Trešnja

Da, kod Oktopoda ce se susiti sve podloge verovatno, ali ubedljivo NAJVISE magriva... Gde god vidim kod nas mgrivu zasadjenu u tezoj zemlji, to je posle 8-10 godina desetkovano, vise od pola ih nema (bas ko i kod njega), a na divljoj tresnji fali po neka... Onda na magrivi ima da je neka normalno porasla, to je najredje, a vecina koje i preteknu su slabije bujne (zbog teske zemlje i vlage najcesce)...
Magriva jedino moze da bude povoljnija u uslovima Vojvodine, na laksim, suvljim i krecnim zemljistima, tu je ubedljivo najbolja, bilo koje drugo zemljiste nije najpovoljnije za nju...
Ne znam kakva je zemlja kod tebe (dal je neka laganija gajnjaca ili sta, pa tu magriva lepo raste) ali kod mene u kraju je pretezno teza (moze da bude manje teska, ili vise teska, ali nema peskusa, sve imaju relativno dosta gline i praha), tako da kod nas u vecini slucajeva mnogo slabije uspeva magriva od divlje tresnje...
 
Ma ljudi bezte od magrive kakvo god da vam je zemljiste

Za mornara, sto se tice stele, mozes da zavrsis sa mojim video snimcima gde pokazujem ispucale sortu i stelu koja nema ispucale.

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Poslednja izmena:
Gledam malo sa satelita okolne njive, bajato je ima par godina, al prosto se vidi da tu nema leba od vocarstva, tacno je za povrce za sta se i koristile dok nije Ritopek poceo da prodaje tresnje a sve manje ljudi ide u njive da se zeza s povrcem, nema vise ni potrebe za hranom za stoku jer niko ne drzi, pa svi potrcali da sade voce.

Znaci Vinca nije za vocarstvo generalno, potpisujem. Mozemo se setati po mapi do sutra i videti tek neke parcele da su uspesne.

Lokacija moje njive je
44°46'28.7"N 20°35'49.9"E
Vinča

P. S. Snimio sam i video o magrivi koga zanima, povremeno neko pita sta je to pa evo
4b25de82cb65cdaf1009fad5806b56ef.jpg


Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Bio danas zaludan pa isao da okopam, na zalost zemlja je bila kao beton pa sam posle 8 komada 3 sata na vrucini odustao.

Nego sam hteo da prenesem, kod mene se pojavio problem upotrebe tanjirace uzduz i popreko, sto oko stabla negde i do 30 40 cm pravi nanose zemlje, to je opasno jer su mi se prekrila kalem mesta pa da se ne ozile okopavah.
Upozorenje i drugima da pregledaju jer kod mene se ispostavi bas posao i pocetak problema.

Tamo gde je nanos, tu je vec koren magrive krenuo nagore, oziljavanje kalem mesta nemam, ali je kad razgrnem visak zemlje koren plitak.
Da li bi bilo dobro iskidati ga frezom plitko ili ne dirati?

Drugi problem je sto kod ama bas svakog stabla postoje tuneli za metro, misevi nisu toliki a ima ih, cenim da ima i krtica il slepih kucica, krticnjake nisam vidjao u njivi.

Kod jedne 4 godine stare koja pokazuje susenje verovatno je tunel uz samu nju i kad sam zario budak pa na gore pokidao zemlju, video sam go koren magrive i rupcagu. Oko tog stabla je bilo i gusto korenje korova koje sam sad povadio, mozda ih to isto privlači.

U svakom slucaju okopajte svoje iako su starije, barem 5 da vidite sta ima i dal ima a evo i fotki, prstom pokazujem dokle je bilo zatrpano, to sam budakom a okolo razvlacio nanos motikom pa ispod nje beton budakom pa izvlaci opet.

P. S. Ovo sam ja licno kalemio pre 8 godina, nije lose spojno mesto a
94d31b0c216707fb78cb4fbbafbb8a83.jpg
0d7cb68502b261101ab9e812999a322f.jpg
6cb3ce1f285b309ef2d4db8b1313db44.jpg
18b39481a412ff6a74d7ceda0a031b51.jpg
3e5ead56f31f4fc6d8f465c2dfd90d5b.jpg
e642786545abe32b93419ccccf0170f7.jpg
db2c7dddc0a46edf7814aca5d09917c9.jpg


Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Zanimljivo, bas imaju puno zemlje, i preko spojnog mesta bas dosta ja bi reko, ne znam kako ti je to uspelo toliko da budu zatrpane... Jel to pri dnu parcele pa se stalno odozgo s brda svlaci zemlja na njih, ili ti je pad izmedju redova (padp arcele popreko na redove), a ne niz red, pa kad okopavas s "gornje" strane u redu onda nanosis zmelju na stabla nize?
Rekao bi da ti nije toliko povrsinska zmelja losa, u smislu da nema mnogo gline, tkao mi izgleda na slici.. A posto imas problem sa vlazenjem, izgleda da je to onaj tip zemlje koji gore ima sloj od 20-30cm malo trosnije i lakse zmelje (imam i ja takav i nezgodan je), a izpod toga se nalazi nepropusni glinoviti sloj (bas bi bilo zanimljivo da zakopas malo dublje (znam da je zajebano kopati) i da vidis na kojoj dubini pocinje taj glinoviti sloj... ako je takva situacija, pomoglo bi neko dublje rigolovoanje ili podrivanje, ali sad po 8 godina starim tresnjama moze da bude problem da ne poseces mnogo tresnjinih zila, pa eventualno moze samo u sredini reda, ali opet treba proveriti jesu i tu zile ili nisu... I to svaki drugi red proci ove godine, a sledece godine one sto nisi prethodne i tako naizmenicno (ako resis to da radis)
A sto se tice miseva, kazu da oni obozavaju magrivu, najvise od svog voca vole nju da grizu, tako da jedino mamke da im stavljas, ili da se cesce obradjuje (misevi nisu bas presrecni kad se cesto obradjuje) ali to sve kosta...Naravno i velika trava dugo preko godine zna da "cuva" miseve...
I dobro spojono mesto nema toliko veze sa kalemljenjem, u sustini ili se primi ili se ne primi, i zavisi izgled dosta od kompatibilnosti podloge i plemke, na tako starom stablu se ne razlikuje ko je kalemio ako se primilo i izraslo, ne brini se oko toga...
Ali ti je mnogo nisko to spojno mesto po meni, u principu uvek treba da bude par santimetara (10tak idealno), iznad zemlje spojno mesto, moze i vise, ali blizu zemlje treba izbegavati bas zato da ne dodje do rasta tih povrsinskih korenova...
ako vec to okopavas, ja bi tekorenove poseko makazama ( mozda je bolje kasno u jesen, mada nisu veliki moze i sad, ima vlage u zemlji, izdrzace), u principu ti povrsinski samo slabe dublje korenove, a tu plitko cim bude malo suse, ne mogu nista vode ni hranjljivih materija da nadju..
 
Tako je, ove sto su na ravnom delu na potezu najvise susenja imaju najvece nanose, takodje neke na padini ali je nanos samo iz razloga kad idem kolone, tanjiraca je nagnuta i baca zemlju na njih direkt, tu ce biti manje posla, nisu duboko zatrpane, tacno otice zemlja sa vodom na donje na ravnicu.

Kad sam sadio virilo je vise od sakom kad obuhvatim, to mu dodje oko 10cm, na toliko sam i kalemio.

Sto se zemlje tice znam kakva je jer sam je orao i sadio, na nekih 40cm je kamen zemlja, a opet zavisi gde se spira koliko je duboko.
Bilo je mesta gde jednobrazni plug nisam mogao da nastelujem i nateram da udje u zemlju a drugde je bila taman za obradu.

Gledao bih ove godine onda da ih sve razgrnem i usput ubacim otrov za miseve u rupe, pa da se snalazim za neku traktorsku kosacicu, tanjiraca odavno pravim vise stete nego koristi, nego iskreno evo 8a godina ja se ni ne pokri kamoli da kupim mehanizaciju.

I podrio bih placam zlatom al nemam kome, nigde u blizini jak traktor kamoli alatka podrivac.

P. S. Kad napisah nije lose spojno mesto, nisam pitao nego se bodrim jer po njivama a i ono sto su meni drugi kalemili ili sam kupovao, vidna je razlika u debljini podloge i tresnje, neke imaju kako ja to zovem "spale gace" koliko se vidi, ovo je za prvo u zivotu bas sam ponosan ispalo

