Savet oko kompa!

Дечаци,смирите страсти.У тзв.воденом хлађењу није вода већ јако агресивна хемија која је ,као антифриз у аутомобилу,а кад процури а то ће да се деси пре или касније ,плоча и скоро све на плочи иде у контејнер.
Што се тиче настанка топлоте у рачунару то је нормална појава и зато су смишљени системи за хлађење .Али ни претерано хладно није добро и ту морамо знати меру.
Имајте на памети да у рачунаре улази свашта од прашине ,влаге дуванског дима до инсеката и понеког мишаТакође,о рачунарима ваља водити више рачуна о чисточи и километражи термалне пасте на процесору и графици.Чишћење се врши само кад је уређај потпуно иакључен из струје и одвојеним конектором батрерије (код лаптопова).Користе се четке са дрвеним дршкама а на "уста "цеви усисивача се ставља парче картонске цеви.
 
Od juče mi YouTube ne pušta automatski prevod iako je u podešavanjima ukuljučen autotranslate. Do juče je sve radilo normalno. Da li je to do YouTuba ili do mog browsera (Mozila i Chrome)?
 
Kupio sam kineski pretvarač ovakav: https://www.e-oprema.rs/proizv...c-napona-2000w-dc01-1224v-220v

Reklamira se na 2000 W mada sam ubeđen da ne može ni hiljadu. Sutra ću proveriti sa boljim konekcijama na akumulatoru koliki mu je maksimum.

Uglavnom, radi mi posao zašta sam ga uzeo, a to je da mogu da uključim komp i monitor, eventualno nešto drugo kada nestane struje. (a nestaje je često ovde kod mene).
Ne pravi problema čak ni kada igram igrice gde potrošnja skače i do X3.
Jedino što PC napajanje zuji i kada je komp isključen (priključen na pretvarač) s tim što se zujanje pojača kada ga uključim. Ništa nepodnošljivo nego me zanima da li to može da šteti kompu i da li može nekako da se eliminiše?
Inače na izlazu daje modifikovani sinus. U uputstvu piše da se može koristiti za PC
 
Kupio sam kineski pretvarač ovakav: https://www.e-oprema.rs/proizv...c-napona-2000w-dc01-1224v-220v

Reklamira se na 2000 W mada sam ubeđen da ne može ni hiljadu. Sutra ću proveriti sa boljim konekcijama na akumulatoru koliki mu je maksimum.

Uglavnom, radi mi posao zašta sam ga uzeo, a to je da mogu da uključim komp i monitor, eventualno nešto drugo kada nestane struje. (a nestaje je često ovde kod mene).
Ne pravi problema čak ni kada igram igrice gde potrošnja skače i do X3.
Jedino što PC napajanje zuji i kada je komp isključen (priključen na pretvarač) s tim što se zujanje pojača kada ga uključim. Ništa nepodnošljivo nego me zanima da li to može da šteti kompu i da li može nekako da se eliminiše?
Inače na izlazu daje modifikovani sinus. U uputstvu piše da se može koristiti za PC
Veliko je znak ❓ da li je stvarno sinusni oblik ili je modifikovani sinusni oblik (Pravi sinusni oblik je dooosta skup).


Malo teorije (Ja nisam ja ako ne dam teoriju :bravo:::svaka cast:::haha:)


To što vam napajanje za računar zuji kada je priključeno na sinusni pretvarač može da bude normalna pojava, ali zavisi od nekoliko stvari:


🔹 1. Tip pretvarača
  • Ako je pravi čisti sinus (pure sine wave inverter), napajanje računara (posebno ATX sa PFC-om) uglavnom radi normalno, ali može da se čuje lagano zujanje zavojnica (tzv. coil whine).
  • Ako je modifikovani sinus (modified sine wave), onda to napajanje obično zuji jače, može da se greje i u nekim slučajevima da ne radi stabilno. Takvi inverteri nisu preporučljivi za moderne PC napajanja.
🔹 2. Kvalitet i snaga invertera
  • Ako je inverter na granici snage ili mu napon pada, napajanje pokušava da kompenzuje i onda zujanje postaje izraženije.
  • Neki inverteri imaju i pulsnu modulaciju koja se “čuje” na induktivnim elementima u PC napajanju.
🔹 3. Samo napajanje računara
  • Neka napajanja više zuje i pri radu na mreži (220 V) i na inverteru se to još pojača.
  • To nije kvar, već mehanička vibracija zavojnica ili transformatora.
⚠️ Opasnost

Ako koristite modifikovani sinus, dugoročno može da skrati vek napajanja računara i da izazove nestabilnosti. Za računare, TV-e, servere i osetljiviju elektroniku uvek se preporučuje čisti sinusni inverter.



To što piše da je "sinusni" ne mora uvek da znači da je stvarno čisti sinus – mnogi proizvođači reklamiraju "sinusoidni" a zapravo je modifikovani sinus (stepeničasta forma).

📌 Kako proveriti oblik izlaznog napona invertera:
  1. Osciloskop– najpouzdaniji način.
    • Priključite osciloskop direktno na izlaz invertera (ali obavezno preko sondi sa ispravnim uzemljenjem i po mogućstvu izolacionog transformatora radi bezbednosti).
    • Ako vidite glatku sinusoidu → čisti sinus.
    • Ako vidiš stepenastu “kvadratastu” formu → modifikovani sinus.
  2. Specijalizovani merači / analizatori mreže – postoje mali prenosni uređaji koji pokazuju THD (Total Harmonic Distortion). Ako je THD vrlo nizak (<5%), znači da je čisti sinus. Ako je visok (20%+), znači da je modifikovani.
  3. Indirektno, preko potrošača
    • Ako vam ačunarsko napajanje zuji i greje se više nego na gradskoj mreži, vrlo verovatno nije pravi sinus.
    • Ako prikačite običan ventilator ili trafo punjač za akumulatore i on zuji ili se trese, to je skoro sigurno modifikovani sinus.
⚡ Napomena: ne merite običnim multimetrom oblik – on će vam pokazati samo RMS vrednost (npr. 220 V), ali ne i talasnu formu.


📌 Bezbedno merenje izlaza invertera osciloskopom

1. Ako imate osciloskop sa diferencijalnom sondom

To je najbolja varijanta.

Jednostavno spojite direktno na fazu i nulu invertera i merite talasni oblik.

Ove sonde su izolovane i bezbedne za mrežni napon.

2. Ako imate običnu osciloskopsku sondu (1x/10x)

⚠️ Važno: masa osciloskopa je obično povezana na uzemljenje (PE), što može da napravi kratak spoj ako direktno pipnete mrežu. Zbog toga se koriste dodatne mere zaštite:

Opcija A: Izolacioni transformator

Stavite izolacioni transformator između invertera i osciloskopa.

Onda možete jednom sondom da izmerite oblik napona bez rizika.

Opcija B: Merenje preko delitelja napona

Napravite jednostavan delitelj (npr. dva otpornika od po 470 kΩ / 1 W).

Dovedete 230 V na delitelj i dobićete napon ispod 5 V koji možete bezbedno priključiti na osciloskop.

Tako će te dobiti isti talasni oblik, samo umanjen.

📷 Šema (jednostavni delitelj za osciloskop):

Fazni izlaz invertera ──┬───[470kΩ]───┬─── signal na sondi │ │ │ [470kΩ] │ │ Nula invertera ─────────┴─────────────┴─── masa osciloskopa

👉 Time će te dobiti oko 115 V / 2 = 57 V na osciloskopu. Ako koristite sondu 10x, to će biti još sigurnije.

3. Alternativno – pametni merači

Ako nemate osciloskop, možete naći male “socket power analyzere” koji mere THD i oblik napona (ima ih na AliExpress-u, Banggood-u itd).

⚠️ Napomena: nikada ne spajajte direktno osciloskop bez izolacije, jer možete da napravite kratak spoj i oštetite i osciloskop i inverter.
 
Poslednja izmena:
900 W konstantno napajanje...
Dovoljno za to što nameravaš da ga upotrebljavaš...
Jel si testirao isti ovakav? Ja sam se danas malo igrao sa grejalicom i fenom (fen 1600 W grejalica je nešto slabija, oko 1000 W)
Nisam uspeo da izvučem više od 600 W. E sad moguće da je do loših kontakata na klemama (samo sam ih vezao žicama), a moguće i da je do toga što ne može da izgura dovoljno snage pa mu napon padne na 180 V.
Verujem da bi mogla još koja stotka W da se izvuče u boljim uslovima. Mada je i tih 500-600 dosta za komp i monitor.
 
Koristio sam za šivalicu (šivaljka) za džakove, ali meni je šivalica (šivaljka) na njivi služila za spajanje protivgradnih mreža...Akumulator od 110 Ah, pretvarač i šivalica za džakove, standardna oprema pri "podizanju" protivgradne mreže...😃
 
Koristio sam za šivalicu (šivaljka) za džakove, ali meni je šivalica (šivaljka) na njivi služila za spajanje protivgradnih mreža...Akumulator od 110 Ah, pretvarač i šivalica za džakove, standardna oprema pri "podizanju" protivgradne mreže...😃
Si siguran da ta šivalica ima 900W. Koliko vidim ove obične su oko 200 W. E sad ne znam kakva je ta tvoja, možda neka jača da može sve živo da prihefta.
 
Nije potreban savet.
Više kao iskustvo.

Možda i po koje pitanje, ako neko aktivno koristi Chromebook.

Meni su odavno privlačni. Peridično i pratim dešavanja.
Međutim, kod nas nema nekog izbora. Barem ne ono što bi mene interesovalo - Lenovo Duet.

I tako godinama, sve nekako u krug.
Uzeo bih.. ali, za računar mi deluje da je Android OS pogodniji za moje potrebe od Chrome OS. I.. onda tako sve ostaje samo na razmišljanju.

Ćerki bi trebao laptop ovih dana. Njen stari na Ubuntu OS je počeo da se ne uključuje iz prve i rizik joj je da ostane bez njega, treba joj za školovanje.
Pa, kao i kod svake kupovine tehnike, pitala je mene šta da uzme.
Rekoh, kad (još uvek) ne mogu ja, da barem ona proba Chrome OS i to joj i predložih.
Čak je u tom trenutku bila i negde u Evropi i videla Duet na akciji (250 €).
Ali, nije uzela. Nije bila sigurna da li će joj odgovarati. Pa, došla na ideju da potražim ja polovan kod nas u međuvremenu.
Nešto baš jeftino, samo da zna da li uopšte kupovati Chromebook.

Nađoh Asus C204E iz 2019. godine za 4.500 dinara.

20251118-195153-COLLAGE.jpg


Od vlasnika i fino očuvan.
Korišćen, ali nije iskorišćen.

Konačno sam imao priliku da posle nekoliko koraka setovanja, osetim Chrome OS iz prve ruke.
I - sviđa mi se.

20251118-195334-COLLAGE.jpg


Toliko, da mi je palo na pamet da kada ćerka završi zadatak na kome radi.. i ako se odluči da ne zadrži ovaj, već da uzme novi..
.. da ga ja preuzmem.

Međutim. Kada je prvobitna euforija prošla, ostalo je saznanje da mi ne odgovara tastatura koja se ne odvaja.
Meni ipak više treba u tablet modu.
A to je Duet.

Pa tako.. koristi li još neko Chromebook?

Ili razmišlja o nabavci..
 
Poslednja izmena:
Sta je chromebook ? Laptop sa chrome OS? Chrome os jos jedan linux distro?

Ako voli linux neka instalira linux mint LMDE.
 
Pa tako.
Google ima Android OS i Chrome OS.
Prvi kako znamo, za pametne telefone i tablet računare, a drugi za laptop računare.
Interesantna je forma modela koji imaju odvojivu tastaturu, pa se mogu koristi i u tablet modu.

Kod nas nije toliko zastupljen, pa u prodaji imamo tek po koji model. Ali u npr Americi, naročito u školstvu, ima ih puno.
Sestričina je trenutno tamo i pre odlaska su joj rekli da treba imati laptop.
Kako to ovde biva, već ima Windows. Ali, imala i nameru da ne nosi, već tamo da kupi drugi. Na šta sam joj rekao da uzme Chromebook.

Naravno, bila skeptična i ostalo da vidi šta joj oni predlažu.. i uzela upravo njega.
I oduševila se.

Chrome OS je u početku bio samo to - Chrome pretraživač.
A ako razmislimo malo, teško da za prosečnog korisnika ima potrebe za nečim više.
Ima Google kvalitetnih i po izboru dovoljan broj web aplikacija za privatne potrebe, ali i za škole i za firme.
(haha, to samo mi i nama slični kupimo novo, i umesto da koristimo "out of box" aplikacije i servise, odmah instaliramo nešto treće, što radi isto to, samo nepotrebno duplirano)

Vremenom se Chrome OS proširio, dobio nove funkcije i danas je to ozbiljan laptop.
Lenovo, Asus, Acer, Dell, Toshiba, HP, Samsung.. svi ih proizvode.

Generalno jeftiniji od Windows mašina. Lagan, brz i siguran operativni sistem. Deset godina nadogradnje koja se odvija u pozadini. Sistem se podiže u nekoliko sekundi i sve je jednostavno i intuitivno.

Za prvo setovanje, jedino potrebno jeste prijaviti se na svoj Google nalog.
Čak ni to nisam uradio, pošto je bilo dovoljno skenirati QR kod Android uređajem.
I sve je već tu i spremno za upotrebu.

Naravno, pored web aplikacija, dostupne su i Android aplikacije kroz Play Store.

Sve u svemu - jedan prilično interesantan i koristan sistem.

Ono što još uvek ne znam, jeste kako izgleda povezanost sa ostalim uređajima.
Apple je to doveo do savršenstva, ali ne znam koliko bezbolno je Google to rešio.

Biće kod mene narednih nekoliko dana, pa ću videti.
Sada mi je prilika da se bolje upoznam i unesem i Chromebook u jednačinu, kada dođe vreme izračunavanja kada budem menjao sadašnji tablet koji koristim.

Linux.. da.
I Ubuntu je uzela na moju preporuku.
Windows ne volim uopšte.
I fino ju je služio godinama.

Nije njoj ni bitno koji operativni sistem koristi, dokle god joj završava posao za koji laptop ima.
A u današnjem vremenu pametnih telefona, ja naginjem ka sličnosti i dubljoj integraciji.

To je valjda moj "pečat", jer sam post-PC u još od 2008. godine.

Hvala za predlog.
Ne znam šta će biti sa starim laptopom sada.
Da li će ga (najverovatnije) prodati ili da pokušam i vidim može li se popraviti.
U drugom slučaju, razmišljao sam i ja da instaliram drugi distro.
Neki lakši i jednostavniji.
Ima čak i Chromium distro.
Nedostaju mu neke funkcije u odnosu na Chrome OS, ali je nešto najbliže i pruža priliku da se starom laptopu podari novi život.

I Mint dolazi u obzir.

Ako ćerki sadašnji bude odgovarajuću, a ne vidim razlog zašto ne bi - preći će ona na Chromebook.
Na moj predlog, sada koristi Google Pixel pametni telefon. I veoma je zadovoljna njime.
Pixel i Chrome idu rame uz rame.

Ostaće tada jedan laptop viška, pa videću šta da njime.
Mada.. ne trebaju nama dupli uređaji.
I ovako imamo dva desktopa kući.
Jedan Windows koga sam ja prebacio na Ubuntu, nikada korišćen od kada nabavljen. I drugi Windows koji samo zauzima mesto na stolu, pokriven da ne sakuplja prašinu.
Koristi se tek ponekad kada nešto imamo odštampati.
Oba ostala ženi iz firme u onom vremenu korone kada se radilo od kuće.

Lenovo Duet je moj "dream machine"..
 
Poslednja izmena:
Nazad
Vrh