Kruška

Ma blijeda je zbog hladnoće i hladnog vjetra. Jutros sam bio u voćnjaku i to "žutilo" se gubi. Opadanje je vjerojatno zbog nedostatka hormona. Sad kad sam gledao još neopadaju ni prilikom jake trešnje grana i "ćuškanja" cvati.

Kratko ću o svom iskustvu suzbijanja kruškine buhe. S obzirom da nisam imao iskustva sa tom "nesretnicom" i njenim suzbijanjem skupo sam platio tu "školu". Uglavnom držao sam se preporuka o vremenu suzbijanja po preporukama i kalendarima zaštitarskih tvrtki koje proizvode pesticide po literaturi svake fele... Nakon par godina u kojima mi je buha radila čuda u kruški odlučim ranije krenit u suzbijanje, dakle prije preporuka iz (promo) literature i to čim se temperature počnu dizat u + (prije otvaranja pupa, cvati...) i sa 1900 l/ha škropiva uz dodatak regulatora razvoja kukaca i okvašivača. U dva navrata idem sa regulatorom, a onda nakon toga idem sa Vertimec-om + okvašivač i također sa puno škropiva. Kasnije radim tretiranje insekticidom po potrebi, no to su uglavnom vrlo male korekcije. Buha odlaže jaja na (krajevima) mladica u niz, ili pojedinačno, oko pupova, na vrhove mladica... dakle na mjesta gdje će ličinka nakon izlaska iza jajeta imati priliku odmah krenuti u "akciju" sisanja sokova. Sokove sisa na spoju pupa i grane, na mjestu gdje se peteljka lista spaja sa granom, na spoju peteljke ploda sa granom, na njušci tučka na plodiću, (kasnije i) na samim plodovima...

Ključne točke za suzbijanje bi bile: pravovremeno određivanje početka prvog tretiranja (redovno obilazit nasad čim se temperature počnu dizat u pozitivu), koristiti što više škropiva (obratiti pažnju na ispravnost dizni na atomizeru da škorpivo "necuri" sa stabla) barem 1000-1200 l/ha i više, obavezno dodavati kvalitetan okvašivač, raditi po mirnom vremenu i obavezno nabaviti povećalo (60x ili više) da bi mogli pratiti proces starenja jaja kruškine buhe te na osnovu i toga faktora odrediti termin zaštite.
 
Ja sam za psilu namenski radio tri tretmana (prosečno):
-prvi tretman u periodu mirovanja vegetacije (maltene zimsko prskanje) sa insekticidom i uljem
-drugi tretman po potrebi posle cvetanja, a kada primetim da postoji primetna populacija psile, abastate+dimilin - ovo bude najčešće početkom maja, u vreme kada postoje formirani mali plodovi
-treći tretman isto kao drugi - negde početkom juna

Nikad nisam imao problema sa psilom. Eventualno ako je baš agresivna treba drugo ili treće prskanje ponoviti posle 10ak dana.
Jako je bitno ne prskati čim se vide tri jajašca. Treba sačekati malo i pogoditi vreme pre nego što će se male psile izpiliti, a to određujem po procentu "žutih" jaja. Žuta jaja su ona koja su bliže "pucanju", dok su bela jaja taze položena. Znači ne prska se preventivno (osim prvog tretmana).

Nemojte se igrati sa psilom,može jako lako da uništi krušku. Stoji da je borba protiv nje prilično skupa, možda je samo prskanje protiv crvenog pauka u jabuci skuplje, ali imajte na umu da je ovo bolest broj jedan za zasad kruške.
 
Bećarina pusta je napisao(la):
koristiti što više škropiva (obratiti pažnju na ispravnost dizni na atomizeru da škorpivo "necuri" sa stabla) barem 1000-1200 l/ha i više, obavezno dodavati kvalitetan okvašivač...
Kliknite za proširenje...

Pitanje za sve kolege: Kako procijeniti količinu tekućine (škropiva) kad se pršće sa određenim sredstvom, a njegova koncentracija je preporučena po ha ili ako je dato na 100l vode? Banalan primjer, 2 litre/ha. Da li prskati sa 400l, 1000 il više škropiva po ha? Čuo sam razne teorije kako odrediti količinu ali sve se razlikuju. Razumjem da zimsko prskanje zahtjeva veću količinu zbog ulja i da se voće "okupa" ali šta je sa ostalim prskanjem? Da li se koncentracija sredstva uopšte gubi povećanjem količine vode ako npr umjesto 400 pršćem sa 800l po ha, a istu količinu sredstva razmutim bilo u 400 ili 800 litara vode?

Na koji način određujete količinu prsanja po hektaru? Da li je to uvijek ista količina osim zimskog prskanja?
 
Pa često se koristi termin doza preparata. Ona, dakle predstavlja količinu nekog pesticida koja treba da se nanese na određenu površinu. Različita hemijska sredsta zahtevaju različite količine vode. Različiti patogeni imaju različite biologije razvoja, neki mogu biti suzbijeni sa manjom količinom vode, a neki sa većom. Takođe, i zapremina krošnje igra dosta veliku ulogu u količini tečnosti (škropiva). Kolega Bećarina pusta je lepo naveo da treba minimalno 1000-1200 l vode upotrebiti. Za zasade koji su stariji ta količina je i veća. Jasno, veća je zapremina, više vode treba da se stabla lepo okupaju. I potpuno se slažem da dizne za dispergovanje tečnosti moraju biti dobre, da vreme treba da bude mirno, da nema pojave drifta(odnošenja) tečnosti i što je možda još najbitnije da se koristi neki okvašivač. Bećarina pusta, parafinsko ulje, je l to dobra stvarčica za ovu namenu?
 
Druardova Maslovka.

kruska-druardova-maslovk.jpg
 
Druardova Maslovka, četvrta godina, na sejancu. Trebalo je malo više da se oreže, ali mi je bilo žao.
Protiv korova nije prskano ove godine, samo je bačen stajnjak, veštačko đubrivo i okopano.
Prošle godine prskano oko stabla protiv korova Gramoksonom, a korišćena je i parkovska kosilica.
 
@Majstor Gera
Ako nije tajna, na kojoj si lokaciji u Sevojnu?Voćnjak ti u brdu izgleda u Trnavcima a maline u dolini. Zanima me od kog su ti drveta one letve za stubove malina?Pozdrav na znam kako sad ide pr poruka pa te pitam ovako
 
@Vidojica
Lokacija 200 metara severno od crkve. Kruške su tri metra iznad malina. Stari voćnjak, šljive, od 1,5 ha jeste u brdu ispod Lokve. Letve za stubove su od bagremovog drveta. Pozdrav.

@valhalla
Ovo je mala površina, može da se prefrezeruje kultivatorom za deset minuta, nego nisam stigao. Inače, ne volim da koristim herbicide u voćnjaku, blizu kuće, čak ni Gramokson. Pozdrav.
 
Pozdrav svima. Sta preporucujete ,sa kojom djubrivom da prskam kruske?. Prosle godine sam radio sa SLAVOL-om ,al neki mi kazu ,da je to skoro nista. Upravo zato pitam ,jer primetio sam da lisce nisu bas zelene,nego vec svetlo zeleno.
 
Forumasi preporucite mi koju vrstu kruske da sadim s jeseni. Istu bi koristio za rakiju, a voleo bih da to bude neka sorta koja stize u vreme kada i sljive. Napominjem da bi se vpcnjak nalazio na nadmorskoj visini od oko 700 m. Unapred hvala.
 
@lajbi, tek je počela vegetacija pa je zato lišće mlado i blijedozeleno.

@radan, moj prijedlog je Viljamovka.
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh