Evo novije informacije i milim da su najmjerodavnije. U Bosnu na zasadima od 1682Ha ubrano 13500 t.
Mislim da je malo previse procjene od 17 000t
Ovo mi je upitno, ispade da rod nije bio ni tonu po dunumu ??
Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Napomena: This feature currently requires accessing the site using the built-in Safari browser.
Evo novije informacije i milim da su najmjerodavnije. U Bosnu na zasadima od 1682Ha ubrano 13500 t.
Mislim da je malo previse procjene od 17 000t
Sto se tice cene maline,i interesovanja za istu,mozemo mi da se lazemo koliko hocemo,ili hrabrimo bez pokrica,ali situacija nam bas i ne ide na ruku.
Ovde vecina hladnjaca u februaru daje avans ljudima koji predaju robu kod njih,a ove godine je ta praksa totalno izostala,sto jasno daje do znanja o njihovom interesovanju za ovogodisnji rod maline.
Sve je vise glasina da pocetna cena nece biti veca od 100 dinara.
Ostaje nam da se nadamo nekoj jacoj susi,pa da makar oni koji imaju da zalivaju profitiraju nesto,inace ako se ostvare ove crne slutnje dolazi se do toga da smo na granici rentabilnosti.
Mene vise od toga plase najave nekih upucenih ljudi za naredne godine,jer usled povecanog obima proizvodnje koji je vise nego ocigledan,i to ne samo kod nas,ocekuje nas vrlo verovatno scenario kao sa kupinom prosle godine.
Jako bih voleo da gresim,i da ove prognoze nisu tacne,a vreme ce pokazati njihovu verodostojnost.
dobro razmisljas...al zalosno je sto je tako..... vecina je vilamet koji i onako ne radja puno.... a i na dosta mjesta su izostale i osnovne agro-tehnicke mjere.. prosjek se lako izracuna..i mali je.... al zbog toga me i bole komentari ovih sujetnih forumasa... bosanska malina upropasti srbijansku....Ovo mi je upitno, ispade da rod nije bio ni tonu po dunumu ??
Proslogodisnja cena u Cileu nije bila 1400 vec 600 pezosa ,ta od 1400 je organska malina.U Cileu je malina poskupela u odnosu na proslu godinuMalopre sam malo listao stanje u cileu, tamo je prosle godine otkup bio oko 1400 cileanskih pezosa, a ove godine oko 800 pezosa sto je oko 145 din, o ceni od prosle sezone mozemo samo da sanjamo, da bude kao sto je u cileu bilo bi dobro, ne verujem da jednorodne sorte mogu da idu ispo 100 din, a za dvorodne nisam siguran, kod mene na jugu ljudi poceli masovno da vade polanu, hladnjace najvile da nece da je otkupljuju.
Код нас у Ариљу већина хладњачара даје народу аконтацију за малину чак хладњача Станић аконтацију даје од новембра
Код нас у Ариљу већина хладњачара даје народу аконтацију за малину чак хладњача Станић аконтацију даје од новембра
jel tebi bitan sto veci rod ili sto veca zarada??? nekom ocigledno ne vredi objasnjavati ,verovatno ces je brati iz ljubavi i uzivati i po 80 din e tad mi se javiLjudi ja se pitam dali ste vi pojedinci normalni, kada prizivate susu ili neku propast da bi se kao cijena maline popravila. Kakva ti korist ako je cijena 2 eura ako ti smanji prinos za 30%. Zalosno je sto je bilo vec nekoliko takvih komentara. Manite se tih zavisti i malpgradjanstina vodeci se onom: "Nek crkne i moja, al vazno da je crkla komsijina krava". Ne prizivajte djavla, nego se molite bogu da godina bude sto bolja, a rod sto veci.... Prodace se sva malina sigurno, a sad po kojoj cijeni... vidjecemo...
Mi ocigledno ideja nemamo jer da ima opstina bi predlozila nesto drugo a ne malinu... Ali dobro, kad svi posade malinu pa kad cena u otkupu bude ispod nivoa rentabilnosti onda ce ti isti ljudi izaci na ulice da protestvuju...
Smatram da treba da idemo vise u pravcu finalizacije proizvoda od maline a ne u povecavanje primarne proizvodnje toliko jer maline ima... Misljenja sam da bi drzava trebalo da donese neku uredbu, preporuku ili nesto slicno pa da se tacno zna sta u kom delu Srbije treba da se gaji i da se na osnovu toga subvencionisu, otkupni i preradni kapaciteti, primarna proizvodnja uz pre svega maksimalno koriscenje prirodnih resursa. Ovako mi imamo situaciju da bi svi da gaje malinu bez da se pita struka, da li tu postoje prirodni uslovi, dizu se zasadi daleko od preradnih kapaciteta sto je jedan problem a drugi sami sebi pravimo konkurenciju i trkamo se sa cenom na dole o ovom fenomenu sam vec pisao...
Svaki deo zemlje bi trebalo da se specijalizira za odredjenu kulturu-kulture a posle toga da se u tim mestima za iste grade preradni kapaciteti....