Ima tih programa zastite I preparata na svakom koraku. Pravilo je I zdrav razum kaze da kada je mlada sadnica I nema puno lisne mase treba je zestoko cuvati. Kod koncentacije preparata treba biti oprezan jer jako sredstvo zna napraviti ovakav problem koji ti prijavljujes. Meni su sadnice vece I na otvorenom ali nisam video ovakve znake
Orah - opšta tema
- Začetnik teme novii
- Datum pokretanja
Markonator
Banned
Pozdrav kolege.
Imam jedan orah u kupinama, koji mi svojim razgranjavanjem pravi stetu jer su kupine previse zaglusene, i ne mogu lepo da se razvijaju.
Da li bih mogao sada da odsecem 3 donje grane, obicnom a ne motornom testerom, da ne bi ulje ostalo u njemu.
Tacnije, pitanje je da li bi mu taj postupak naneo stetu ?
Inace je visok oko deset metara.
Imam jedan orah u kupinama, koji mi svojim razgranjavanjem pravi stetu jer su kupine previse zaglusene, i ne mogu lepo da se razvijaju.
Da li bih mogao sada da odsecem 3 donje grane, obicnom a ne motornom testerom, da ne bi ulje ostalo u njemu.
Tacnije, pitanje je da li bi mu taj postupak naneo stetu ?
Inace je visok oko deset metara.
Generalno je najbolje kad je u stanju mirovanja ali mislim da možeš i sada samo premaži rez nekim tutkalom ili kalem voskom. Sačekaj par dana da se 'isplače'.
Ne smetaju kupinama grane već sam koren oraha. Orah, pisalo se na ovoj temi, ima korenov sistem dva puta veći od krošnje i njegovi sitni korenčići se nalaze na dubini od 5-10cm ispod površine zemlje pa tako oduzima vodu okolnim biljkama.
Ne smetaju kupinama grane već sam koren oraha. Orah, pisalo se na ovoj temi, ima korenov sistem dva puta veći od krošnje i njegovi sitni korenčići se nalaze na dubini od 5-10cm ispod površine zemlje pa tako oduzima vodu okolnim biljkama.
OTROVNOST ORAHOVOG LIŠĆA I NJEGOVO KOMPOSTIRANJE
[ prenosim sa foruma http://www.udrugavivazagreb.hr ]
Pitanje:
Imam u dvorištu 4 ogromna oraha i srazmjerno tome orahovog lišća. Lišće smo pozubljali i stavili na jednu hrpu. Svi nam govore da je to lišće štetno i da ga treba spaliti i pepeo baciti.
Odgovor:
Orah (Juglans regia) je voćna vrsta koja se sadi radi svojih plodova i kvalitetnog drveta, a pruža i ugodnu sjenu. Lista prilično kasno, osobito cijepljene sorte, ali isto tako prilično rano ujesen odbacuje lišće. Ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidjeti ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima je u manjem udjelu i u ostalim biljnim dijelovima – kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću. U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovan hidrojuglon oksidira se u visokotoksični juglon. Iz otpalog lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji nasreću ne putuje duboko jer je netopiv u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih vrsta ili sorata. Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke nazivamo alelopatija. Osim oraha, juglon nalazimo i kod drugih vrsta, primjerice blach walnut (izlučuje najviše toksina). Štetno djelovanje juglona iz lišća možemo spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne možemo ukloniti, pa nam preostaje saditi biljke na koje juglon ne djeluje. Inače, korijen oraha može dosezati i dvadesetak metara od debla pa se do te udaljenosti može očekivati štetno djelovanje. Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.
Sad kad smo objasnili osnove toksičnoga djelovanja možemo odgovoriti na pitanje o kompostiranju orahova lišća. Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem (uz pristup zraka). Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje. U tlu juglon se razgradi za otprilike dva mjeseca, a u kompostnoj hrpi za nekoliko tjedana. Ako želite biti potpuno sigurni da u kompostu više nema juglona, ostavite lišće, koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi da se kompostiraju šest mjeseci. Nakon tog vremena možete takav kompost koristiti čak i za biljke koje su inače vrlo osjetljive na juglon. Ukoliko ne vjerujete, posijte sjemenke rajčice u kompost i pratite nicanje jer je rajčica osobito osjetljiva na prisutnost juglona.