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Pa razlika izmedju podloge i plemke na spojnom mestu je vise zbog neke manje ili vece nekompatibilnosti podloge i sorte... Na primer, ako je jedna bujna, a druga slabije bujna (u bilo kojoj kombinaciji), onda se stvara ta takozvana "guka" tj ima nagli prelaz u debljini na spojnom mestu (recimo gizela je najcesce mnogo manjeg precnika od sorte iznad na primer, a recimo ako bi posadio na divljoj tresni neku slabije bujnu sortu (ili visnju recimo kalemio na divljoj tresnji), onda bi bila podloga deblja od sorte... To se cesce desava na magrivi, i na gizelama, pa i na Colt-u, a redje na divljoj tresnji, da se vidi taj prelaz... Burlat kao ekstremno bujna sorta je za ocekivati da stablo tj deblo sorte bude najcesce manje ili vise deblje od podloge (nebitno koja je podloga u slucaju Burlata)...
Veruj mi, nema toliko veze sa kalemljenjem, kalemljenje ima veze prve dve godine mozda, dok lepo ne sraste (nekad lepo sraste i prve godine a nekad treba 2 da lepo sraste, i posle se sve manje i manje vidi razlika na spojnom mestu...
Zar nema u Ritopeku neko da ima veci traktor i podrivac, tolike vocnjake imaju, mora neko da ima traktor i podrivac za dublje podrivanje, raspitaj se malo ako hoces da radis, naci ce se neko vec u blizini..
Ako ti toliko zemlju nosi kisa, onda je bolje da je zatravis u redu, i samo da kosis, a eventualno da se obradjuje do stabla ako imas cime (moze i rucna freza, ona imt 506 na primer, samo je malo naporno vozati je po brdu), ili sve zatravi i samo kosi preko godine, a onda prodjes jednom pred zimu da malo prevrnes zemlju tanjiracom recimo, i to je to...A moze i bez tanjiranja i obrade zemlje, onda ce malo slabije tresnje da rastu pa ces morati da ih jace rezes da imas kolko tolko bujnost i porast, ali mozda je i to najlakse od svega, relativno su dovoljno porasle..
 
Na fotkama su burlat i stela na magrivi i nema gaca, spoj je odlican ponosan sam negde samo morao rukom da sklanjam zemlju da se uverim da je tu spoj.

Sto se jakog traktora tice stvarno nema jer nikom ne treba a podrivac iz istog razloga nemaju.
Kada je poznanik u Plavincima posle Avale hteo duboko oranje tj rigolovanje, cimao je celu opstinu Grocka i jedva nasao nekog posle Grocke ka Smederevu, posto nije smeo autoputem, lik je putovao 3 4 sata do tamo pa toliko nazad, toliko zaludnog za moja 40 ari podrivanje naci necu osim za fazon 500 eur a toliko suvog zlata za nesto sto je upitno i iz satelita se naokolo vidi da nije pogodan teren i ima silna susenja nema sanse.
Neke cifre i ajde al somovine eura u neku tamo njivu a i dalje upitno, samo da probam, ipak ne.

Ako znate nekog najdalje Grocka ja sam u Vinci javljajte svakako, 200 300 ajde mozda bi i dao.

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Ako znate nekog najdalje Grocka ja sam u Vinci javljajte svakako, 200 300 ajde mozda bi i dao
Ma i to je mnogo.
Bilo bi dobro to da uradiš, ali dara/mera odnos nije nevažna stvar.
Podrivačić, običan, u jesen, u proleće samo poravnaš tanjiračom, ako su uslovi povoljni može i drljača, povaljaš, pustiš da krene trava, i kosiš brate. Par godina samo kosiš, pa recimo treće četvrte to ponoviš.
Malčerčić za par stotina evra i rokaj.
U redu total i bog da te vidi.
 
Ne bih bas da koristim herbicide, kako iz razloga moguceg zagadjivanja plodova ostacima u zemljistu tako i straha prskanja time oko stabala.

Ostalo je ok i o tome i razmisljam.

A sta mislite ako ne nadjem podrivac, da li ima smisla poorati dvobrazdnim (mozda bih se snasao i za jednobrazdni) i da li poorati celu njivu ili samo izvuci kanal?

Napomenuo bih da ne verujem da ce plug uci u te dublje tvrde slojeve pa ne znam dal ima poente a napravice mi neravnu zemlju

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Ja ne bih plugom, ostaje neravno, brazda koju nikako ne možeš ukloniti a smeta mnogo, plus, i plug formira plužni đon i to ozbiljan.
Total nema uticaja na trešnju ako ne dospe na list, tj. ako njime isprskaš koru stabla.
Ovo je tačno hiljadu posto, ma šta ko govorio.
To kaže i teorija, a i lično višedecenijsko iskustvo.
A ostaci u zemljištu, e to je više filozofsko, da ne kažem relkgijsko pitanje, to moraš sam da prelomiš.
 
