@ marcelo
... 1h ima 3128 m/d + - savisi od oblika njive x 8=25t + 30% za sledecu sezonu =32 t ....da bih stao na crtu rekorderima.....
naravno salim se ali ko zna....? verovatnoca postoji ...zar ne.
@ levac... pusti sliku .. i pregledaj korenov siste .....@ meeker ce ti naj bolji savet dati ... On je moj idol ...kao i gera,zoran i dr. Zeleo sam da uradim malinjak onakav kakvi su bili njihovi pr. god, i mislim da sam dosta toga popstigao.
@ marcelo evo sto dugujem odgovor na prosle postove.
... mada ja i ovu recepturu malo fant. dodajem...?
Tekuće gnojivo od koprive izvrsno je dušično gnojivo za prihranu raznih biljnih vrsta. Ono djeluje ljekovito, uravnotežujuće te potiče razvoj klorofila i time proces fotosinteze.
Za pripremu nam je potrebno:
• Svježa ili sušena kopriva - ubiru se svježe biljke koje se mogu rezati od proljeća do ljeta;
• plastična posuda ili bačva od cca 15 litara. Najbolje je koristiti plastiku jer drvo pušta tanine, a metalne posude ni u kom slučaju ne dolaze u obzir zbog neželjenih kemijskih reakcija;
• odstajala voda (ukoliko nismo u mogućnosti pribaviti kišnicu);
• mreža koju koristimo umjesto poklopca (metalnu ili već po izboru) da omogućimo cirkulaciju zraka.
Na dno bačve stavljamo jako usitnjenu koprivu, a zatim posudu ispunimo vodom. Omjer bi trebao biti 1 kg koprive na 10 l vode ili ukoliko se koristi suha 150 – 200 g suhe koprive na 10 l vode.
Smjesa se tijekom vrenja pjeni tako da valja ostaviti dvadesetak cm mjesta od ruba bačve, a sve promiješamo barem jednom dnevno da bi omogućili kisiku da sudjeluje u procesu razgradnje. Bačvu smjestimo na osunčano mjesto.
Miris koji se razvija tijekom fermentacije moguće je ublažiti šakom kamenog brašna posutom po površini.
Gnoj je spreman za upotrebu nakon 1,5 do 3 tjedna zrenja odnosno kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti. Bačvu sada možemo začepiti poklopcem.
Gnojivo se naravno mora razrijediti najčešće u omjeru 1:10. Ukoliko se radi o osjetljivijim biljkama ili ste napravili jaki ekstrakt, gnojivo razrijedite na 1:20.
Gnojivo se koristi za prihranu u području korijena, ali moguće ga je upotrebljavati i za prskanje nadzemnih dijelova. Tada je potrebno razrijediti u omjeru 1:50.
Jedine kulture koje ne podnose ovo dušično gnojivo su grah, grašak, luk i češnjak.
Ukoliko se gnojivo ne potroši odjednom, potrebno ga je uskladištiti u nekoj hladnijoj prostoriji da ne bi došlo do ponovne fermentacije. Tako uskladišteno može izdržati do kraja vrtlarske godine.
---------- Poruka napisana 19-07-12 u 13:40 ---------- Prethodna poruka je 16-07-12 at 09:44 ----------
@
Za mekeera .... oglasi se... sta ima...kako ...napreduje.... zadovoljan siguno nisi kao i svi mi ostali...?
Zanima me ona iz strukture tk... imali razlike i kolika je razlika.
@cunami ...kako napreduje kompost....dokle se stiglo u tom pravcu...kvalitet....efekat....iiii ?
Iz vasih proslogodisnjih postova ...izvukao sam zakljucak ,da malinu sad treba pripremati za sledecu rod. god.
, samo su se jos i obesili i cini mi se da bez kise nece dugo izdrzati. Neki su se osusili, nekima listovi poceli da se uvrcu... Razocarenje!
d ukupno 6 milijardi evra poljoprivrednih subvencija koje dolaze u Rumuniju, skoro 51% sume dobija samo 0,9% farmi, dok ukupno 70% rumunskih farmi - ne dobija nikakve poljoprivredne subvencije.U pojedinim regionima Rumunije skoro 35% zemljišta je po veoma niskim cenama prodato strancima - koji tu zemlju ne obrađuju.
