Kavezno gajenje šarana i soma

Super post, kvadrat, nadam se da ovo sto si nam ispricao ima i neku opipljiviju pozadinu tj. nadam se da su ovo informacije zasnovane na iskustvu?
 
Da se i ja malo ukljucim, posto sam doskora mislio da se bavim ovim poslom tj kaveznim ribnjakom.Da ne bi neko gajio iluzije o tome, naime prosle godine u aprilu mislim usvojen je novi zakon o ribarstvu kojim se ZABRANJUJE RAD KAVEZNIM RIBNJACIMA. Ja kupio 40 kaveza polovnih i na kraju zavrsise na otpadu. Nisam mogao dozvolu nikako da dobijem! Ako se slucajno nije desilo nesto sto neznam, neke izmene u zakonu!
Odusevio me ovaj lik sa Akvafarmom i somovima, moracu da nadjem malo vremena da odem i to pogledam!
Eto, toliko o kavezima!!!
 
Drugar iz Vrsca ,
mnogo lako si odustao ,moras znati da sa ovim lopovima na vlasti ne mozes posteno.
Evo ti kratko uputstvo:
I
Dodjes u Beograd , u Brankovu ulicu i u Sluzbenom Listu kupis Ustav Rep. Srbije. To kosta par stotina dinara.
Tu pise Da je pravo na Zivot i RAD zagarantovano svakom coveku.
Zabranjeno je samo raditi sa oruzjem , drogom i krasti pare od nas . Jer to rade ONI.
Sve ostalo je dozvoljeno

II
Gospodin seljak Mile Rakic pored S. Mitrovice gaji i tovi svinje u SVINJCU.
Petar Petrovic pored Valjeva gaji goveda u STALI .
Goran Petrovic gaji kokoske u Surduku u KAVEZIMA.
Milos Vasic iz Sombora gaji zeceve u KAVEZIMA.
I jos bezbroj primera. Svinjac, stala, kavez sluze da prikazu tvoje vlasnistvo i da se zivo manje krece i bolje odradi konverziju hrane.
E tvoja stala i svinjac su kavezi za sarana.
Da li si pitao tu budalu sto ti nije dala dozvolu kako da objasnis saranu da kada se najede ne ode u Rumuniju i juri devojke i ne vrati se ?? Sve sto je covekovo vlasnistvo mora biti pod njegovom kontrolom pa bio to kavez , stala , banka , magacin , kosar itd.....
Nisi dao dovoljno mita i to je to . Ako to nije bilo mnogo davno odmah podnesi krivicnu prijavu i zahtev za odstetu .
Ako nista ne uspe onda preko Min. za nauku otvoris Naucnu ustanovu za posmatranje migracije i ISHRANE sarana u Vrscu i svake godine "posmatras" kako 50 tona sarana jede i na kraju sezone proglasis pobednika i najbolju hranu a ostale prodas i tako svake godine. Mislim da si u tom slucaju kao naucna ustanova oslobodjen i nekih poreza i imas neke benefite.
Ako kavezi nisu pretopljeni idi i vracaj ih nazad i javi mi na pp
Pozdrav

PS: I kao demanti moze Kvadrat da se oglasi i potvrdi moj post
 
nikola_VUK je napisao(la):
Super post, kvadrat, nadam se da ovo sto si nam ispricao ima i neku opipljiviju pozadinu tj. nadam se da su ovo informacije zasnovane na iskustvu?
smaks63 je napisao(la):
Da se i ja malo ukljucim, posto sam doskora mislio da se bavim ovim poslom tj kaveznim ribnjakom.Da ne bi neko gajio iluzije o tome, naime prosle godine u aprilu mislim usvojen je novi zakon o ribarstvu kojim se ZABRANJUJE RAD KAVEZNIM RIBNJACIMA. Ja kupio 40 kaveza polovnih i na kraju zavrsise na otpadu. Nisam mogao dozvolu nikako da dobijem! Ako se slucajno nije desilo nesto sto neznam, neke izmene u zakonu!
Odusevio me ovaj lik sa Akvafarmom i somovima, moracu da nadjem malo vremena da odem i to pogledam!
Eto, toliko o kavezima!!!
Sto se mog posta tice o samom kaveznom uzgoju to je iskustvo koje i dalje traje, znaci posedujem ribnjak.
Sto se zakona tice tacno je da su bili zabranjeni kavezi ali samo na otvorenim vodama koje su pod ingerencijom voda Srbije ili Vojvodine. Tom se zakonu usprotivio i sam profesor Markovic sa poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Zakljucak je moze se dobiti dozvola za kavezni uzgoj sarana samo je dosta konplikovana procedura.
 
