Priprema pčela za zimu

Postovanje kolege pcelari
oko nove godine sam obilazeci vocnjake i pcelinjak "bacio oko" i na pcelinjak komsije do mene i video nesto veoma cudno za mene a to je da su mu LR kosnice sve do jedne sa razmaknutim gornjim i donjim nastavkom za po 1cm ovo prvi put vidim i cujem dali mozda neko zna nesto o tome da mi malo bolje objasni bas sam znatizeljan u cemu je fazon :bravo: :bravo: :bravo:
 
U kom smislu su nastavci razmaknuti ? Pomereni po vertikalnoj osi za 1 cm ili ubačena letvica od 1 cm izmedju nastavaka? Pretpostavljam da su pomereni po osi i ne vidim u čemu je fazon. Društvu treba vazduh i možda je to čovek uradio radi ventilacije , ali ne znam kako onda sprečava prodor vode u unutrašnjost donjeg nastavka ?! Možda je najbolje da pitaš komšiju , kad ga vidiš , o čemu se radi pa nas obavestiš u nekom sledećem postu. I mene živo zanima šta se time dobija ? Znam neke ljude koji zimi drže otvorene žičane podnjače , ali ne znam nikog da "smiče" nastavke.
Ja obezbedjujem ventilaciju u LR-u uz pomoć dva leta i ne utopljavam previše (2-3 lista novine). Tek u drugoj polovini februara dodam malo novine i nisam nezadovoljan ni prezimljavanjem a ni prolećnim razvojem. :cao:
 
Eh da,kupio ja oksalnu kiselinu i to sam dobio jos jednu gratis bocicu od 100 grama.
Ali posto me nije bilo kuci i jos me nece biti barem tri tjedna nitko od mojih se nije tio upustati u to tretiranje oksalnom kiselinom.
Sad sam zakasnio za ta,kad dodem bit ce vec februar.
Pa sam cime da je tretiram u prolecE?
 
S proleća ne tretiram jer tretiram zimi oksalnom, a u avgustu-septembru koristim MITAK .Neko ga hvali neko kudi , a ja sam zadovoljan.Mislim da se može primeniti s proleća , dosta rano , kad vreme dozvoli u drugoj polovini februara do polovine marta,normalno dok još nisu postavljeni medišni nastavci.
Kakvo je to pakovanje oksalne kiseline u bočicama od 100gr?Nisam video takva pakovanja , uvek sam kupovao u kristalu pakovano u PVC teglicu. :cao:
 
Ako imaš podnjače sa mrežom možeš da ih očistiš bez hemije.
Dobro zaprašiš pčele na ramovima šećerom u prahu i sutra lepo izvučeš fioke , streseš sadržaj u kutiju i to spališ.Ovo je dobra metoda , isprobao sam je , ali nažalost imam malo košnica sa užičenom podnjačom pa ne mogu svuda da koristim , a bez toga nema svrhe jer se varoa koju otresu opet zakači na pčelu ::lose::
 
@biljana i dragan
danima niko nije odgovarao pa sam prestao da pratim temu videcu ako mogu neku sliku da nabavim jeste po vertikali su pomerene i sneg ili kisa ce da ulaze mada mislim da i mis moze da udje jedva cekam da pitam nekoga njega nemogu nismo bas dobri :haha: :udri: ali saznacu :D
 
biljana&dragan je napisao(la):
Ako imaš podnjače sa mrežom možeš da ih očistiš bez hemije.
Dobro zaprašiš pčele na ramovima šećerom u prahu i sutra lepo izvučeš fioke , streseš sadržaj u kutiju i to spališ.Ovo je dobra metoda , isprobao sam je , ali nažalost imam malo košnica sa užičenom podnjačom pa ne mogu svuda da koristim , a bez toga nema svrhe jer se varoa koju otresu opet zakači na pčelu ::lose::

mislis na ovakvu podnjacu? http://www.zlatomed.com/slike/divovi/47velika.jpg

Nemam takvu nazalost,ali budem kupio.
A ovako kad imam obicne podnjace (pune) ne mogu tretirati sa secerom u prahu?
 
