Semenska pšenica,iz ambara ili iz dućana?

Neznam, načuo sam da je sin od tog stolara nastavio da radi.
Da li imamo kog člana iz Nove Crnje da proveri ovu informaciju.
 
Ove godine psenica iz ambara posto sjemenske nema gdje kupiti zbog blokade granicnnih prelaza
2mo4lfk.jpg
 
Totalna nebuloza, šta je sa onima koji znaju da selekcionišu i imaju svoje selekcije semena. Oni treba da se registruju kao proizvodjači semena. Šta sa specifičnim sortama koje obližnje semenske kuće ne proizvode. Šta sa situacijama kao Rankova gore, treba mu oduzeti subvencije zato što ne može da nabavi od ovlašćne semenske kuće. Šta sa situacijom kao što je današnja da velike kompanije masovno kupuju semenske kuće, totalni monopol i nekolicina sorti na celom kontinentu kao u Americi.
Monopol naveliko i to monopol u hrani što se valjda u ljudskoj istoriji nije dešavalo na svetskom nivou.
 
Zasejana psenica mi je nikla oko 30% iako sam primenio sve agrotehnicke mere, i po obracanju prodavcu semena odgovorio mi da posto seme ima deklaraciju, jedino resenje je da ja tuzim proizvodjaca. U pitanju je manja parcala pa troskovi suda i vestaka ce prevazici ocekivanu vrednost psenice, te vas pitam dali postoji nacin da popravim usev, recimo presejavanje ,odnosno dosejavanje, ili sl. i nije li kasno. Hvala.
 
Tema je ponovo aktuelna.
Ostaviti pšenicu za seme ili ne? Ako se ostavi, da li može da stoji u džakovima ili mora da se raširi?
 
ja bi vol'o da mi neko napravi racunicu.
kol'ko psenice otpadne na selektoru
kol'ko kosta selektor
kol'ko kosta zaprasivac po metru
kol'ko se energenta potrosi
kol'ko se otrova inhalira dok se zaprasi
kol'ko puta ta psenica prodje preko ruku
kol'ko glodari stete naprave
kol'ko precizna setva bude (jer znam da neki imaju problema)
pa ako se isplati, ostavio bi' i ja.
 
Prošle godine smo prvi put ostavili pšenicu za seme,danas ćemo kositi parcelu koja je namenjena za seme.Selektor već imamo a za ostale troškove zna Ralekiraj.Pošto sam sejao tako urađeno seme ,mogu reći da se seje bolje nego neko kupovno.
 
Podrazumeva se da ne praviš ti svoj selektor već da žito odneseš nekome ko to radi. I koliko sam video nema razlike u doradi u odnosu na pravu semensku pšenicu. Meni to obavlja drugar i njemu prepustim sve: i sredstvo i dozu, i uvek je bilo sve ok. A što otpadne na selektoru, to se potroši kao stočna hrana tako da tih gubitaka nema.

Ja ću ove godine ostaviti svoje žito za seme, doduše sejaću samo 1.5 kj žita na jesen. Ovro sam semensku Simonidu, zrno je zdravo ali je nešto sitnije. Prošle godine sam imao semensku NS40 ali je zrno bilo svo nekako gadno i nisam hteo da ga ostavim pa sam kupio semensku Simonidu.
 
@ tarana
Pri doradi 3t psenice otpalo je oko 100kg. Ne znam koliko sad kosta selektor. Za zaprasivanje sam koristio Tycoon, 1l 1600din. Ide 50ml na 100kg. Imao sam dva pomagaca, 3000din. Seme mesano u mesalici za beton. Ima na prethodnoj strani slike kako izgleda doradjeno i zapraseno seme.
Mi smo psenicu prodali po 16,8din/kg i kad na tu cenu rasporedim ostale troskove za doradu i zaprasivanje, po mojoj racunici ispadne da nas seme kosta 20din/kg.
 