Da zaključimo:
· svi biljni dijelovi oraha sadrže veći ili manji udio hidrojuglona iz kojeg nastaje otrovni juglon
· juglon se u tlu relativno brzo inaktivira
· nema nikakve opasnosti od orahova lišća ako ga kompostiramo tijekom najmanje dva, a preporučljivo šest mjeseci
· ukoliko imate drobilicu (mulcher), zdrobljenim ostacima od orahovih grančica i kore ne malčirajte tlo oko osjetljivih biljaka, jer takav biljni materijal nije kompostiran!
· rast biljaka ispod oraha možemo pospješiti redovitom gnojidbom kompostom, jer se juglon veže na čestice organske tvari
· nakon rušenja starog stabla oraha, na tom mjestu dvije godine nemojte saditi rajčice i druge osjetljive biljke jer se juglon otpušta iz korijenja dok ono ne istrune
U nastavku navodimo neke osjetljive i relativno otporne vrste na juglon. Podatke o otpornim vrstama treba uzeti s rezervom jer su istraživanja nepotpuna. Vrlo često je pravi uzrok lošeg napredovanja biljke ispod oraha nedostatak sunca, suho tlo i nedostatak hraniva.
Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir, paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.), kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli bor, crveni bor, azalea.
Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor, Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis), kanadska čuga (Tsuga canadensis), breskva, nektarina, trešnja, šljiva.
Sent from my SM-G955F using Tapatalk
[ prenosim sa foruma http://www.udrugavivazagreb.hr ]
Pitanje:
Imam u dvorištu 4 ogromna oraha i srazmjerno tome orahovog lišća. Lišće smo pozubljali i stavili na jednu hrpu. Svi nam govore da je to lišće štetno i da ga treba spaliti i pepeo baciti.
Odgovor:
Orah (Juglans regia) je voćna vrsta koja se sadi radi svojih plodova i kvalitetnog drveta, a pruža i ugodnu sjenu. Lista prilično kasno, osobito cijepljene sorte, ali isto tako prilično rano ujesen odbacuje lišće. Ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidjeti ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo, a ima je u manjem udjelu i u ostalim biljnim dijelovima – kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću. U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovan hidrojuglon oksidira se u visokotoksični juglon. Iz otpalog lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo, koji nasreću ne putuje duboko jer je netopiv u vodi. Juglon djeluje na osjetljive biljke tako da otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje osjetljivih vrsta ili sorata. Ovakvo djelovanje jedne biljke da svojim izlučevinama djeluje štetno na druge biljke nazivamo alelopatija. Osim oraha, juglon nalazimo i kod drugih vrsta, primjerice blach walnut (izlučuje najviše toksina). Štetno djelovanje juglona iz lišća možemo spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere toksin u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne možemo ukloniti, pa nam preostaje saditi biljke na koje juglon ne djeluje. Inače, korijen oraha može dosezati i dvadesetak metara od debla pa se do te udaljenosti može očekivati štetno djelovanje. Treba naglasiti da se juglon u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.
Sad kad smo objasnili osnove toksičnoga djelovanja možemo odgovoriti na pitanje o kompostiranju orahova lišća. Proces kompostiranja odnosno razgradnje biljnih ostataka provode razni mikroorganizmi aerobnim putem (uz pristup zraka). Svojim djelovanjem oni razgrađuju juglon i njegova se koncentracija smanjuje. U tlu juglon se razgradi za otprilike dva mjeseca, a u kompostnoj hrpi za nekoliko tjedana. Ako želite biti potpuno sigurni da u kompostu više nema juglona, ostavite lišće, koru i grančice oraha na zasebnoj hrpi da se kompostiraju šest mjeseci. Nakon tog vremena možete takav kompost koristiti čak i za biljke koje su inače vrlo osjetljive na juglon. Ukoliko ne vjerujete, posijte sjemenke rajčice u kompost i pratite nicanje jer je rajčica osobito osjetljiva na prisutnost juglona.
Da zaključimo:
· svi biljni dijelovi oraha sadrže veći ili manji udio hidrojuglona iz kojeg nastaje otrovni juglon
· juglon se u tlu relativno brzo inaktivira
· nema nikakve opasnosti od orahova lišća ako ga kompostiramo tijekom najmanje dva, a preporučljivo šest mjeseci
· ukoliko imate drobilicu (mulcher), zdrobljenim ostacima od orahovih grančica i kore ne malčirajte tlo oko osjetljivih biljaka, jer takav biljni materijal nije kompostiran!
