Prihrana i đubrenje voćaka

Ja sam pocetkom novembra bacao govedji i svinjski stajnjak+3x16, i misljenja sam da od toga nije ostalo nista, garant je sve oprala vodurina. Mislio sam da dodam malo vise KAN-a na pocetku vegetacije. Zeleo sam da cujem i vase misljenje...
 
Pa u suštini to je to, zima relativno kao i svaka zima, ako je manje snega više je kiše i obratno. Kad ovo prođe ići prihranu, a kasnije šta se i koliko se postigne. Ako je verovati dugoročnim prognozama, muke ćemo mučiti sa kišom i ove godine. Nažalost, ponekad koliko god mi više saznajemo, koliko god više prihvatamo i savremenije radimo, koliko god više ulažemo i više se trudimo, onoliko se izgleda priroda više uroti protiv nas. Ali šta je tu je, kad čovek nešto uradi i uloži nečemu se i nada, nešto realno i očekuje...
 
Ja sam pocetkom novembra bacao govedji i svinjski stajnjak+3x16, i misljenja sam da od toga nije ostalo nista, garant je sve oprala vodurina. Mislio sam da dodam malo vise KAN-a na pocetku vegetacije. Zeleo sam da cujem i vase misljenje...

Da li si djubre zafrezirao ili ga na neki drugi nacin uneo u zemlju. Ja jesam i mislim da ipak nije sve voda odnela. A sto se tice KAN-a sigurno nece skoditi da ga bacis malo vise.
 
Stajnjak sam zafrezovao, posle kad sam bacio NPK nisam frezovao jer je sutra dan pala kisa i pola se istopilo. Mladim sadnicama sam ubacio po 300g NPK, Stablima u rodu po 1kg po stablu. Ne znam u kojoj kolicini bi bilo pametno sad da se baci KAN da bude dovoljno a da se ne pretera?
 
Stajnjak sam zafrezovao, posle kad sam bacio NPK nisam frezovao jer je sutra dan pala kisa i pola se istopilo. Mladim sadnicama sam ubacio po 300g NPK, Stablima u rodu po 1kg po stablu. Ne znam u kojoj kolicini bi bilo pametno sad da se baci KAN da bude dovoljno a da se ne pretera?

Udri komso i duplu dozu,po mogucstvu iskljucivo Jarin kan,posto mu je bas pristupacna cena:sta:,pa posto su ti parcele na brdu a uz pomoc ovoliko kise,eto tog tvog djubriva cak do mene,zato i necu morati ja da prihranjujem sa kanom,naravno Jarinim!!:ideja::ppozdrav:
 
Komso Jarin kan je malte ne dzabe, kad bi djubrio po ovoj kisetini taman bi stiglo do tebe :haha:
Bice zadovoljne i sa Pancevackim KAN-om.:ppozdrav:


Posto je Jasenica trenutno postala plovna, mogu i camcom do tebe

photo0132.jpg
 
Poslednja izmena:
Teorija i preporuke kazu da azot vrlo brzo sidje i*ode* ali fosfor i kalijum i u najkisnijim godinama sidju samo 2-3 cm u dubinu ..Zato i jesu preporuke da se po zarvsetku vegetacije bacaju djubriva sa malim procentom Azota.
Pozdrav !!

Ako je tako cemu onda uopste i bacamo jesenje djubrivo. Ako Fosfor i Kalijum sidju 2-3cm, a prve zile su na 20-30cm ispada da je svo jesenje djubrivo totalno neiskorisceno :sta: Po toj teoriji da bi Fosfor I Kalijum stigli do prvih zila treba da prodje 10 godina...
 
Meni je tek tu nejasno kako nešto što se otopi silazi različitom brzinom u zavisnosti koji je hemijski element? :D Znači baciš 15-15-15, ono se otopi, krene sa vodom na dole ali fosfor kaže ček ja neću, polako ću, ne razumem...
 
Teorija i preporuke kazu da azot vrlo brzo sidje i*ode* ali fosfor i kalijum i u najkisnijim godinama sidju samo 2-3 cm u dubinu ..Zato i jesu preporuke da se po zarvsetku vegetacije bacaju djubriva sa malim procentom Azota.
Pozdrav !!

U literaturi pise 1 cm u normalnim godinama. Zato i nema smisla bacati NPK u prolece.

Ipak mislim da ne treba sumnjati u strucnjake. Uostalom ovde imamo i ljude koji su zavrsili poljoprivredni fakultet pa bi najbolje mogli oni da nam objasne.
 
@ oktopod
Ne pitaju se elementi jel hoce ili nece :) Radi se o tome da se drugacije ponasaju u zemljistu. Azot se u zemljistu nalazi u zemljisnom rastvoru i ne vezuje se za cestice zemljista. Zato se azot lako ispira u dublje slojeve.
Kalijum se fizicki vezuje za minerale gline tako sto ulazi izmedju mikroskopskih "lamela" u tim mineralima. Na taj nacin je "zarobljen" i postepeno se oslobadja pod uticajem vlazenja i razmicanja tih mikroskopskih lamela gline.
Kod fosfora je sve jos slozenije jer fosfor hemijski reaguje u zemljistu i prelazi u razna jedinjenja, lakse ili teze dostupni biljkama. Zaboravio sam kako to bas ide pa da ne pricam napamet. Ima u knjigama iz agrohemije a ima verovatno i na netu, kretanje fosfora u zemljistu ili ponasanje fosfora u zemljistu, pa potrazi.
Iz ovih razloga u jesen nije preporucljivo bacati azot jer je skoro pa bukvalno bacen. P i K se dodaju pod jesenje oranje jer se nece isprati kao azot.
Kad se radi o vocnjacima treba pri zasnivanju dodati P i K "na rezervu", da se podigne nivo u zemljistu. Dalje djubrenje bi trebalo raditi vodotopivim djubrivima kroz sistem ali posto je to relativno skupo, ljudi to rade obicnim djubrivima. Znaci u zemljistu vec imas "dovoljno" P i K i samo redovno doturas po malo pa nek se lagano topi i spusta. To je od prilike neka filozofija.

Послато са U8815 користећи Тапаток 2
 
Pa' ako je tako, onda najbolja varijanta za P i K je da se pri sadnji dodaje u rupe odmah iznad korena zajedno sa stajnjakom, kako bi zile vec u prvoj vegetaciji mogle da usvajaju Fosfor i Kalijum i kasnije s jeseni da se zafrezuje NPK kako bi polako silazio u zemljiste. Bacati ga povrsinski nema nikakvog efekta...
 
Nazad
Vrh