Broj mlečnih bakterija je na biljci kukuruza u trenutku siliranja nekoliko desetina pa i stotina puta veći od broja truležnih bakterija, tako da u startu su one dominantne, samo treba stvoriti uslove za njihov rad. Silaža sa inokulantom nešto ranije može da se počne sa korišćenjem ali ako tehnologija se ne ispoštuje takođe postoji opasnost od kvarenja, kao i kad nema inokulanta. Mi otvaramo jedan silo-trenč već posle 12 dana, ali sve mora biti školski urađeno, ne koristimo inokulante. Što se tiče kvarenja, preveliko sabijanje dovodi do istiskivanje najvećeg dela kiseonika, u odsustvu kiseonika stvara se isključivo mlečna kiselina koja ima izvanredna bakteriostatska svojstva ali loša fungicidna svojstva, takve silaže su često po otvaranju sklone stvaranju plesni i kvasaca na površini koja je u kontaktu sa vazduhom. Novije preporuke idu i dotle da silaža ne bude maksimalno sabijena, već samo sabijena, jer deo vazduha uticanje na stvaranje sirćetne kiselina koja ima odlična fungicidna dejstva, tj sprečava buđanje i kvarenje površinskog dela silaže. Ako se ima problema sa budji može se uzeti sirće ili eksencija pa se razbalažiti pa nafajtati na deo koji se izuzima, tako će se smanjiti kvarenje silaže u tom delu.