· rast biljaka ispod oraha možemo pospješiti redovitom gnojidbom kompostom, jer se juglon veže na čestice organske tvari
· nakon rušenja starog stabla oraha, na tom mjestu dvije godine nemojte saditi rajčice i druge osjetljive biljke jer se juglon otpušta iz korijenja dok ono ne istrune
U nastavku navodimo neke osjetljive i relativno otporne vrste na juglon. Podatke o otpornim vrstama treba uzeti s rezervom jer su istraživanja nepotpuna. Vrlo često je pravi uzrok lošeg napredovanja biljke ispod oraha nedostatak sunca, suho tlo i nedostatak hraniva.
Vrlo osjetljive vrste: rajčica, krumpir, paprika, patlidžan, jabuke (Malus sp.), kruška, višnja, kupina, borovnica, biljke iz porodice Ericaceae, Potentilla spp, bijeli bor, crveni bor, azalea.
Vrste koje nisu osjetljive: japanski javor, Acer palmatum i njegovi kultivari, Catalpa bignonioides, kanadski judić (Cercis canadensis), kanadska čuga (Tsuga canadensis), breskva, nektarina, trešnja, šljiva.
Sent from my SM-G955F using Tapatalk
Комадара
Član
За шљиве и џанарике знам да подносе орах. Једино ме брине јелика. Посадио сам близу ораха.
Philby
Član
Ne znam koja je nadmorska visina kod tebe, ali jela skroz kilavo raste u nižim krajevima. Kod mene je u par godina posađeno dosta četinara u dvorištu (nešto i u blizini oraha) i jela nikako da krene. Neki borovi su već prebacili 10 m i na panju su preko 20 cm, a jela ni dva metra nije makla za sve godine.
Комадара
Član
Расту оне свуда споро, поготово прве три године. Али, Боже здравља, за пет година се види значајан помак. А, висина је 360 метара и далеко је од загађивача. Јела не подноси загађен ваздух, док смрча може. Смрча има плитак коријен и вјетар је лако извали, а јелика има дубок коријен.
Philby
Član
Ove moje su stare skoro 15 godina, ali izgleda da tuguju za planinom. 
Za smrču znam da ima plitak korijen, baš sam u subotu oborio tri koje su se povile od onog vjetra prije par mjeseci. Bor zato nekoliko metara dalje ima žile ko ruka debele. 2014-te Vrbas mi je počupao dosta drveća uz obalu, ali borovi se i dalje junački drže i gdje su oni ni busen zemlje nije otišao.
Za smrču znam da ima plitak korijen, baš sam u subotu oborio tri koje su se povile od onog vjetra prije par mjeseci. Bor zato nekoliko metara dalje ima žile ko ruka debele. 2014-te Vrbas mi je počupao dosta drveća uz obalu, ali borovi se i dalje junački drže i gdje su oni ni busen zemlje nije otišao.
Evo par slika mojih oraha. Candler, turski po predanju. Pisao sam postova gore opsirnije evo sada par slika. Na nekoliko slika se vidi orah gde sam ja vrh kratio u martu jer je bio izmrzao, a onda je on krenuo samo dole, a vrh se dalje susi. Da li kratiti sada ove orahe, ili cekati kraj vegetacije ili kada vec kratiti do dela gde je krenuo.
https://imgur.com/GvIiSS8
https://imgur.com/OiyABJy
https://imgur.com/XIw4Xvp
https://imgur.com/GLTLv19
https://imgur.com/GvIiSS8
https://imgur.com/OiyABJy
https://imgur.com/XIw4Xvp
https://imgur.com/GLTLv19
mlinka
Novajlija
Baš me zanima odgovor iskusnih orašara na tvoje pitanje obzirom da je i kod mene isti slučaj samo su moje sadnice još deblje (starije za godinu) i svaka je potjerala iz dna ili sredine a kraćene su sadnice na dva metra.Pored toga molim iskusne da kažu koje agrotehničke mjere treba poduzeti u junu i julu. Unaprijed hvala
mlinka
Novajlija
Zar baš nikog od iskusnih orašara nema da odgovori ili ste svi već na godišnjem odmoru
Smatram da potrebe da se bilo sta sece osim da uklonis mladare koji su nikli ispod kalema . Deo stabla koje nije olistalo mozes koristiti da za njega vezes vrsni mladar I tako ga formiras I sacuvas od lomljenja .
Sto se tice programa zastite najbolje je obilaziti stabla I reagovati na izazove. Kod mene ovih dana sam oprskao orahe insekticidom jer sam primetio mnogo zutih vasi na listovima.
Pozdrav !
Sto se tice programa zastite najbolje je obilaziti stabla I reagovati na izazove. Kod mene ovih dana sam oprskao orahe insekticidom jer sam primetio mnogo zutih vasi na listovima.
Pozdrav !
mlinka
Novajlija
Slikaj "monstrume" pa nam pokaži 
Bilo je tih slika u mojim ranijim radovima.
Evo jedne iz prosle godine
[/url]upload gifs[/IMG]
Pozdrav
Evo jedne iz prosle godine
Pozdrav
Pozz svima
Pratim ovaj forum vec 2god i mogu reci da sam mnogo korisnih stvari procitao..Decki odlicni ste..evo ovo je prvi put da pišem
Evo vec dolazi vrijeme zelenog orezivanja i formiranja izgleda buduce krosnje,pa moze li neko od iskusnih orašara da prokomentarise i da neki savjet..npr kad je najbolje izvrsiti orezivanje i koji oblik krošnje formirati za orah..(ali samo za domace sorte term. sampion,rasna..u ekstenzivnom uzgoju) ali bih volio da neko kaze bas ono iz iskustva,ko ima vocnjak oraha star 5,10 ili vise godina..jer npr znamo da je kotlasta kruna najrodnija u buducnosti ali joj treba i daleko vise prostora,a postoji i mogucnost odlamanja grana..dali je imao neko takvih nedoumica, i sta se pokazalo najbolje...??
Evo ja npr vecinom imam sorte Sampion,Rasna,Jupiter,parcela je malo cudna pa su sađene razmaka 13x13,13x16,10x10m neke su posađene prije 3,neke prije 2 god i vrijeme je prorjeđivanja grana i formiranja buduce krosnje..do sad na vecini nisam nista orezivao jer su sadnice bile dosta slabog kvaliteta i tek ove godine su potjerale bas dobro...inace,nabavljene iz Srbije (Polis rasadnik) sa 60% primanja od ukupno posađenih..
Hvala
Pratim ovaj forum vec 2god i mogu reci da sam mnogo korisnih stvari procitao..Decki odlicni ste..evo ovo je prvi put da pišem
Evo vec dolazi vrijeme zelenog orezivanja i formiranja izgleda buduce krosnje,pa moze li neko od iskusnih orašara da prokomentarise i da neki savjet..npr kad je najbolje izvrsiti orezivanje i koji oblik krošnje formirati za orah..(ali samo za domace sorte term. sampion,rasna..u ekstenzivnom uzgoju) ali bih volio da neko kaze bas ono iz iskustva,ko ima vocnjak oraha star 5,10 ili vise godina..jer npr znamo da je kotlasta kruna najrodnija u buducnosti ali joj treba i daleko vise prostora,a postoji i mogucnost odlamanja grana..dali je imao neko takvih nedoumica, i sta se pokazalo najbolje...??
Evo ja npr vecinom imam sorte Sampion,Rasna,Jupiter,parcela je malo cudna pa su sađene razmaka 13x13,13x16,10x10m neke su posađene prije 3,neke prije 2 god i vrijeme je prorjeđivanja grana i formiranja buduce krosnje..do sad na vecini nisam nista orezivao jer su sadnice bile dosta slabog kvaliteta i tek ove godine su potjerale bas dobro...inace,nabavljene iz Srbije (Polis rasadnik) sa 60% primanja od ukupno posađenih..
Hvala
Ultrazin,
Dobro dosao !
Izgleda da ili imam vremena na pretek ili imam skrivenu pobudu da se pravim pametan ali sam uporan da podelim moje osmogodisnje iskustvo u uzgajanju oraha .
