Uvjetovanost za dobiti uopće bilo kakav poticaj ->
Uz one prethodne od prijašnjih godina (zabrana paljenja....) dodano je još:
-plodored za sve iznad 10ha (nema soja na soju npr)
-5% neproizvodne površine svake godine uz redovno održavanje (tanjurača, malčer tj mehaničko uništavanje korova)
-EZP (ekološki značajne površine) npr oranice koje su uz rijeke, vodotokove, kanale, šume itd ne smiješ ništa proizvoditi 5-10m širine minimalno uz čitavu dužinu kanala/šume, samo mehaničko održavanje bez upotrebe herbicida i umjetnih gnojiva na tih 5m širine
-ako su nagibi oranice veći od 9% nema obrade tla, npr možeš posijati na tom dijelu travne trake ili ostaviti zetvene ostatke zbog erozije tla itd...
Također uvjetovanost je trebala biti da oranica od 15.11 do 15.02 ne smije biti gola....npr zimska/jesenska brazda i onda posijati neki pokrovni usjev preko zime al to u ovom ciklusu zajedničke europske poljoprivredne politike nije prošlo jer je još nezamislivo u europi bez pluga i zimske brazde pa su nam to 'progledali kroz prste'
Ako to ostvariš imaš pravo na poticaj:
osnovni poticaj: 130 E/ha
preraspodijeljeno plaćanje (samo za prvih 30 ha): 110 E/ha
mladi poljoprivrednik (samo prvih 5g, za prvih 50ha): 85 E/ha
Tko radi 100ha i poštiva sve uvjetovanosti ostvaruje 130 E/ha, još 110 E/ha za prvih 30 ha, i ako je mladi još 85 E/ha za prvih 50 ha!!
Prednosti eko shema: dobrovoljne + jednogodišnja obveza
Nedostaci: more njih
(npr ispada da se baviš poljoprivredom samo zbog poticaja, posebno kod velikih jer zbog obrta novca/veličine će velika većina moći iskoristiti puno eko shema (npr interpolacija voćarstva + ratarstva na istim parcelama)
Npr možeš također kao voćar kombinirat e eko shemama i drugim mjerama
Npr interpolacija usjeva, npr sadnja leguminoza između redova voćnjaka...Pa veliki bez problema mogu doći do 1500 E/ha i više ako sve iskombiniraju (poticaj za voćarstvo, prijaviš eko, prijaviš leguminoze između redova, travne/cvjetne trake uz rubove nasada, pa mjere za klopke i mehaničko uništavanje korova itd.....)
A sudeći po situaciji s terena velika je potražnja za sadnicama lijeske/oraha tako da ćemo imati sve više voćara
Sve to vodi k beskonačnoj papirologiji, kontrolama, inspekcijama itd....
Što se tiče konverzacijske i pokrovnih usjeva od sljedeće godine zabrana korištenja glifosata...
+ za svaki pokrovni usjev/postrni (soja mislim min 80kg/ha), ako hoćeš prijaviti poticaj nema više vlastitog sjemena, moraš imati račun o kupnji sjemena i da nije gmo sjeme (npr u mom kraju su skoro svi sijali postrnu soju s vlastitim sjemenom)
I mislim da solidan broj pesticida gubi dozvolu od 2024g.....
Npr kod eko sheme Minimalni udio leguminoza 20% ukupne površine ne smiješ bacati nikakvo umjetno gnojivo (npr na soju)....
I za svaku eko shemu za koju prijaviš potporu vođenje evidencije kad je šta urađeno (Npr travne/cvjetne trake kad je izmalčirano a imaš msm 2 perioda u godini kad je dozvoljeno, ili kad si bacio stajnjak koji moraš u roku 48h potanjurati/zaorat) jer se parcele snimaju svakih 5dana pa preko monitoringa/satelita oni provjeravaju jel si poštivao pravilnik...
+ prijava na agronet aplikaciji tj evidencija koliko si čega godišnje proizveo za svaku kulturu (kila/litara itd) (ovo je mislim već na snazi 3g)
+ za svaku ekoshemu/mjeru koju si prijavio minimalno 6h godišnje predavanja/edukacija vezano za tu shemu
Za stočarstvo je tek posebna priča, u prijevodu PROPAST.
Npr stajnjak ne smije biti u dvorištu ni na oranici nepokriven...
+ obavezna analiza stajskog gnojiva i zeolit, i ako prijavljuješ poticaj za telad mislim da ih smiješ prodati tek nakon 6mj starosti...pa propisane minimalne kvadrature po grlu....
+ more drugih propisa....
2/3 OPG-ovaca do 50ha (posebno do 30ha) mislim da će imati odsada manji poticaj po hektru za 30%, dok će se velikima većinom povećati...
P.S Kolega na 17:15-17:30 objasnio ukratko 'glavni uvjet' no till obrade..
Te reportaže i demonstracije konverzacijske obrade prikazuju samo iz područja s redovnim padalinama i većom količinom vode u tlu, zanimljivo....