Njemu je njiva nagnuta i na stranu, ima pad i izmedju redova, nije samo niz red, tako da bi eventualno i moglo plugom da se "vrati" zemlja uzbrdo, tj da plug nabaci zemlju na visu stranu i posle kad se bude obradjivalo tanjiracom, svuci ce ona zemlju i napuniti tu brazdu sto je ostala...
Problem je sto bi desni plug morao da se vuce uzbrdo, ako se ne varama kako mu je nagib njive, a levi plug bi mogo da ide nizbrdo... E sad, cime vuci jednobrazni desni plug da ode kolko tolko dublje i to uzbrdo da ide, to tesko da ce da mu uspe sa fergom (pa i veci traktori sa duplom vucom bi se puno namucili uzbrdo, pogotovu sto je zemlja teza)...
Za hebicide si mu lepo reko, vise je stvar filozofije i religije tj verovanja, nego neke egzaktne nauke, dal ih treba ili ne treba koristiti...Ako neko ima strah veliki od njih, jednostavno ne treba da ih koristi, ne moraju oni da se koriste, samo je sa njima lakse jeftinije i jednostavnije zastititi se od trave..Postoje i drugi nacini zastite tako da moze i bez njih...
 
Jes vala i gume mi sad za otpad jos iz 1985e su marke il model Nylon

Orao sam ja pre par godina "na slog" uzbrdo i nizbrdo, bocno bi moglo pola njive a gde je nizbrdica bolje ne.

Nista jurim ko ima podrivac i nekako kosenje od sledece godine.

Okopavao sam danas bio je pljusak juce, dobra je bila zemlja, mnogo imam zemlje da razgrnem al nisu svuda misevi toliko bas i korenje plitko kako je bilo krenulo

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Немој да стављаш отров за мишеве, побићеш дивље животиње: сове, орлове, лисице... Затрован миш може да изађе из рупе и лака је мета за ове животиње. Тако се десило пре пар година код мене у селу, неко је стављао отров, три јастреба је страдало у мом дворишту један поред другог. Жалост Божја. А не верујем баш да су мишеви криви за сва та сушења (код мене није било мишева па се осушиле). Што се тиче рада око трешања (и других воћака), више ми се свидело твоје раније размишљање: што мање рада и улагања и само оно што је неопходно.
 
kolege,prijatelji da se nadovezem na diskusiju o podlogama i susenju tresanja...iskustvo sa juga srbije kod mog prijatelja na jednoj parceli vocnjak sadjen na pesku i kiseloj zemlji magriva posle 4-5 godina totalni fijasko.na 3ha osusila su se preko 60-70 posto stabala.komsija do njega ista godina sadnje na divljoj tresnji nije se osusilo skoro nijedno...misljenja sam kao i mnogi kolege da je magriva za nasu zemlju vrlo diskutabiljna podloga.teorija kaze da trazi krecnjak...kod mene takvih nema ali ovo sto sam video u mom kraju je totalni fijasko sa susenjem i nebih nikog savetovao da je sadi...
 
Ni ja ne verujem da su misevi uzrok a ovo mora, mnogo su nagrnute, obrada zemlje tj njeno stanje ipak spada u osnovno

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk
 
Nije mis odgovoran za susennje, to naglo susenje je gusenje magrive na teskoj zemlji od vode.. Misevi polako grickaju i obicno zimi, stabla budu malo manje bujna, ali retko se desi da ih bas toliko ima da osuse odjednom tresnju usred vegetacije...
Uzmi ti zatravi sredinu reda (mozes da posadis, a mzoes i da pustis da se sama trava razvije), kosi sto cesce, a ako mozes do stabala malo okopavaj (moze i tu kosenje, ali makar jedno ili dva okopvanja ako imas uslova, okopavanje ce i da ti rastera miseve prilicno...
Kad je trava u njivi, ona sprecava eroziju od kise, tako da ces imati manje problema sa nabacivanjem zemlje... Na zalost, misevi vole kad je visoka trava, pa treba kositi cesce, pogotovu kisnih godina,ko ko sto je ova...
Tebi je 5x5 razmak cini mi se, ti bi mog'o da prodjes i uzduz i poreko kroz tresnje sa kosacicom, jedino oko stabla u prstenu da okopavas malo...
 
Meni sad ovo liči na onu basnu sa ocem i sinom i magarcem... Nego Oktopode.... radi kao i do sada... spakuj se pa u Grčku na more da vidiš šta je lepota... ne čekaj... neće se otvoriti zapad... :)
bez uvrede bilo koga i drugarski pozdrav
 
Nazad
Vrh