Što se tiče krečenja voće čuo sam da je najbolje da se voćke kreče pred zimu, jer njihova osnovna zaštita je da zaštiti koru drveta, a može da potpomogne kasnijem kretanju vegetacije čak i do sedam dana. Ovo me čudi jer smo do sada mi uglavno voće krečili u proleće jer je to navodno dobra zaštita od insekata.
Krečenje voćaka kao vid zaštite
- Začetnik teme novii
- Datum pokretanja
Bela boja odbija sunceve zrake, otežava zagrevanje debla i tako usporava kretanje sokova. Zato je važno da krecna mešavina bude što belja i da se zadrži što duže. Smeša se napravi od pet delova negašenog kreca, pola dela kuhinjske soli i cetvrt sumpora u prahu.
Kada vocne vrste brzo reaguju na promene temperature u toku zime, preporucuje se krecenje debla i dela ramenih grana.
ja sam ovo prepisao ali funkcionise sto se tice zastite vocaka bolje nemoj da se oslonis na tako nesto. bolje obavi zimsko prskanje
Kada vocne vrste brzo reaguju na promene temperature u toku zime, preporucuje se krecenje debla i dela ramenih grana.
ja sam ovo prepisao ali funkcionise sto se tice zastite vocaka bolje nemoj da se oslonis na tako nesto. bolje obavi zimsko prskanje
so pa da dobije na ukusu 
salim se naravno propustio sam da kazem da krecenjem mozes da zastitis stablo od vasi .
vasi ne lete njih navodno donose mravi i ostavljaju ih tu kao na nekoj vrsti pasnjaka . njih posle isisaju mladi mravi stvar je vrlo zanimljiva ako se nalazi na tudjem stablu e sada mrav ne moze da ide uz drvo ako su mu "noge" suve a krec ih osusi i on padne sa stabla tako indirektno zastitis stablo od vasi . pa kada vidis da se oko stabla vrzmaju mravi znaj da imas i vasi
salim se naravno propustio sam da kazem da krecenjem mozes da zastitis stablo od vasi .
vasi ne lete njih navodno donose mravi i ostavljaju ih tu kao na nekoj vrsti pasnjaka . njih posle isisaju mladi mravi stvar je vrlo zanimljiva ako se nalazi na tudjem stablu e sada mrav ne moze da ide uz drvo ako su mu "noge" suve a krec ih osusi i on padne sa stabla tako indirektno zastitis stablo od vasi . pa kada vidis da se oko stabla vrzmaju mravi znaj da imas i vasi
Cao svima kao prvo da vas sve pozdravim,novi sam clan i imam samo reci hvale.
Sto se tice krecenja voca u zimskom periodu dodao bih samo da sam ja prosle zime pored redovnog plavog prskanja uveo i prskanje obicnim krecom u prahu.To sam cuo od iskusnog vocara i pokazalo se kao pravi potez.U 1000 lit ubacio sam 30 kg hidr.kreca i poprskao atomizerom,ove godine sam primetio da je stablo sjajnije i da nema vise mahovine kao i da je kora na stablu ravna i nema pukotina.Konkretno posedujem 1.5 ha visnje 9 god.starosti,cim vreme dozvoli planiram da to ponovim i ove zime.
Sto se tice krecenja voca u zimskom periodu dodao bih samo da sam ja prosle zime pored redovnog plavog prskanja uveo i prskanje obicnim krecom u prahu.To sam cuo od iskusnog vocara i pokazalo se kao pravi potez.U 1000 lit ubacio sam 30 kg hidr.kreca i poprskao atomizerom,ove godine sam primetio da je stablo sjajnije i da nema vise mahovine kao i da je kora na stablu ravna i nema pukotina.Konkretno posedujem 1.5 ha visnje 9 god.starosti,cim vreme dozvoli planiram da to ponovim i ove zime.
AKO ti nije što jasno
Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo.
Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• 5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna
• 0,5 kg močivog sumpora
• 0,5 kg kuhinjske soli
• Voda
Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama).
Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju.
Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo.
Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• 5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna
• 0,5 kg močivog sumpora
• 0,5 kg kuhinjske soli
• Voda
Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama).
Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju.
Da li je kasno da okrečim voćke jedan dan kad stane sneg, nisam stigao od drugih obaveza na žalost...
Hoće im puno faliti ako ih ne okrečim, imam kajsije stare 5 godina, trešnje 4 godine i trešnje od 2 godine, par komada šljive, dunje, lešnik...
Hoće im puno faliti ako ih ne okrečim, imam kajsije stare 5 godina, trešnje 4 godine i trešnje od 2 godine, par komada šljive, dunje, lešnik...
novica
Član
a sta mislite o mesavini kreca i govedje balege za zastitu stabala?
kicca
Član
@novii krec osim sto odbija tople zrake ima i fungicidno delovanje 
@novica
ja mislim da ces izgubiti na belini kreca
@novica
ja mislim da ces izgubiti na belini kreca
Poslednja izmena od urednika:
Novice, ne razumem se, ali nekim zdravorazumskim razmišljanjem pre bih rekao da ćeš navući fungicide i bube balegom nego ih odbiti, što je jedan od razloga krečenja
Možda neka baš baš baš suva balega....pa da napraviš vrstu debelog sloja na drvetu, možda tako ima smisla...
Možda neka baš baš baš suva balega....pa da napraviš vrstu debelog sloja na drvetu, možda tako ima smisla...
kicca
Član
@novica
Izvini sto sam se malo nasalio ali sad ozbiljno neprevrela govedja balegase koristi za zalecivanje rana na kori voca/od vajkada i provereno/ i to velikih tipa oglodao zec ili kao ja naprimer presao tanjiracom preko mlade sljive
e sada ako pretpostavimo da imate starije vocke gde je orzavanje bilo malo losije one svakako imaju ispucalu koru neznu i podloznu infekcijama svake gamadi u tom slucaju predi koristiti kravlju balegu
Izvini sto sam se malo nasalio ali sad ozbiljno neprevrela govedja balegase koristi za zalecivanje rana na kori voca/od vajkada i provereno/ i to velikih tipa oglodao zec ili kao ja naprimer presao tanjiracom preko mlade sljive
e sada ako pretpostavimo da imate starije vocke gde je orzavanje bilo malo losije one svakako imaju ispucalu koru neznu i podloznu infekcijama svake gamadi u tom slucaju predi koristiti kravlju balegu srkitransporter
Član
trebao bih da okrecim vocnjak pa me zanima da li mogu da kupim krec u prahu umesto negasenog kreca, kapiram da je isto i da nece nista da mu fali, a brze se razgradjuje? i zanima me da li neko mozda zna koliko bi mi trebalo tog kreca za 110 sadnica i da li isto ide razmera sumpora i soli(na 5kg kreca 0.5kg soli, i o.25kg sumpora u prahu)
Meni je za 100tinjak drveta od kojih su neka i deblja (kajsije, trešnje..) posao završilo 2-3 kile gašenog kreča, to mu dođe količinski dve kofe crne one od oko 10 litara
Meni se što se odokativne mere tiče leglo kilo kreča na jednu kantu, malo manje možda, znači nešto manje od 10 litara vode...
Gde kupujete taj sumpor? Za šta je on bitan?
Meni se što se odokativne mere tiče leglo kilo kreča na jednu kantu, malo manje možda, znači nešto manje od 10 litara vode...
Gde kupujete taj sumpor? Za šta je on bitan?
to i mene zanima, obično samo "krečili" kao i @oktopod sa gašenim krečom, razmutim da sa hiltijem, dodajem vode i kada ocenim da je dobro, četku i udri
p.s. sve je dobro dok se tapete ne polepe po voću , a bilo je slučajeva
p.s. sve je dobro dok se tapete ne polepe po voću
, a bilo je slučajeva
Poslednja izmena od urednika:
