Priprema pčela za zimu

To što par godina nemam pčele neznači da sam neinformisan. To što sam ostao bez pčela se dešava i mnogo iskusnijim velikim pčelarima. Pčele smo imali od starina. Uvek se držalo pet šest košnica za kućne potrebe. Pročito sam bar pet knjiga od raznih autora. Ja želim da imam pčele za svoje potrebe. Ako nemože kako ja mislim može kako pčele hoće a hoće u vrškari. Vrškara radi sigurno. Ja sigurno neću hvaliti što za hvalu nije. Zato i ne želim da eksperimentišem već ću primeniti iskustva ljudi koji su bliski mom načinu razmišljanja.
 
Ti sa LR košnicama koje imaš možeš da pčelariš isto kao sa Vrškarom i da dobijaš kvalitetniji med.
Da ih držiš na dva nastavka, donji da ti bude plodište, gornji medište, između da staviš matičnu rešetku. Možeš da staviš satne osnove, a možeš i da pustiš pčele da same izgrade saće od svog ekološkog voska. U vreme bagrema kada napune medište da ne stavljaš treći nastavak, onda će dobiti rojevni nagon i izrojiće se i to je sve, prosto ko pasulj. Dobićeš ekološki med 25kg.i rojeve.
 
To sa LR nije baš prosto ko pasulj. Oko 10god sam radio sa lr. Primenjivao sam metod hrvatskog pčelara Josipa Belčića i imao odlične prinose u bagremu. Ali problemi nastupaju posle. Ja ne selim. Plodište lr je veliko pa pčele sav unos troše na razvoj legla. Neki preporučuju LR 8 ramova koja se pokazala efikasnijom od lr 10 ramova. Više legla više hraniteljica manje izletnica i ode u rojevo stanje. Nije svaki tip košnice za svaki teren. Ako je nešto dobro u Vojvodini nemora biti dobro na Pešteru. Može se pčelariti i sa manjim tipovima košnica svesno ići na manje prinose ali izbeći trovanje varoe prihranu šećerom. Dobiti kvalitet. Ja sve što proizvodim na svom imanju trudim se da hemiju svedem na najmanju moguću meru. Daleko je to od organske proizvodnje al juriti prinos po svaku cenu to po meni nit je moralno ni normalno. Veoma uspesno se može pčelariti i vrškarama dobiti muljani med ili med u saću tri roja neku količinu voska a pri tom minimalno uložiti. Ware alpska i njene modifikacije su kao i vrškara i imaju najpribliznije uslove kao i pčele u prirodi.
 
Ja ti nisam rekao da pčelariš sa LR plodištem, već sa jednom polovinom plodišta. LR plodište čine 2 nastavka.
Iz vršpkare ne može da se dobije med u saću kao što ti tvrdiš, zato što je svo saće plodišno. Metodu LR-om, koju sam ti preporučio se dobija mnogo kvalitetniji med nego u vrškari zato što je u medištu LR-a čisto devičansko saće a u vrškari, kao što sam ti rekao plodišno.
Kažeš: "Nije svaki tip košnice za svaki teren", i potpuno si u pravu a zatim sasvim suprotno tome favorizuješ Alpsku košnicu. Ona odgovara za Alpsko područje, a ne za naše.
 
Svi ozbiljni pčelari tvrde da se može dobiti med u saću iz vrškare. Drugo. Sam naziv alpska dovodi mnoge u zabludu da je to košnica koja se koristi u alpima. Njen prvobitni naziv je narodna košnica. Razumeo sam te šta si hteo da kažeš u vezi Lr plodišta ali i taj jedan nastavak je veliki za period posle bagrema kad je rec o stacionarnom pčelarenju. Inače LR je br1 košnica za visoke prinose i seleće pčelinjake. To tvrdi i Brmdušić koji odlazi na Novi Zeland gde je njegov sin profi pčelar a to znači da ima preko 1000 košnica naravno LR.
 
Neka ti svi ti ozbiljni pčelari objasne kako se dobija med u saću iz vrškare pa ti objasni nama.
Pošto ti sve tvoje tvrdnje u svim temama zasnivaš na Brndušiću kaži nam koliko društava ima i koliko je meda izvrcao 2011. i 2010. i koliko je prodao.
Moja baba ima u Australiji 10 000 košnica, šta to tebi znači?
 
Neznam dal da otvorimo temu o vrškarama pa onda korak po korak da se vidi kako se to radi. Ima opširna tema na sposovom forumu kako se pčelari vrškarom pa koga interesuje naći će. A taj Brndušić je noćna mora jednog dela pčelarske javnosti pogotovo ovih što im je glavni cilj laka zarada po svaku cenu. Ko kupuje melasu u šećeranama i u koje svrhe? Dal nekuvaju pekmez?
 
Ko kupuje melasu u šećeranama i u koje svrhe? Dal nekuvaju pekmez?

Ova tvoja poruka može da se shvati kao neargumentovana optužba protiv svih pčelara da kupuju melasu i falsifikuju med, što je van pameti. Pčelari dobijaju besplatno med od svojih pčela i imaju problema u prodaji meda zbog ovakvih izjava jer one kod neupućenih ljudi izazivaju nepoverenje u pčelare i med. Pčelari kupuju šećer ne da bi kuvali pekmez, niti da bi falsifikovali med, već za prolećno prihranjivanje čime postižu ubrzani razvoj pčela, kao i za jesenje prihranjivanje da bi upotpunili zimske zalihe hrane pčelinjem društvu. Ovakve poruke su štetne kako za pčelare, tako i za građane jer ih udaljuju od izuzetnog proizvoda kao što je med.
 
Ja nikad nisam rekao da pčelari kupuju melasu. Ja sam samo pitao ko kupuje nema razloga da se osećate prozvanim. Ukoliko kuvate pekmez izvinjavam se. Mi pekmez od šljiva kuvamo bez zaslađivača bilo koje vrste.
 
Ne treba iznositi neistinu o medu. Pčelari su najpošteniji proizvođači hrane, a med najbezbedniji proizvod od svih poznatih.
 
I zato netreba na etiketama koje pravimo za tegle da stoji PRIRODNI MED. Jer med je med i ne postoji drugi (ili je med ili nije med).:sta:
 
Avgust je mesec kad počinje pčelarska godina. Kako je suša razmera katastrofe treba pažljivo utvrditi količine meda u košnicama pa po potrebi dodati gusti sirup do popuna optimalnih zaliha. Sad je i borba protiv varoe. Od ove dve radnje u mnogome zavisi dali će pčele dočekati kraj marta kada se sumiraju rezultati prezimljavanja.
 
Kako je kod vas stanje u pcelinjacima,da li pcele imaju dovoljne zalihe za zimu. Ja moje prehranjujem jos sa sirupom ma da ima i po malo unosa koliko sam uspeo da vidim.
 
zdravo kolege pcelari , evo jedno pitanje za vas sve , stavio sam apigard pasteticu u plodiste jednu sta vi mislite dali smem da tretiram sa mitak i sa onim stapicima a zimus sa oksialnu kiselinu. ja sam do sada tretiro sa mitakom , drvcima onim sto se spustaju medju ramove i zimi kad nema legla sa oksialnom kiselinom. Cu sam neke price da pcelari prosle godine koji su mesali apigard sa ovo ostalo da su imali velike gubitke pcela. neznam dali se apigard jedini sa ostale ove preparate ili izaziva kontra efekat
 
Apigard je u nekim sredinama označen kao prilično opasna stvar, dok nema konkretnijih informacija. Pčelarenje je takav posao da je potrebno da prođe cela godina da bi se neki testovi ponovili.

Dobro je što obraćaš toliko pažnje tretiranju protiv varoe, ali da li si koristio nešto protiv nozeme ?
 
ja koristio apigard pa cu okasnu tam u novembar i miran sam, apigard je najbolje eko sredstvo sigurno bolje od raznih bojnih otrova tipa amitraza i sl.
 
zdravo kolege , evo ovom prilikom se zahvaljujem kolegi na odgovor vezano za upotrebu apigarda. Ja sam do sada to jest do prosle godine tretirao sa mitakom kapljanjem na papirici palenjem papirica i to cetri puta na svaki cetvrti dan, onda sam stavljao varolik stapice od dva razlicita proizvodjaca sa po jednu letvicu levo i desno u kosnicu vec kako to ide, i na kraj zimi sa oksialnu kada nema legla i uvek su bili ekstra razultati.

Ove godine sam malo to brzopleto doneo odluku poslušao jednog starijeg pcelara i stavio apigad pasteticu tako da nisam siguran dali sam uradio pravi potez. Pojedini koji su prosle godine mesali apigard sa ovo su imali veliko uginuce dali se ovo nejedini sa apigard ili ne to nebi znao tako da ja ove godine najverovatnije necu apigardda mesam sa nicim sem zimi saoksialnom
 
ja koristio apigard pa cu okasnu tam u novembar i miran sam, apigard je najbolje eko sredstvo sigurno bolje od raznih bojnih otrova tipa amitraza i sl.
Ako je Apigard tako dobar kao što ti tvrdiš zašto je onda u Sloveniji prošle zime stradalo 50% pčela, prema pisanju slovenačke štampe, a oni su upotrebljavali baš Apigard koji je obezbedilo Ministarstvo poljoprivrede Slovenije?
Tvrdiš da je Apigard bolji od Amitraza ali ne objašnjavaš zašto, objasni ako znaš da ljudi ne bi bili u zabludi.
 
Poslednja izmena:
Tvrdiš da je Apigard bolji od Amitraza ali ne objašnjavaš zašto, objasni ako znaš da ljudi ne bi bili u zabludi.







Apigard je produkt biljaka i sadrži Timol koji se smatra ekološkim za razliku od otrova na bazi amitraza.

Na ovom forumu ne bi pametovanja nekoliko meseci.
 
Nazad
Vrh