ja bi vol'o da mi neko napravi racunicu.
kol'ko psenice otpadne na selektoru - od 3-15% što ne zavisi od selektora već od pšenice a to dobiješ nazad
kol'ko kosta selektor - vrlo relativne stvar šta ko podrazumeva pod selektorom od 1000-45000 eura
kol'ko kosta zaprasivac po metru - i ovde su cene različte ali u obzir dolazi isključivo sistemik, defender, tajkun, raxil, itd..
kol'ko se energenta potrosi - u zavisnosti od linije kod mene pet radnika
kol'ko se otrova inhalira dok se zaprasi - skoro da nema inhalacije jer se radi o tečnim preparatima
kol'ko puta ta psenica prodje preko ruku - ako je ostaviš na prikolicu posle žetve dorada i ako imaš prostora neskidaš već u setvu sa njom a dobro je istovariti i utovariti kao se
kaže da pšenica dobije malo vazduha - eleviranje
kol'ko glodari stete naprave koliko im ti dozvoliš
kol'ko precizna setva bude (jer znam da neki imaju problema) - setva može da bude samo preciznija a za 15 god i hiljada vagona niko nije imao reklamaciju
pa ako se isplati, ostavio bi' i ja. - i ovo može da bude relativno jer se sećam da se dešavalo da seme kući dorađeno jednog trenutka bude skuplje od nabavke orginala ali se to
javlja možda u periodu od nekih dvadesetak dana pred setvu a posle merkantila poskupi pa ko uzme na paritet prđe loše itd.
Za sve ostale informacije o doradi i usluzi molio bih vas na PP.
 
Tema je malo zamrla, pa da je osvežimo,,..dakle,na selu (Zlatibor) planiram da zasadim oko 20-maximalno 30 ari pšenice, samo za moje potrebe, tačnije za domaći hleb.E sad, to je neka moja ideja, na parceli se nije ništa sadilo 15godina, ima taloga stare paprati, a nova svake godine izraste kao šuma.

Na tih 20 ari, koliko bi mi trebalo stajnjaka da bacim, planiram da kupim oko 2tone, komšija kaže da uzmem 4tone,jer se nije sadilo 15godina na tom mestu,pa da se zemlja obogati, ali nisam siguran da li je tih 4tone suviše za tih 20ari?

Nameravam tek na jesen da preorem, freziram i posejem.Da li je bolje ranije, recimo mesec dana pred setvu, preorati dubinski i ostaviti da se sasuši u zemlji sav korov, pa posle toga posejati pšenicu.

Za 2012.godinu, koja je aktuelna sorta, jer vidim da se bije bitka izmedju semenske iz dućana i one 'sa tavana'..?
 
Uzmi ti lepo samo uradi sve kako treba što se tiče agrotehnike. Ta zemlja je odmorna i iznenadićeš se kakav će rod dati, čak i bez đubrenja stajnjakom.
 
Baš sam razmišljao da će ga taj dodatni humus (tepih od toliko generacija paprati) učiniti samo više plodnijim. Moj deda je na toj parceli koja je oko pola hektara, nekada sadio pšenicu , ali godinama se tu niko nije setio da kultiviše zemlju, pa sam poslednjih dve-3godine krenuo da sve to uredjujem i dovodim u red.Hvala ti puno na sugestiji, dakle i dve tone stajnjaka će biti sasvim dovoljno na tih 20 ari.

Što se tiče agrotehnike, može li neki kraći recept šta i kako odraditi i u kom periodu, jer sam razmišljao da bi možda (logično) bilo bolje, recimo, mesec dana unapred preorati zemlju i pustiti da,pred jesenju setvu, sav korov sa sesuši u zemlji, ali kako se jesenja setva izvodi u oktobru, to je mesec kiša..pa razmišljam da korov, uz obzir da je u vlažnoj zemlji, ne ojača i ne uguši pšenicu u daljem razvoju.

