Radovi u malinjaku

Imam vilamet,tulamin i miker a prosiricu novi zasad samo vilamet,ove ostale neka hvala...
 
A ja ću ukratko da ponovo postavim sliku zašto je tako sa sortimentom maline kod iskusnih proizvođača.


image.php
 
Interesuje me koja je najbolja prihrana za pred berbu tj pocetak iste. Danas sam prskao Slavolom vvl, ali bih za naredni period trebao prihranu kalijumom. Koja se po vama najbolje pokazala?
 
Bobanvrb
Ajd' molim te objasni mi poentu :osmeh: nisam shvatio koja vam je sorta bolja na kraju? Vidim da slika pokazuje da se vecinom gaji wilamette
 
kod nas kad sam gledao kad predaju miker 2x je veci od vilameta onda je normalno da je tezi, danas sam pricao sa covekom koji ima miker na ravnoj povrsini nije mu nesto rastresita zemlja, nema nikakvih problema sa fitoflorom didimelom jedino sto ima je sa grinjom i insektima, od njegovih 35 ari nabere 6t maline toliko je nabrao prosle god. ovde kod nas su parcele na 300-400m n.v. sto nije slucaj u arilju ivanjici tamo vilamet najbolje uspeva jer je zemjiste rastresito pod nagibom nema zadrzavanja vode itd, a kod nas koliko sam do sad uspeo da vidim najbolje se pokazao miker jer je izgleda otporan na fitofloru koja je ovde zastupljena skoro 90% kod vilameta.


Ja takav Miker koi je krupniji od Vilameta nisam video. Miker je malina okruglog oblika nikako izduženog i upravo zbog toga ne može biti Teža od Vilameta. Vilamet ima veću specifičnu gustinu a ne samo krupnoću. Na sajtovima možeš pročitati da je prosečna težina ploda Mikera 4,5grama. Tražen je isključivo zbog jednačitog ploda. Prosečna težina vilameta je 5grama a može biti i do 12grama.
 
Bobanvrb
Ajd' molim te objasni mi poentu :osmeh: nisam shvatio koja vam je sorta bolja na kraju? Vidim da slika pokazuje da se vecinom gaji wilamette

Nemam ja problem sa pitanjem koja je bolja.Meni su sve sorte interesantne i lepe.Male razlike postoje u krajnjoj zaradi proizvođača ali to je matematika za onog ko proizvodi.Kada neko u nemačkoj hoće da kupi vilamet,srbija je ta koja je prepoznata po toj sorti po količini i odličnom kvalitetu.To nije polana,polka,fertodi ili miker.Naravno da u ravničarskim krajevima neke sorte imaju manji neke veći prinos pa treba birati po tom ključu ali to nije slučaj da su neke bolje oili gore od drugih.Ono što mi trebamo da radimo je povećanje prinosa.I zemlje u okruženju počinju da gaje malinu pa očekujem borbu oko kvaliteta i cene.Mi imamo iskustvo ,podneblje i kvalitet koji trebamo da unapredimo i poboljšamo.
 
Pozdrav za sve forumase, a pe svega za malinare. Imam jedan problem, pa bih molio iskusnije da mi pomognu ako mogu. Prosle godine u oktobru sam posadio vilamet, pre par dana sam plevio redove i naisao na problem da su mi novi lastari tek poceli da izbijaju iz zemlje, ima dosta i onih koji su izbili ali su najvise 10cm. Zanima me da li ima neka prihrana, aminokselina, bilo sta sto bi bar malo poguralo lastere da bi imao sta da berem iduce godine. Pricao sam sa nekim agronomom koji mi kaze da je problem sto nije bilo sunca. Ok, nije bilo sunca, ali isto tako u blizini mjih malina ima novih malinjaka gde su lastari i 30-40cm. Pre svega mislim da sam los sadni materijal kupio, ali sta je tu je, sad treba da probam da ispravljam greske. ako neko ima neki predlog nekak kaze, jer ja vise nisam pametan sta raditi.
 
I jeftinu radnu snagu, što mislim da je presudan faktor, al' ajt' nek je to pitanje otvoreno.
Neki iz mog sela odlaze u Italiju na poljoprivrene radove po par meseci. I vlasnici tamo imaju neke "mega parcele" ili domaćinstva, znači nije iscepkano kao kod nas. Uglavnom, radnici imaju po 5 EU za sat branja maline, koja ide za konzum i košta 5 EU 250 grama. To su naši radnici, Italijani su plaćeni više, Ukrajinci manje itd. Kao ona priča o vinogradu iz svetog pisma, s kim šta gazda dogovori to mu je. Time sam samo potvrdio da je jeftina radna snaga ključ odgovora zašto se malina za preradu gaji u istočnoj evropi i čile, Rusija i slični. I to verovatno dotle, dok je ručno branje bolje od mašinskog. Opet, čini mi se da su sorte poput vilameta i mikera podesnije za mašinsku berbu od polane. Ne znam vilamet i miker ali za polanu mi je teško da zamislim da se kombajnira kada u isto vreme ima i neotvoren cvet, otvoren cvet, zametnut plod, velik zelen plod, skoro zreo plod i zreo plod.
Dogodine moramo u Poljsku da vidimo oko te mehanizacije, čisto da nas ne preteknu :osmeh:
 
Prema navedenim podacima ,ako gledamo kod nas,radna snaga ne da je jevtina nego izuzetno skupa.Mislim na berace.Ako dobro racunam logika je sledeca.Jedan kg maline neka bude 2 eura,250 grama 0.5 eura.Znaci satnica beraca je 0.5 eura.odnosno 60 din.Nadnica beraca u ovoj godini je od 2800 - 3000 din.Radno vreme je 12 sati.PO satu do 250 din.To je nesto iznad dva eura.Znaci cetiri puta skuplje nego u Italiji.
Sto se tice mehanizacije u berbi potpuno se slazem da je to izuzetno vazan momenat.Prvo radne snage za berbu maline ce biti sve manje.Malina se masovno gaji i u delovima Srbije koji su godinama bili izvor radne snage.
 
hitno potrebna pomoc.
danas sam plevio maline od trave,kada na novim lastarima primetim fleke.
Sada sam pogledao na internetu i vidim da je skolski primer didimele.
Zasad je 70%Vilamet i 30% Miker.
Vilamet je skroz zavrsio cvet,i vec ima zametnute plodove,a Miker 70%zavrsio cvetanje.
Sta da radim sada,sta da preduzmem?
da li ima sa nekim preparatom da se tretira sada posto ide berba?
ne zelim da trujem nikoga pa ni sebe,ali se plasim za nove lastare,jer dok prodje berba,da li ce biti kasno za njih?
svaka pomoc dobrodosla.
da li su novi lastari zavrsili svoju karijeru?:sta: ili ne?
 
Mozda Signum u malo jacoj konc. kako su iskusniji malinari napisali u par prethodnih strana a karenca mu je mislim 7 dana za malinu ali opet neka iskusniji potvrde

Послато са HUAWEI G510-0200 уз помоћ Тапатока
 
Ibirkić: - Ja sam dogovorio cenu sa radnicima koju su oni tražili 1800din. Naravno da ću ih častiti ako budu dobri radnici ali samo da znaš da radnici sa strane traže od 1500 - 1800 do 2000. Ti verovatno misliš na radnike iz Požege koi su po navici najskuplji.


aksa. - verovatno si malinu delimično zapustio da tako kažem. Otravila se previše i usled ovakvog vremena ti se pojavila Didimela. Prskaj zaperke Signumom slobodno. Ne brini previše iako se pojavilo crnilo na zapercima ne mora da se odrazi na naredni rod. Ako imaš navodnjavanje sve zakini na nulu i rešen problem.

PetarUE: - To što ti tek sad izbijaju lastari je posledica što si sadio u jesen. Zemlja se tokom zime sabila a i usled prolećnih kiša i teško izbija. Možeš imati i mladara koi uopšte ne mogu izbiti i takva malina se osuši. Možda će me neko demantovati ali previše sam puta sadio malinu tako da sam uvideo da je najbolje saditi u februaru meseci ili kad to vreme dozvoli u proleće pre vezivanja. Meni su neke izbile deset dana nakon sadnje. Sad su od 40 do 80cm visine.
 
Pre ce biti da je malo bio lenj i nije otvorio zemlju za mlade, a možda i loše nahranjeno....ko će znati?

Nego pogledajte kako se sistemski uništava malina kod nas u Srbiji i to na veoma lep i prefinjen nacin. 2014 je podeljeno more sadnog materijala sorte tulamin. Poznanik mi da nešto malo, što mu je bilo viška, slabo je se primilo ali oko 50 je ostalo. Od tih 50,10 sam izvadio proletos jer su imale rak korena. Ovaj struk sm izvadio večeras... Imam šta i da vidim
60b7bff6caf852a3ee1f5a16694515ef.jpg

c87fce150a9029f6edd53c5b3b59069b.jpg

833f74da8a9080b2c52b40b9ad6b9f41.jpg
 
Gledajući sve više malinjaka u mojoj okolini kako se suše kao posledica patogenih gljivica dolazim do zaključka. Kako znamo da se patogene gljivice iz roda Fitoftora raznosi u okolinu sa frezom, alatom, obućom pa čak i vetrom nije ni čudo što skoro da nema malinjaka koi nemaju bar po neku sa simptomima naglog sušenja. Bilo je i ranije dugih kišnih perioda ali ne i ovakve najezde bolesti. Pre desetak- dvanaest godina kod nas u Arilju su ljudi počeli saditi malinu iz rasadnika. Ne bih sad smeo da pominjem koi rasadnik je u pitanju ali mlogi već naslućuju. Ta sadnica je bila nešto skuplja od sadnice iz starog malinjaka. Većina tih malinjaka je davalo rod ali se posle tri godine sasušilo komplet. Dosta ljudi je imalo isti problem. Od tad su ljudi u mojoj okolini skeptični po pitanju sadnog materijala iz bilo kog rasadnika. Moje mišljenje je da je od tad krenulo širenje nezaustavljive bolesti. Dok smo iz naših brda koristili zasad nije bilo problema.
 
vujke89
user-online.png
Pisao sam i ja o tome negde ranije,tulamin je sav zarazen,mozda 5-6 posto ima gde nije ali ja ne poznajem coveka kome je tulamin zdrav.




aksa
user-offline.png
Zakini sve lastare do zemlje i zalivaj jul-avgust ako bude velika susa.Ja ih i ovako sve secem do zemlje oko 20 maja do 1.juna.

Sto se tice beraca ovde ide od 130 do 180 din po satu orjentaciono...Koje 3000 dnevno...moze mozda ali za 15 sati rada...
 
Pa kako da ubiješ konkurenciju, nego da je izbacis sa tržišta i unistis resurse za proizvodnju. Koliko je samo sadnica podeljeno 2014 ako je i deo zaražen, koliko će samo biti kad počnu da presadjuju. Tako je i sa fitoftorom, ubacis je jednom u njivu i posle nesvesno samo sejes po drugima...
 
Nazad
Vrh