@Srb1n
Ja sam uzeo samo kalkulaciju na 5 centi , ta cifra je puno veca 20-30 a mozda i vise eur/centi, dovoljan razlog da se zaobidje Srbija. Vi se mozete smejati koliko hocete ali nekom preradjivacu, trgovcu, distributeru moze biti znacajan faktor da se za kupovinu odluci u tamo nekoj Ukrajini a ne kod nas. To da samo mi proizvodimo malinu je davno proslo vreme i tome se moramo ili prilagoditi ili cemo izgubiti trziste, polako ga vec gubimo. Jer svaki kilogram kupljen negde vam Srbije je kilogram manje prodate maline kod nas.
Posebnost koju ima nasa malina mi ne umemo da iskoristimo, suvise smo se opustili. Konkurencija to koristi i srpsku malinu je sve teze i teze prodati, kupci se okrecu tamo gde je roba jeftinija. Dzaba nam posebnost ako je ne reklamiramo, ako kupac ne zna benefite istog. Npr odete u auto salon da kupite auto, ima raznih modela, svi deluju na oko isto, svi imaju istu funkciju da nas prevezu od tacke A do tacke B ali se ipak neki cak i skuplji modeli prodaju bolje od nekih jeftinijih, to je ta dodatna vrednost proizvoda, umece prodavca ponekad ili jednostavno sam brend. Da li srpska malina moze da bude nas brend. Ja mislim da moze ali da moramo da budemo puno bolji, efikasniji, moramo da pratimo trziste da idemo napred. Novi kanali prodaje (sveza malina), uvodjenje standarda (GLOBAL GAP, bezvirusni sertifikovani sadni materijal), smanjivanje troskova proizvodnje a povecanje prinosa, unapredjenje odnosa sa kupcima stalno i neprekidno isticanje nase posebnosti, tj nase dodatne vrednosti. Knjige su napisane o srpskoj malini od strane nasih eminentnih strucnjaka. Imamo to geografsko poreklo, hajde da ga iskoristimo, hajde da ceo svet sazna zasto je nasa malina drugacija od neke tamo poljske ili ukrajinske, jer ako znaju mozda budu bili spremni da nam vise plate a ako ne znaju onda se trkamo samo sa cenom a nisam siguran koliko to mozemo dugo izdrzati.
Pozdravljam odluku da vlada pomogne proizvodjacima ali se bojim da vlada to radi malo nespretno, ne cini to na pravi nacin. Vlada treba da subvencionise proizvodnju a ne nekome da naredi koliko ce neko nesto da plati a ciju cenu odredjuje samo trziste. Subvencije , podsticaji sta god da ali pritisci, ucene, direktno mesanje u trzisnu utakmicu ne. Sta ce biti ako se dogovor ne ispostuje, ne znam, ali znam da vlada uprkos dobrim namerama radi pogresnu stvar, mesa se u trziste i hladnjace dovodi u tesku situaciju.
Najmanji je problem malinu negde smestiti, kapaciteta ima, problem je kada lager prenesete u sledecu godinu, to hladnjace finansijski opterecuje.
A skupo placena malina nosi sa sobom i veliki rizik od gubitka a taj rizik neko svesno mora preuzeti na sebe u ovom slucaju to radi hladnjaca.
Finansijski slabije stanje bilo koje hladnjace automatski znaci i slabijeg proizvodjaca, to su povezani sudovi i jedni bez drugih ne mogu. Niti hladnjaca moze bez proizvodjaca niti proizvodjac moze bez hladnjace.
Ja nikada nisam rekao da su hladnjace bezgresne niti da su proizvodjaci bezgresni. Hladnjace su u dugovima jer svu zaradu reinvestiraju, to je dobro ali nije dobro sto ljudi nemaju granica. Sve to lepo funkcionise dok trziste radi i dok princip , kupim i zaradim pa pride jos i ostane, ali sta ako se ta pretpostavka ne obistini kao npr prosle godine. Te stvari se desavaju u malinarstvu. Onda nastaju problemi, jer hladnjace nemaju apsolutno nikakvu akumulaciju da takve trzisne sokove izdrze. Na stranu to sto licno mislim da je svrsishodnije ulagati u neki visi stepen prerade ili sebe adekvatno pripremiti na povremene trzisne sokove, nego samo ici na povecavanje kapaciteta.
Ali kao sto i proizvodjaci cine vecinom gresku pa sve sto zarade potrose, ne investiraju u proizvodnju, ne ostavljaju za teske dane takve iste greske prave i hladnjace, samo sto su kod hladnjace brojke i sami rizici puno veci. Malina je berzanska roba , cene konstantno fluktuiraju na trzistu i svaka i najmanja greska moze vas potopiti i to se desavalo i to ce se desavati i ubuduce i kod domacih a i kod stranih firmi i oni znaju da se preinvestiraju i da naprave pogresnu trzisnu procenu a onda ih trziste uvek najgrublje kazni.
Vise razumevanja sa jedne i druge strane, partnerski odnos hladnjaca / proizvodjac, podela rizika su nacini i resenja kako ovakva situacija moze da se predupredi da svi budu zadovoljni. Treba sesti, razgovarati, treba napraviti takav model da svako pomalo dobije a opet svako i da pomalo izgubi. Jedno od resenja, proizvodjac da snosi deo rizika da ne trazi sav novac unapred a hladnjaca kada posluje dobro da isplati dobit u dogovorenom odnosu kako je to bilo ranije u neka davna vremena kada su zadruge jos funkcionisale. Ako ljudi sednu i pricaju, svima moze biti bolje, samo je potrebno malo volje i truda...
- - - - - - - - - -
@jevto
To je o cemu vi pricate je vec stvar politike. Jedna mocna EU to moze da uradi, ali da li moze jedna Srbija? Ja prvi uvek kupim domaci proizvod pre nego uvozni jer znam da svaki dinar tako zaradjen ostaje u Srbiji, ali jedno je sta je ispravno a sasvim drugo su mehanizmi koji bi doveli do toga da sami zastitimo svoju proizvodnju.