RHD - Rabbit haemorrhagic disease/ također poznat kao zečja calicivirusna bolest (RCD) ili haemorrhagic virusna bolesti (VH)
Visoko je zarazna i ubitačna bolest koja često napada kuniće i vrste Oryctolagus cuniculus.
Prijenos RHD-a nastaje putem direktnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko npr. odjeće i predmeta. Zečevi/kunići unose RHD virus kroz usnu šupljinu, nos ili očne puteve. Nositelji virusa mogu ostati zarazni do mjesec dana, ovisno o klimatskim uvjetima. Predmeti kao što su odjeća, kontaminirana hrana, kavezi, ostala oprema, i voda su također izvor virusa. Iako se virus ne može reproducirati u drugim sisavcima, postoji vjerovanje da predatori kao što su lisice, fereti i neke ptice mogu lučiti virus kroz svoj izmet nakon konzumacije jednog zaraženog uginulog kunića. Muha, kunićja uš, i komarci također mogu širiti virus između kunića. ČOVJEK NE MOŽE OBOLJETI.
Klima čini se da igra najveću kljunu ulogu u prijenosu RHD-a. U normalnim uvjetima, većina oboljelih od RHD-a pojavljuje se zimi ili u proljeće. Visoka temperatura u kasno proljeće i ljeto znatno smanjuje rasprostranjenost virusa. RHD će također biti više rasprostranjen u suhim i polu-suhim područjima nego u područjima koja su relativno hladna i vlažna.
RHD je prvenstveno zarazan samo za odrasle kuniće. U stvari, istraživanja su pokazala da su kunići mlađi od 8 tjedana starosti otporni na virus. Postoji širok raspon simptoma RHD. Većina kunića će znakovi ne pokazuju vanjske simptome RHD.
Simptomatični slučajevi RHD-a će pokazati groznicu, tromost, i često koma vodi u smrt u roku od 12 do 36 sati. U manje ozbiljnim slučajevima, zečevi mogu pokazivati uznemirenost, uzbuđenje, anoreksiju, natečene kapke, paralizu, očni haemorhages, i grčenje. Moguće je i krvarenje iz nosa.
Kunići koji su se oporavili od manje teških simptomima obično razviju ozbiljnu žuticu, mršave i pospani su. Dijareja, konstipacija i nadimanje u trbuhu se pojavljuju nekoliko tjedana kasnije - pred smrt.
Istraživanje provedeno na CSIRO (Australski veterinarski laboratorij) pokazalo je da zečevi/kunići ne pokazuju nikakve pasivne znakove boli ili patnje, a koji boluju od RHD-a. U stvari, većina zaraženih kunića umire mirno i bez bola ili patnji.
RHD uzrokuje ubrzan razvoj ugrušaka u krvi u glavnim organima poput srca, pluća i bubrega. Zastoj ugruška koji blokira krvne žile srca i dišne je uzrok smrti. Događalo se da su zaraženi zeci umrli od RHD-a će često imajli svoje noge obujmljene preko glave i preko svoga vrata, kao da su pokušavali uhvatiti dah.
Diferencijalna dijagnoza uključuje pasteurellosis, myxomatosis, trovanja, toplinske iscrpljenosti, i E. coli - enterotoxemia.
Zbog visoko zarazne prirode bolesti, preporuča se da se životinje drže u karanteni kada izbije bolest. Depopulacija, dezinfekcije, nadzor i oprez su jedini način da pravilno i djelotvorno iskorijenimo bolesti. Dobro dezinficijensi uključuju 10% natrij hidroksid, 1-2% formalin. RHD virus je otporan na eter ili kloroform. Uginule kuniće treba odmah ukloniti i pohraniti na siguran način. Preživljavanje kunića bi trebao biti u karanteni ili humano eutanaziranje.
Učinkovito, sigurno cjepivo je razvijeno u raznim zemljama, posebice Španjolskoj, i vjeruje se da daje zaštitu 5 do 15 mjeseci, no, proizvođači preporučuju da se cijepljenja održavaju jednom godišnje.
Znate kako je uopće ikada došlo do pojave RHD virusa?
Neki možda neće ni htjeti znati...tako što su znanstvenici namjerno zaraživali kuniće, posebice u Novom Zelandu jer su im činili veliku štetu po šumama, travnjacima, pa da kontroliraju prekobrojnu populaciju...ubijali su ih... i onda se otelo kontroli...poznato?
No dobra vijest je - RHD-a na našem području nema, niti ga je ikada bilo, tako da možete mirno spavati...
---------- Poruka napisana u 22:44 ---------- Prethodna poruka je at 22:26 ----------
Tako da za kučno varijantu držanja dosta samo vakcinisati protiv mysomatoze a za varijantu evro izložbe u nekim mestima u inostranstvu zahtevaju veterinarsku potvrdu daje kunič vakcinisan sa kombinovanom vakcinom mysomatoza+Rhd.