Svaka njiva ima svoju površinu, na toj površini postoji određen broj redova, a koliko ih ima zavisi od širine njive i međurednog rastojanja. E sad zamislite da sve te redove predstavite kao jedan dugački red koji je dugačak kao zbir svih pojedinačnih redova, dužinu tog dugačkog reda možete izračunati i kao površina podeljeno sa međurednim razmakom. Dalje je već sve jasno, podelite tu dužinu zamišljenog dugačkog reda sa razmakom između zrna i imate broj zrna na toj njivi.
Ako se radi o njivi površine tačno jedan hektar, račun izađe ovako (za npr. međuredno rastojanje 70cm i razmak između zrna od 21cm):
10000 m2 / 0.7 m = 14285.7 m
14285.7 m / 021 m = 68027 zrna
za jutro bi bilo:
5755 m2 / 0.7 m = 8221.4 m
8221 m / 0.21 m = 39150 zrna
za tamo neku levu njivu površine 1ha 21ar 56m2 (uzgred to je moja njiva
) račun bi išao ovako:
12156 m2 / 0.7 m = 17365.7 m
17365.7 m / 0.21 m = 82694 zrna
dalje ide 82694 zrna / 25000 zrana (toliko je zrna u jednoj setvenoj jedinici) = 3.3 setvene jedinice. Znači za tu moju njivu treba 3.3 setvene jedinice semena...
Ako se radi o njivi površine tačno jedan hektar, račun izađe ovako (za npr. međuredno rastojanje 70cm i razmak između zrna od 21cm):
10000 m2 / 0.7 m = 14285.7 m
14285.7 m / 021 m = 68027 zrna
za jutro bi bilo:
5755 m2 / 0.7 m = 8221.4 m
8221 m / 0.21 m = 39150 zrna
za tamo neku levu njivu površine 1ha 21ar 56m2 (uzgred to je moja njiva
12156 m2 / 0.7 m = 17365.7 m
17365.7 m / 0.21 m = 82694 zrna
dalje ide 82694 zrna / 25000 zrana (toliko je zrna u jednoj setvenoj jedinici) = 3.3 setvene jedinice. Znači za tu moju njivu treba 3.3 setvene jedinice semena...
Poslednja izmena:









