Zatvaranje zimske brazde

Ma da, pročitala sam i baš mi zato ništa nije jasno.Što se događa - imate li zimu bez kiše i snijega, toplina izvlači vlagu, nema dovoljno zimskih oborina ili o čemu se radi?
Zanimaju me razlozi,jer ovo što čitam meni se graniči sa bedastočom. Zatvoriti brazdu znači izravnati površinu,nakon ravnanja kiša sabija tlo, remeti se vodozračni režim tla kada je dugo sabito,onemogučjie razvoj i rad mikroorganizama......bla, bla, bla......-Mi to radimo za kasnosijajuće kulture kukuruz,kasno krumpir - ako se ukaže ptreba. A rekla sam koji uvjeti za to moraju biti zadovoljeni.
Zatvaranje zimske brazde raditi odmah nakon zimskog oranja - ja o tome pitam - ljetno je nešto drugo - zaista nema smisla.Zapravo može biti samo štetno.
 
To je vaše mišljenje , a ovde se pokazalo da ima više desetina članova ovog foruma koji sebe isto smatraju iskusnim , a koji misle drugačije , oni misle da nisu "bedastoće" .
Pojasnite zašto mislite da mikroorganizmi više rade u zemlji koja je uzorana a ne zatvorena nego u onoj drugoj ?
 
MOMOSARIC je napisao(la):
To je vaše mišljenje , a ovde se pokazalo da ima više desetina članova ovog foruma koji sebe isto smatraju iskusnim , a koji misle drugačije , oni misle da nisu "bedastoće" .
Pojasnite zašto mislite da mikroorganizmi više rade u zemlji koja je uzorana a ne zatvorena nego u onoj drugoj ?
Kliknite za proširenje...
Ja kad mogu,zatvaram u jesen,ili čim mogu,i za razrivačem,pogotovo za šećernu repu,posle je vlaga jednačija,sabijenost jednačija...
 
Otežani razvoj i rad mikroorganizama sam spomenula u kontekstu sabijene zemlje,ne u normalnim vodozračnim uvjetima.
Ja neznam koliko padalina vi imate kroz zimu,možda se količina razlikuje od naše,ali ajmo to pojasniti ovako - kada se tlo usitno - zatvaranje brazde je jedna vrsta usitnjavanja zemlje - taj usitnjeni sloj ima veću upojnu moć - sva kiša ili voda od otopljenog snijega se maksimalno zadržava u tom gornjem sjetvenom sloju.Ima smanjenu mogućnost spustiti se u dublje slojeve - akumulirati se za potrebu sušnog proljeća i ljeta.Voda akumulirana u dubini diže se i ide prema površini - to je taj efekat isparavanja kapolarnog kretanja vode, i na putu prema gore,biljke je asimiliraju.
Mislim da je greška zatvarati na jesen.
Primjer gdje se vidi koliko se više voda zadržava u gornjem sloju . - i tu prije ishlapi,ode u zrak, a ne prema dolje - je stanje tla pipremljenog za sjetvu i tlo nepripremljenog nakon što na njih padne kiša.Na pripremljeno se slijedeći dan ne može ići sijati,a na nepripremjenome se može u to isto vrijeme napraviti i kvalitetna priprema i sijetva.Jer je voda imala slobodan prolaz u dublji sloj gdje je akumulirana.
 
povrčarka je napisao(la):
Ma da, pročitala sam i baš mi zato ništa nije jasno.Što se događa - imate li zimu bez kiše i snijega, toplina izvlači vlagu, nema dovoljno zimskih oborina ili o čemu se radi?
Zanimaju me razlozi,jer ovo što čitam meni se graniči sa bedastočom. Zatvoriti brazdu znači izravnati površinu,nakon ravnanja kiša sabija tlo, remeti se vodozračni režim tla kada je dugo sabito,onemogučjie razvoj i rad mikroorganizama......bla, bla, bla......-Mi to radimo za kasnosijajuće kulture kukuruz,kasno krumpir - ako se ukaže ptreba. A rekla sam koji uvjeti za to moraju biti zadovoljeni.
Zatvaranje zimske brazde raditi odmah nakon zimskog oranja - ja o tome pitam - ljetno je nešto drugo - zaista nema smisla.Zapravo može biti samo štetno.
Kliknite za proširenje...
pada kiša u januaru ili februaru?
mozda sneg,ali pokazalo se bolje u praksi kad se zatvori oranje
 
Različita su podneblja i tipovi zemljišta,shodno tome raditi i operaciju zatvaranja
 