Ja sam iste vrste kao I ti izabrao u to vreme, tada I nije bilo drugih varijanti I sorti koje se sada promovisu na sve strane , I sve radio na osnovu preporuka rasadnika gde sam uzeo sadnice I knjige koju sam dobio kao rodjendanski poklon.
Odlucio sam se za kotlastu krosnju, najniza grana na negde 1.5-1.8 metara visine prema jugozapadu, sledeca na 25 -35cm vise prema jugostoku, onda logicno severozapad I poslednja negde prema severoistoku.
Sekundarne grane na 80tak cm od svake vodece I tako dalje sledecih godina. Imam 22 oraha I vremena da se igram tj. da ih uporno orezujem , obaram grane kacenjem flasa sa vodom da bi dobio zeljeni ugao granjanja ali neki ljudi da vecim parcelama I brojem sadnica pretpostavljam da nemaju ni vremena ni zivaca ni namere da na ovu problematiku gledaju tako.
Sada se sadnice odmah po sadnji seku na neke male visine, to se radi I vise puta ako nisu zadovoljni porastom, ide se na manje visine stabla jer se na "moj"nacin gube godine u plodonosenju I vracanju ulozenog novca .
Ako imas mali broj sadnica smatram da upornim orezivanjem se mogu nadomestiti neki nedostatci domacih sorti u odnosu na trenutno aktuelne ali to nisam "stigao" da dokazem I potvrdim u praksi tako da cemo se jos cerati sa ovim mojim hobi aktivnostima.
Pozdrav !
Dobro dosao !
Izgleda da ili imam vremena na pretek ili imam skrivenu pobudu da se pravim pametan ali sam uporan da podelim moje osmogodisnje iskustvo u uzgajanju oraha .
Ja sam iste vrste kao I ti izabrao u to vreme, tada I nije bilo drugih varijanti I sorti koje se sada promovisu na sve strane , I sve radio na osnovu preporuka rasadnika gde sam uzeo sadnice I knjige koju sam dobio kao rodjendanski poklon.
Odlucio sam se za kotlastu krosnju, najniza grana na negde 1.5-1.8 metara visine prema jugozapadu, sledeca na 25 -35cm vise prema jugostoku, onda logicno severozapad I poslednja negde prema severoistoku.
Sekundarne grane na 80tak cm od svake vodece I tako dalje sledecih godina. Imam 22 oraha I vremena da se igram tj. da ih uporno orezujem , obaram grane kacenjem flasa sa vodom da bi dobio zeljeni ugao granjanja ali neki ljudi da vecim parcelama I brojem sadnica pretpostavljam da nemaju ni vremena ni zivaca ni namere da na ovu problematiku gledaju tako.
Sada se sadnice odmah po sadnji seku na neke male visine, to se radi I vise puta ako nisu zadovoljni porastom, ide se na manje visine stabla jer se na "moj"nacin gube godine u plodonosenju I vracanju ulozenog novca .
Ako imas mali broj sadnica smatram da upornim orezivanjem se mogu nadomestiti neki nedostatci domacih sorti u odnosu na trenutno aktuelne ali to nisam "stigao" da dokazem I potvrdim u praksi tako da cemo se jos cerati sa ovim mojim hobi aktivnostima.
Pozdrav !
Poslednja izmena:
dejan.ar
Novajlija
Pozdrav,
evo da se nadovezem na Panta SD, posto i ja imam 25 stabala ( toliko preostalo od 30 posadjenih), od toga vecinom Rasna, ostalo Sampion i Sejnovo.
Rasna je slabo bujna sa njom pravi kotlastu krunu ( ja sam tu pogresio praveci piramidalnu), ali za Jupiter i Sampion bih ti preporucucio piramidalnu, jer ako ih formiras u vazu sta ces za 15-20 god. Mislim da su to jako bujne sorte kao i Sejnovo.
evo da se nadovezem na Panta SD, posto i ja imam 25 stabala ( toliko preostalo od 30 posadjenih), od toga vecinom Rasna, ostalo Sampion i Sejnovo.
Rasna je slabo bujna sa njom pravi kotlastu krunu ( ja sam tu pogresio praveci piramidalnu), ali za Jupiter i Sampion bih ti preporucucio piramidalnu, jer ako ih formiras u vazu sta ces za 15-20 god. Mislim da su to jako bujne sorte kao i Sejnovo.
