Kukuruz 2019

Kpk trake stavljas u svaki drugi red ?,na povrsini ?,nakon berbe izvlacis trake,ili pre berbe ?.
Na svaki drugi red postavljam kpk po površini ( izmedju dva reda)dužina trake je 170m. ( preporuka Nikola in). izvlačim prije berbe. Namotavam na čekrk koi je služio za vadjenje vode iz bunara u vedro ( kofu)
 
Ja sam pre par godina gledao na nekim snimcima da se u Bugarskoj tako radi zalivanje kap po kap kada su creva postavljena po površini. Daju dosta dobre prinose. Ali sam već pisao da je ukopani sistem još bolji. Jer nema tog razvlačenja i skupljanja svake godine. Već se kreće (ako treba) odmah od početka i samo se održava vodni režim zemlje. Čak i prihrana se daje preko njega. Mnogo manja količina vode je potrebna a samim tim i manje energije se troši za to dolivanje. A evo i sad kad nas je sve zadesila ova suša i nedostatak vlage, mogu da kažem da se ima taj sistem (podzemni) mogla se pustiti voda u određenoj količini i zemlja bi se nakvasila dovoljno da se može primeniti bilo koja operacija (oranje ili tanjiranje) dabi se posejala pšenica. Nisu Izraelci ludi što su smislili ovako nešto. Probali i ispitali i to već funkcioniše i preko 40 god kod njih a i kod drugih koji su to postavili.
 
Zašto bi orao ako bi imao ukopana creva. Tanjiraca i gruber i eto ti pripreme za sledeću kulturu. Svakako đubrivo se daje kroz ta creva.

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
 
Prema ovogodisnjim rezultatima u jednoj povrtarskoj vrsti bolji rezultat je postignut kada su kapajuce trake bile na povrsini zenljista u odnosu na ukopane trake. Tako da ne mora uvek da znaci da je bolje kada su laterali ukopani.
 
Pop step pa nemaju svi mogućnost za gruber ili veliku tanjiraču. A i šta fali oranju?
Bokibole moguće da je tako za povrtarske kulture. Ovde se ipak priča o ratarskim kulturama. Kod ukopanih laterala voda ide prema gore i uvek je u donjem delu gde je i koren ima dosta, dok se površinski sloj suši brže. Ali zato se koriste merači vlažnosti zmljišta (mogu biti i stacionarni i direktno povezani sa kompjuterom) i na osnovu merenja se dodaje samo onoliko koliko je stvarno potrebno. Biće ovakvog navodnjavanja sve više kod nas. kao što se sve menja. I pre je bilo samo oranje, a sada su tanjirača ili gruber ili nešto treće. Tahnologija u svemu napreduje i sve se brzo menja.
 
To je uzaludna priča bez struje na njivi i da se ta struja placa kao i za stanovništvo ili čak i da bude subvencionisana, a ne da plaćaš industrijsku struju kao neki slučajevi koji su dobili struju na njivi, pa se država dosetila kako da ih dere.

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
 
Pop step u pravu si za struju. Mada kod ovakvog sistema za zalivanje mnogo manje vode ti treba (a samim tim i energije) jer samo povremeno dodaješ po malo vode. A za tifon ili neki drugi sistem treba baš dosta i goriva i rada. Opet kažem videćete ovo je za nas budućnost i sve više će biti zastupljena. A Izraelci ga imaju preko 40-50 godina. I dalje funkcioniše. Pa oni su ga i izmislili. A štedljivi su do bola.
 
Polako se razmišlja što i kako sijati u proljeće, budući da je prošle godine bilo puno u našem ataru problema sa pticama (vrane), većina nas presijavala i do 25-30% površina, treba razmišljati čime tretirati sjeme prije sjetve,
Za sada samo PIONEER najavio da će imati sjeme sa repelentom (korit), Mesurol navodno povučen sa tržišta i ne može se više poručiti
Dali netko zna može li se Mesurol ili neko sredstvo za tretiranje semena nabaviti u apotekama (SRB/BIH)?
 
Royal flo je zabranjen od, cini mi se, prosle godine.

Послато са SM-J530F помоћу Тапатока
 
Prema ovogodisnjim rezultatima u jednoj povrtarskoj vrsti bolji rezultat je postignut kada su kapajuce trake bile na povrsini zenljista u odnosu na ukopane trake. Tako da ne mora uvek da znaci da je bolje kada su laterali ukopani.
A kada kapajuce trake koje su na povrsini izbuse vrane,posle svakog zalivanja. I potrosis na hiljade spojnica???:eek:
 
Sto se tice creva kap po kap ni miševi nisu zanemariva štetočina.Sa vranama nisam imao toliko problema.Najbolja creva koja sam koristio i miševi ih uopšte ne diraju su Izraelska Kvin Džil creva, prepoznatljiva kao pljosnata creva.Moja topla preporuka za njih, ako se neko odluci na takav vid zalivanja.Samo jednom sam navodnjavao kukuruz sa kap po kap i to 2012 godine, hibrid As 72.Imao sam 5500 kg prinos po jutru, dok u suvom ratarenju te godine najbolja parcela je dala 3300 kg. Da podsetim to je bila ekstremno susna godina.I da napomenem da mi je taj As 72 bio sav bolestan, ogromne pečurke po klipovima rasle. Katastrofa, aflatoksin 100%.Zao mi sto nemam slike da postavim da vidite, kao bukovace na vrh klipa.Da napomenem da je crevo išlo u svaki drugi red u sredinu.

Poslato sa DUB-LX1 pomoću Tapatoka
 
Da li neko ima podatak, kolki je prosečan rod kukuruza u Vojvodini tj. u Subotici prema podacima Poljoprivredne stučne službe za 2019god.?
 
Nazad
Vrh