@Dragan82
pa to je verovatno pustena osoka u sistemu kap po kap , kao prihrana, to nije lose za povrce ,jagode i ostalo .
evo malo o stajnjaku:
1)Ovciji stajnjak = bogat je proteinima i lako razgradivim materijama, a siromasan celulozom.
2) Konjski stajnjak= siromasan je proteinima ,a bogat celulozom i hemicelulozom
3)Govedji stajnjak= po sastavu izmedju ova dva gore navedena
ako se zanemari poreklo u proseku u stajnjaku ima (Cvrsti stajnjak) 0.3-0.6%
azota (N) ,0.1-0.4%
Fosfora (P), 0.3-1% (K)
kalijuma. Polovina ovih jedinjenja su lako rastvorljiva u vodi sto je dobro.
Svez stajnjak ne treba zaoravati nego se treba podvrgnuti mikrobioloskim procesima u toku kojih se svez stajnjak transformise u organsku materiju slicnu humusu. OVaj proces svi dobro znamo i naziva se humifikacija ili zgorevanje stajnjaka. Svez stajnjak ima dovoljno vlage,kiseonika i hranjivih materija za umnozavanje razlicitih grupa mikroorganizama.
Zgorevanje se vrsi na vise nacina
1) Toplo zgorevanje-u aerobnim uslovima (uz prisustvo kiseonika)- stajnjak se stavlja u male gomile u rastresitom stanju. U ovim uslovima se razvijaju mikroorganizmi i zagrevaju stajnjak do 40-50 o C (ovaj proces traje 7 dana), dalje razlaganje vrse termofilni organizmi i podizu temp. do 70o C . Posle par meseci temperatura se snizava a proces dovrsavaju mezofilni mikroorganizmi. Ovakav stajnjak sadrzi veci procenat lako razgradivih proteina i mineralnih hraniva.
2) Hladno zgorevanje -u anaerobnim uslovima (bez prisustva kiseonika)-temperature su nize, stajnjak se stavlja u velike gomile i sabija umnizavaju se anaerobi i transformisu prostirku po tipu anaerobnih fermentacija. zgoreo stajnjak sadrzi veci procenat organske materije koja se sproije razlaze pa se koristi za laksa zemljista.
3) Kombinovano zgorevanje-vrsi se u pocetku u aerobnim uslovima , nakon podizanja temperature na 40-50o C ,stajnjak se sabija i dalje zgorevanje se vrsi u anaerobnim uslovima. Stajnjak koji se dobije na ovaj nacin dobrog je kvaliteta i sadrzi podjednake kolicine lako razgradivih i teze razgradivih materija.
Unosenjem stajnjaka unosi se velika kolicina mikroorganizama u zemljiste i povecava se njena celokupna mikrobioloska aktivnost, kolicina pristupacnog Azota, Kalijuma, Fosfora i ugljen-dioksida, a humifikovani stajnjak dobrinosi povecanju humusa u zemljistu ,a samim tim i kvaliteta zemlje. sve to utice na strukturu zemljista i poboljsanje koloidnih svojstava.
malo sam oduzio ali evo taka je tema pa da dam mali doprinos

iskuckano iz knjige "Mikrobiologija" , Mirjana Jarak