Opet ja malkice da se ukljucim, dakle potrebno je prociitati taj novi zakon o vodama, i bice vam sve jasno! Ne moze se dobiti dozvola za postavljanje kaveza u javnim vodama ni pomocu trikova! Takav nam je zakon sada, a da li ce biti promenjen:haha:? U ovoj zemlji....ko zna!
 
malo cu da se umesam i da pitam , neznam dal je van teme al sam radoznao koliko kosta mladj soma i sarana, a koliko kod vas u ribnjake kosta kilo sarana ili soma cisto pitam?
 
V MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I SAJAM TEHNIČKIH I TEHNOLOŠKIH DOSTIGNUĆA

AKVAKULTURA I RIBARSTVO

Poštovane koleginice i kolege,
Čast nam je da Vas pozovemo da učestvujete na Petoj međunarodnoj konferenciji i sajmu Tehničkih i tehnoloških dostignuća ”Akvakultura i Ribarstvo” od 1. do 3. juna 2011. godine na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu – Zemunu. Ovo će biti naše peto okupljanje u Beogradu. Za Beograd, posetioci a i njegovi žitelji kažu da je najlepši baš u ovom periodu. Zeleni bulevari, Dunav i Sava, Ada Ciganlija i Kalemegdan, beogradski stanovnici, kao i istraživački tim iz oblasti akvakulture i ribarstva Poljoprivrednog fakulteta će Vas srdačno dočekati. Vaše prisustvo će doprineti da ova manifestacija akvakulture i ribarstva načini još jedan iskorak ka više znanja, boljim tehnologijama, unapređenim poslovnim odnosima i više prijateljstva i saradnje.

OPŠTE INFORMACIJE

Vreme i mesto održavanja:
Od 1. do 3. juna 2011. godine, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu

Organizator:
Institut za zootehniku, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naučni i stručni radovi:
Pored radova po pozivu koje će prezentovati domaći i stručnjaci iz više zemalja sveta, svoje radove mogu prijaviti svi zainteresovani.

Službeni jezik skupa:
Engleski, srpski (kao i regionalni jezici: bosanski, hrvatski, makedonski, crnogorski, slovenački). Simultani prevod usmene prezentacije radova biće obezbeđen.

Prezentacija radova:
Usmene prezentacije i posteri, a prema želji izlagača. Konačnu odluku o načinu izlaganja donosi Naučni odbor.

Teme konferencije i ostale info na ovom sajtu:
http://www.rosa.agrif.bg.ac.rs/konferencija/konferencija.html
 
Malo je skrenuto s teme, pa bih ja voleo da se vratimo na kaveze.... Kavezni sistem je zakonom zabranjen u Srbiji zbog potencijalne opasnosti po zagadjenje i unistavanje vodenih eko sistema... Ova odluka se moze primeniti na akumulacije koje koriste za snabdevanje gradova vodom, ali cak i u takvim vodama, uz dobru tehnologiju nema opasnosti po zagadjenje...

Kavezni sistemi se mogu vrlo uspesno iskoristiti na pozajmistima sljunka, cigle, zabarenim podrucjima... Naravno, preduslov je kvalitet vode koji mora biti odgovarajuci. Te zjapece rupe u zemlji ionako ne sluze nicemu, sem za rekreativni ribolov, koji se sa postavljanjem kaveza i dalje moze praktikovati... Ja se nadam da ce u skorijoj buducnosti taj zakon biti dopunjen i promenjen, jer sto se tica kaveza, postoji puno potencijala, kako u barama, tako i u kanalima, zalivima, rukavcima i drugim zatisjima....