Dobro bi mi došao kraći recept šta i kako i u koje vreme odraditi.Izbegavao bih hemiju, osim za ne daj Bože, jer nameravam da tu pšenicu meljem u mlinu, isključivo za mešenje domaćeg hleba.:cool:
 
ja sam prosle jeseni razorao livadu 80 ari, pa s jeseni nisam nista vise radio vec sam na prolece posejao jari jecam, stajnjak mu nisam bacao uopste zato sto sam ga morao u drugu njivu, bacio sam mu 250 kg tri 15 npk i bacicu mu jos 200 kg kana sada i to mu je to, nikao je i krenuo ko lud. od tehnike sam radio na jesen oranje, na prolece tanjiracu pa posejao i podrljao. na jesen mu ni tanjiraca nije mogla pomoci jer ga je neverovatno cvrsto drzala zila od trave ,a kod mene sve mali traktori oko cetres konja, a na prolece je puklo ko pepeo. mozda moze da pomogne. sto se tice semena ja ti savetujem deklarisano seme, bar je tako moje iskustvo i naravno ako moze svakako je bolje sej ozimu psenicu, mada kod nas na visini i jara dobro radja.
 
Odlična ideja, preorati na jesen i pustiti ga do proleća da odleži, pa na proleće istanjirati, posejati i predrljati.
Nikada do sada nisam sejao pšenicu i svaki savet mi je veoma koristan.
Mislim da ću baciti sada na jesen jednu tonu stajnjaka, to je 1000dinara po toni, nije to neko ulaganje, čisto da ne bude bez djubriva.
Da li je potrebno, kasnije..naredne godine, u proleće da i ja bacim NPK 15-15-15, naravno..podrazumeva se da je to objektivna i subjektivna stvar, ali čisto pitam da li je bacanje veštačkog djubriva, kao prihrane neophodan na proleće, bez obzira što sam sjeseni djubrio stajnjakom?

Imao sam ponudu od komšije da uzmem semensku pšenicu, ali da ne rizikujem, mislim da ću, upravo kako si mi i rekao, uzeti deklarisano seme.Čitao sam ovde na forumu da svi koriste Apache (Indijanca ;), ali ne znam da li to postoji ovde na Zlativoru i kako bi se pokazala na ovom terenu, mada predpostavljam da ne bi bilo problema..rapitaću se ovih dana koje su sorte semenske pšenice zastupljene ovde u ponudi, pa bi mi vaš savet dobro došao koju od tih uzeti za predstojeću setvu.
 
pa sad dobro jeste da bacis ako mozes stajnjak, ali ja vestacko bacam obavezno i iskreno pozna se njiva kojoj je baceno, ako mozes baci bar nesto, kod mene kazu kilo djubra na kilo semena. a sto se tice apaca nemam iskustva, nisam ga sejao, sejao sam svoju ove godine al nisam zadovoljan.
 
Pre oranja, ili tanjiranja, razbacaj taj stajnjak, ili nekih 100kg NPK (ili 50kg MAP-a).
Ako imaš mogućnosti da dovedeš nekog sa velikom vučnom tanjiračom, onda polovinom oktobra treba dva puta preći tom teškom tanjiračom i odmah u to sejati pšenicu, bez ikakve pripreme.
Ako nema teške tanjirače, onda u jednom danu uradi oranje, odmah pripremu (može i sa drljačom), te odmah setvu.
Bilo bi dobro i povaljati nakon setve, ako sejalica poseje pliće od 3-4cm, zbog boljeg i ujednačenijeg klijanja, a sprečava se i prodor zimskih mrazeva u zonu korena.
Polovinom februara sledeće godine na to razbaci 100kg KAN-a, i imaćeš pšenicu sasvim OK.
Ako misliš da tu pšenicu da koristiš za spravljanje hleba onda nemoj sejati Apač, i slične uvozne sorte, jer je to pšenica lošeg kvaliteta za tu namenu.
Posavetuj se sa nekim lokalnim agronomom, koja pšenica najviše pogoduje tom terenu i za tu namenu.
 
Nazad
Vrh