Jeste mislim na takve.
Teoretski možeš tretirati i na običnu podnjaču , ali kad je pčela otrese ona se opet nakači.
Možda bi moglo napraviti kombinaciju da se zapraše uveče , kad ionako miruju , a onda ujutru istresti sve podnjače u neku kutiju pa spaliti.
Kažem , ne znam , ali mi logično deluje da bi se dalo nešto napraviti na taj način. :cao:
 
Ne znam da li je još vreme za prihranu pčela, malo je već zahladilo, jedino kao neku pogaču. Međutim ne mogu dati koristan savet u vezi ovoga, pošto nisam nikad to radio u ovo doba godine. Možda jedio mljeveni polen.
 
Kako je sad stanje u kosnicama na ovoj zimi i koliko ova zima utice na njih.Ja ih nemam ali planiram da nabavim u martu za oprasivanje pa zato pitam kako je stanje.
 
Stanje je malo problematično bilo, jer su imale legla kad je zazimilo, ali je sad stabilno. Košnica miruje, greje se i polako troši hranu. Mada se problem može pojaviti kad ugrije, pa kad počne aktivniji razvoj. Ali je za sada stabilno.
 
Hvala na odgovoru,ne znam da li sam bas potrefio temu ali me zanima kolika bi bila cena kosnice u martu sa lepim drustvom tu kod tebe u Apatinu.
 
Uspešno prezimljavanje veoma zavisi od mikroklime koja vlada u košnici. Bio sam na predavanju Ivana Brndušića u Novom Sadu 4og februara. Brndušić je vršio razna merenja kocentracije CO2 i otkrio veoma vazne stvari u pogledu mikroklime košnica. Po njegovoj tvrdnji kocentracija CO2 je alfa i omega za mikroklimu pčelinje zajednice a time i uspešnost njenog razvoja. Koristi okrugla leta umesto klasičnih. Leto je 35 mm i otvor je na 70mm ispod gornje ivice nastavka tj odmah ispod satonosa. Donje klasično leto je zatvoreno. Podnjača obavezno puna.
 
CO2 je bitan za biljke u plasteniku, za zivotinje u štali, za čoveka u kući, pa i za pčele u košnici, ali za uspešno prezimljavanje je najbitnije kako je pčelar pripremio pčelinje društvo u pripremnom periodu, a to je kod nas avgust mesec, tj. da li je zazimio zdrave pčele sa dovoljno količine kvalitetne hrane.
 
Sa koliko kg hrane prezimi vrškara. Dali je bitan oblik košnice i raspored hrane? Zašto u klasičnim košnicama pčele ne prezime iako imaju i tri puta više hrane nego vrškara. Znam za vrškaru koja je živela osam god na napuštenom pčelinjaku a da je što bi rekli u mom selu niko nije ni solio ni pojio. Veliki problem kod klasičnih košnica je smrtni prostor i raspored hrane za zimu. Vojo Brstina je našao rešenje tako što je satonosu smanjio na 10mm a donju letvicu rama na 6mm. Tako je smrtni prostor smanjio na 26mm. Brndušić je okrenuo DB ram za 90 stepeni i smestio ga u kosnicu kvadratne osnove gde staje 9 ramova. Rudi Paulović u dva tela alpske ubaci granu i na gornji nastavak stavlja satonoše ne koristi ramove. Dodaje nastavke sa ramovima za med. Plodište nikad ne otvara. U ovakvim košnicama gde pčelinje klube ide u vis pčele imaju mnogo veće šanse da izađu žive i zdrave iz zime.
 
Nisi pčelar pa ti zato nisu jasne mnoge stvari u pčelarstvu. To što su pčele u trmki živele 8 godina bez prihranjivanja i tretiranja, kao i tvoje nepoznavanje biologije pčela te navodi na sasvim pogrešno zaključivanje. Te pčele u trmki su vodile potpuno prirodan način života. Niko im nije vadio med tako da su imale dovoljne količine meda za zimu. Zbog malog prostora u trmki pčele su se rojile što remeti normalan ciklus razmnožavanja varoe, tako da su se same pčele biološki istretirale. Zato i pčele u prirodi opstaju.
Tebi bih bratski preporučio da prvo pročitaš, zatim zapamtiš i na kraju prihvatiš naučna saznanja iz biologije pčela. Ako to ne uradiš tvoj ponovni početak bavljenja pčelarstvom biće bezuspešan, ostaćeš bez pčela kao što si prvi put.
 
Nazad
Vrh