Precutni je dogovor da oni koji vec imaju postavljene kaveze na nekim lokacijama ih ostave, niko njih nece da dira (uz naravno, doplatu u vidu taksi), ali svi ostali, potencijalni investitori i proizvodjaci imaju zabranu postavljanja kaveza...

ako se situacija ne promeni, mozemo samo da pricamo teorijski o kavezima i da gledamo kako proizvodnja ribe buja u ostalim zemljama... kavezni sistem gajenja ribe je jedan od najelegantnijih sistema, i buducnost sigurno pripada ovakvom uzgoju ribe... Sto se, uostalom da videti po skandinavskim zemljama
 
Slažem se sa gore navedenom primedbom da je malo skrenuto sa teme. Odnosno, nije malo već dosta. Sama tema se zove kavezno gajenje, a koliko mogu da vidim, 70% priče se vrti oko malih, preciznije mini ribnjaka, što nema nikakve veze sa kaveznim gajenjem.... Mini, mikro ribnjaci služe uglavnom za gajenje ribe iz hobija i eventualno zadovoljenje ličnih prehrambenih potreba.

Slična kategorija su mini vrtni-ukrasni ribnjaci u kojima se gaje ukrasne forme riba (japanke, koi šarani, ukrasni linjaci i sl.) koje se naravno ne konzumiraju i gde se dosta pažnje polaže i na vodeno bilje, ukrase, fontane i sl. kao intergralni deo takvog ribnjaka. Zato predlažem teme sa naslovom: Mali, mini ribnjaci i temu: Vrtni, ukrasni ribnjaci, ili eventualno objedinjene obe kategorije u jednu temu (npr.Mini i ukrasni ribnjaci).

Samu priču o mini ribnjacima ne omalovažavam, već naprotiv volim ih i želio bih jednog dana da i sam imam svoj mini ribnjak. U suštini, svako ko ima mogućnosti da sagradi i drži nekakav mali ili ukrasni ribnjak za mene je srećan i bogat čovek. Samo želim da tu temu smestim na pravo mesto, a da se priča o kavezima nastavi.
 
Moj stav prema kaveznom gajenju je podeljen. Zasnovan je na sopstvenom iskustvu i prvo ću da nabrojim
pozitivne argumente ovakvog načina gajenja ribe:

-istovremeno mogu da se gaje i šaran i pastrmka (naravno ne u svim vodama)

-početna investicija po jedinici proizvoda je višestruko manja (nema kupovine zemljišta, gradnje dovodnih i
odvodnih kanala, gradnje zemljanih iil betonskih bazena, građevinske dozvole, itd)

-brže i jednostavnije dobijanje potrebnih dozvola i papira (BILO NEKAD), jer nema čvrste gradnje.

-tehnički, relativno laka mogućnost pomeranja čitavog ili jednog dela kaveznog ribnjaka sa jedne lokacije
jezera ili čak iz jezera na drugo jezero

-jeftin i brz način izgradnje (u odnosu na klasični ribnjak istog kapaciteta)

-postizanje velike gustine ribe po jedinici površine (za proizvodnju 100t šarana treba oko 30-40 kaveza
dimenzije 5x5x5m, što je ekvivalent 50-100 ha klasičnog šaranskog ribnjaka)

-zagađenje vode nastalo radom ribnjaka je organskog porekla i relativno brzo dolazi do oporavka vodene sredine
kad se ribnjak premesti ili skroz ukloni. Najveći problem se javlja kad je kapacitet ribnjaka predimenzioniran
u odnosu na sredinu u kojoj je smešten. Zato i dolazi do vidljive pojave cvetanja vode (smeđa, crvena boja,
crvenozelena boja vode itd.) u okolini ribnjaka u letnjim mesecima, što negativno utiče na raspoloženje javnosti
na rad ovakvih ribnjaka, a kao posledicu tih pojava danas imamo zakonsku zabranu postavljanja kaveza u otvorene vode.
 
....................................
-postizanje velike gustine ribe po jedinici površine (za proizvodnju 100t šarana treba oko 30-40 kaveza
dimenzije 5x5x5m, što je ekvivalent 50-100 ha klasičnog šaranskog ribnjaka).............

Ovde leži moguć odgovor. Jednostavno postoji neki limit za sve pa i za gustinu ribe po jedinici površine. Pošto je u kavezima velika gustina ribe onda je potrebna adekvatna slobodna površina, to jest zapremina vode bez ribe da bi se obezbedilo normalno samoprečišćavanje... Organsko zagađenje nije ništa manje opasno samim tim što je organsko. To zna svako koje video kanale u blizini stočarskih farmi..Oni su mrtvi. Gajenje ribe u sistemima sa recirkulacijom je pokazetelj šta se u stvari događa. Kod ovih sistema uzgajivač mora da obezbedi prečišćavanje vode od viška hrane i ribljih izlučevina, jer u suprotnom, dolazi do zagađenja i uginuća. U kaveznom uzgoju taj posao je prebačen na prirodu...Obrni okreni 100 tona ribe zahteva neku količinu čiste vode bez obzira da li se radi o klasičnom ribnjaku, kavezu ili sistemu sa recirkulacijom. Klasično zagađenje izazvano kaveznim uzgojem ribe registrovano je čak i u moru u blizini ribnjaka i o ovome postoje relevantne studije. Opšti trend je da se upotrebljena voda mora prečistiti pre no što se vrati u prirodu. Kod kaveznog uzgoja nema te mogućnosti.
Dalje, sve ribe veštački gajene vremenom doživljavaju neke mutacije. To je posledica selekcije gde su jedini kriterijumi konverzija i brzina prirasta. Kod kaveznog uzgoja redovna pojava je da deo ribe ovako ili onasko pobegne u slobodne vode i tako dolazi i do genetskog zagađenja.
 
Da završim priču. Činjenice koje ne idu u prilog kaveznom gajenju riba su:

- Velika mogućnost izbijanja raznih bolesti kod gajene ribe zbog direktnog kontakta sa "divljom ribom" iz otvorene vode;

- Nemogućnost kupanja ribe raznim sredstvima (tkz.lekovito kupanje) u svrhu lečenja nekih bolesti;

- Često težak, nepristupačan teren na obali jezera, koji otežava dovoz hrane i mlađi i izlov ribe;

- I ako se proizvodnja odvija na kavezima, potrebno je imati bazu na obali, što poskupljuje investiciju (skladište hrane, opreme, objekat za radnike i sl.);

- Ako se kavezna farma nalazi na akumulaciji čija je namena proizvodnja električne energije (što je čest slučaj), prisutne su velike oscilacije vodostaja-što može da izazove velike probleme (kod fiksiranja kaveza za obalu, prilikom izlova ili dovoza ribe, dopremanja hrane, poremećaj gasnog režima vode u letnjim mesecima, i sl.);

- Velike štete koje mogu da nastanu namernim ili nenamernim cepanjem mreže ili više mreža;

- Nemogućnost mresta i proizvodnje mlađi na kavezima. Mlađ mora da se proizvodi na stacionarnom ribnjaku i sa određenim uzrastom da se doveze u kaveze, što poskupljuje proizvodnju;

- Jako organsko opterećenje ako je akumulacija mala ili kavezna farma predimenzionirana. U vezi sa tim, pojavljuje se u letnjim mesecima pojačano “cvetanje“ vode jezera, što je kako smo rekli negativna reklama za ovakav tip proizvodnje;

- I ono što je najgore, postoji mogućnost formiranja i nailaska “mrtvog talasa“ (sa niskom koncentracijom O zbog naglog odumiranja velike količine planktona u periodu avgust/septembar) koji može da ubije svu pastrmku u kavezima (poznat slučaj);
 
Evo nekoliko slika kavezne farme na kojoj sam radio i uspešno vodio. Gajila se kalifornijska pastrmka (oko 240 do 300t/god). Pre mog dolaska na farmu, uspešno se gajio šaran, ali je odlukom inspekcijskih vlasti obustavljeno držanje šarana. Ostala je samo pastrmka,...

15.jpg


16.jpg


17.jpg


18.jpg
 
Čovek pita za KOI šarane, japanske zlatne šarane koji su više ukrasne ribe.
Danko jeli ovo Drina???
 
Nije Drina... Reka Vrbas, jezero Bočac, 50-tak km južno od B.Luke, slikano 2003. Jezero je relativno usko (oko 200m) i na toj lokaciji je dubina oko 20m... Koliko znam danas tu više nema kaveza, povučeni su.
 
Poslednja izmena od urednika:
Kifler
Koi sarane prodaje covek iz Subotice , ako te jos uvek interesuje cimni me na pp pa cu ti dati adresu,
Pozdrav
 
Znam za tog iz subotice , inace ja imam 10 koi sarana stare tri godine a mislio sam dali mozda jos neko od forumasa drzi koi sarane .
 
Nazad
Vrh