Da to napraviš na mome zemljištu u uvjetima normalne kišne kasne jeseni i zime,petnaestog matra nebi imao šanse sa traktorom stati na zemlju. Od sađenja ranoga krumpira - ništa.
O da,tip tla igra jako veliku ulogu.Ako je tlo lako, priča možda drži vodu.Ako je teško - rekli vi što hoćete - zatvaranje prije marta je bedastoča ako nije sušna zima. A najesen ne možeš znati kakva će biti zima.
 
povrčarka je napisao(la):
Otežani razvoj i rad mikroorganizama sam spomenula u kontekstu sabijene zemlje,ne u normalnim vodozračnim uvjetima.
Ja neznam koliko padalina vi imate kroz zimu,možda se količina razlikuje od naše,ali ajmo to pojasniti ovako - kada se tlo usitno - zatvaranje brazde je jedna vrsta usitnjavanja zemlje - taj usitnjeni sloj ima veću upojnu moć - sva kiša ili voda od otopljenog snijega se maksimalno zadržava u tom gornjem sjetvenom sloju.Ima smanjenu mogućnost spustiti se u dublje slojeve - akumulirati se za potrebu sušnog proljeća i ljeta.Voda akumulirana u dubini diže se i ide prema površini - to je taj efekat isparavanja kapolarnog kretanja vode, i na putu prema gore,biljke je asimiliraju.
Mislim da je greška zatvarati na jesen.
Primjer gdje se vidi koliko se više voda zadržava u gornjem sloju . - i tu prije ishlapi,ode u zrak, a ne prema dolje - je stanje tla pipremljenog za sjetvu i tlo nepripremljenog nakon što na njih padne kiša.Na pripremljeno se slijedeći dan ne može ići sijati,a na nepripremjenome se može u to isto vrijeme napraviti i kvalitetna priprema i sijetva.Jer je voda imala slobodan prolaz u dublji sloj gdje je akumulirana.
Kliknite za proširenje...

Bilo kakvo sabijanje , smanjenje kapilarnosti i šta god ste pomenuli dešava se isto i kod ranije zatvorenih i kod predsjetveno zatvorenih . Isto je što se toga tiče dal se radio prohod ranije il kasnije . Nego postaje dosadno , rasprava svake godine ista . .. Meni je samo prioritetan cilj za proizvodnju kukuruza ,za drugo neznam , da niknu svi u što kraćem roku . Takva je biljka , sve druge "žrtve" podredjujem tom cilju . Još uvjek nisam ni izbliza zadovoljan , i to mi je najveći ograničavajući faktor prinosa , cilj mi je da sve nikne u 24h , kad se to desi , obično kad kiša padne baš kad treba tu bude najbolji prinos bez obzira na sve druge faktore , za druge ljude neznam.
 
Kolega grunt ja bi da se napravi studija zatvaranja brazde onom stvari i njene prednosti i mane
:ideja:
 
Ja sam jedne godine tanjirao negde krajem februara za krompir, milina kako se duboko radilo i sitnilo zemljiste i kako sam zavrsavao njivu tako je poceo da pada sneg i koji je dobro zabeleo, posle nekih mesec dana kad se moglo uci u njivu da se sadi morao sam da kacim traktorsku frezu i da prodjem jedno dva puta da razbijem zemlju koja se posle isusila i nista nisam uradio.
Tako isto dok sam sadio malo vise pod paprikom uvek sam gledao da orem krajem aprila ili pocetkom maja tik pred rasadjivanje i onda sam traktorskom frezom razbijao te brazde i pravio prasinu na nekih 20cm dubine i ako bi pala neka dobra kisa zemlja bi postala tako sabijena da bi jedino pomoglo ponovno oranje.
Ko ima uslova za zatvaranje onda je i normalno, ko nema takvu zemlju nema sta da pokusava.
Na mojoj zemlji ne mozes setvospremacem proci parcelu u dva prohoda u istom danu, samo se ugazi, nego uvek radim jedan prohod danas i sutra drugi i tad je napravljena leja.
To su neka moja iskustva sa mojom zemljom.
 
Moram skinuti sa grubera prstenasti valjak a sa pluga paker. Zatvraju brazdu u istom prohodu a citam ovde od dobrih paora da to nije dobro. Mamicu im svabsku, to su oni meni prodali samo da bih masine bile skuplje.
 
mindjušar je napisao(la):
Mislim da je mislio na Corpus penis :haha:
Kliknite za proširenje...

Nebi bilo dobro , došlo bi do gm mutacije usjeva :

Many-carrots_1479877b.jpg
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh