Subvencije u poljoprivredi za 2025 godinu

Biće šta će biti
Ideja je da više subvencionišu intenzivniju proizvodnju.
Znači, što je veći bruto prihod (pre svega) i ulaganje fizičkog rada (broj dnevnica) po hektaru - veće subvencije. Ima neke logike, što više para zaradi jedinica površine, više ljudi radi, zarađuje, veći PDV...
E sad, šta će i kako biti, to ne zna ni CIA, BIA.....
U ratarstvu je verovatno naj veci PDV koji ubira drzava.
 
Ne razumem se baš u materiju, tako da...
Pominje se:

broj sati LJUDSKE radne snage godišnje i bruto PRIHOD po HEKTARU, a mislim da je to najmanje u ratarstvu, a najviše u povrtarsvu. Po hektaru. Mislim da je to ideja vodilja ministarstva.
 
2712ec6a2597319e111b8950de66ebac.jpg
 
Ratarstvo ne moze da gura sa 4k subvencijama po hektaru,ni pod tackom razno,otkupne cene proizvoda od pre deceniju,dve pa jos sad i subvencije nepostojece maltene,ma kako da ne.Ne oremo konjima,masine kostaju,i susa nas unistava najvise.Vocarstva i povrtarstva nema bez navodnjavanja jer se isplati.Ulaganja su ogromna ali su velike i zarade.
Da drzava hoce da pomogne ,ostavili bi subvencije koje su sad,ali bi duplirali,triplirali za voce i povrce i to je to.
 
U ratarstvu je verovatno naj veci PDV koji ubira drzava.
ako mislis zbirno onda da a al ja radim ratarstvo i povrtarstvo 0,5h paradajza i treba mi vise vremena za taj 0,5h paradajza nego za svu ostalu zemlju sto radim a tako je isto i sa ulogom srazmer je 1 prema 10 kako koje god i tu sigurno je i pdv veci ...jedino sto nisu to velike povrsine i kad je rodna godina i solidna cena onda se povrtarstvo bas i ne isplati jedino extremna susa ....onda to nekako pije vodu al samo psihicki se tesis sto nisi skros bankrotiro
 
Poslednja izmena:
2712ec6a2597319e111b8950de66ebac.jpg
Velika greška što država misli da je infrastruktura temelj poljoprivrede.
Ulaganje u objekte bez isplativosti proizvodnje smo već videli davne 2007 sa svinjarima.
 
Pitanje koliko se te povrtarske robe provuče kroz račune,ratarski proizvodi se tehnički ne mogu prodati pravnom licu bez evidentiranog PDV-a
U proizvodnji na većoj količini radnici odnesu preko 100 hiljada dinara po jutru. Pre dve godine seča i utovar lubenica je bio 5 dinara kila. Nek je samo 2 vagona, to je 100 hiljada. Ostalo što odrade radnici da ne pričamo. Repromaterijal da ne kažem cifru, zavrtelo bi ti se u glavi. Moj primer - jedne godine ako nisam išao 100 puta na njivu sa bostanom nisam išao nijednom.
 
Znam ja to dobro,imam deo proizvodnje koji nije ratarski.pričamo o PDV .
Da li si ti bostan prodao nekoj firmi kao recimo pšenicu ili si ga krčmio,na malo,na kupcima i kvsntašu?
 
Normalno nakupcima i nešto jako sitno na malo. Odnos ratarstvo prema povrtartvu je 1 prema 50 a prema plastenicima 1 prema 900. Samim tim što su ulaganja veća i pdv je veći plus što su se pare zavrtile plaćanjem radne snage jer će te pare biti potrošene na neke tekuće potrebe.
 
U proizvodnji na većoj količini radnici odnesu preko 100 hiljada dinara po jutru. Pre dve godine seča i utovar lubenica je bio 5 dinara kila. Nek je samo 2 vagona, to je 100 hiljada. Ostalo što odrade radnici da ne pričamo. Repromaterijal da ne kažem cifru, zavrtelo bi ti se u glavi. Moj primer - jedne godine ako nisam išao 100 puta na njivu sa bostanom nisam išao nijednom.
Ja sam dao ove godine preko 100 hiljada za kopanje belog luka, dva puta za povrsinu 3,25 kj i bio je relativno cist.
 
Veći rad, veće ulaganje, veći prihod.
Hektar jagoda može da da prihod 50-60k evra.
Međutim 300 dnevnica ode samo na berbu. 13-14k evra. Sadnice, frigo živići koštaju oko 12k evra. Folija, creva, kap po kap, vodotopiva đubriva....
U tom hektaru se okreću mnogo velike pare i ručni rad.
 
Nazad
Vrh