John Deere

[mention]zarkovmali [/mention] Ne odgovara od 6220... Kataloski br. Seta gumica SE500827


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Ovaj sa videa , navodno Latvijac, ali ima jako slab slavenski naglasak dok prica engleski, i prica engleski jeb** dobro.
Kaze krilna pumpa pojela kuciste i otisla , pokusace da poravnaju na glodalici to kuciste na kojoj se vrti pumpa i da promjene pumpu. Traktor ne radi jer tlak ulja jako padne a treba da bude 18bara.
 
Rekao bih da je bila popravka drzi vodu dok majstori ne odu , koliko sam ja video to se tako ne radi , mislim tako ravna. Drugo ubacili neku limenu medju plocu , isjecena na laseru izgleda i zalijepili loktajtom. To je izgleda traktor za udaju. Da su to poravnali kako treba ne treba im nikakva limena ploca ni loktajt , risevi nisu dublji od 1/10mm.
 
Moze se to uraditi. Ravnali smo mi polcu na starom Jd, novu pumpu kupili i radilo bez problema kod nas 3-4 godine. Posle je prodan a radi i dan danas posto je traktor u blizini prodan..
 
Kako sam pohvatao šta priča (što je poteško jer miješa neki jezik sa engleskim), ploča je od nekog tvrdog lima. Vidi se i po boji lima a i po zvuku kada je bacio - šta god da je tvrdo je kao sami vrag, vjerovatno Hardox 400-500-600. Skinuli su tačno onoliko koliko je ploča debela. To je po meni odlično reparirano - sklonili su pohabani dio, nadoknadili skinuti materijal sa tvrdom pločom koja će se jako teško habati i pride je zamjenljiva čak i kada se pohaba. Takvo rješenje sa zamjenljivom pločom na kojoj se okreće zupčanik pumpe trebali su napraviti već JD inženjeri, po meni je to namjerno "ugrađen" kvar. Ovako reparirano rješenje bolje je od fabričkog gdje se zupčanik kliže pu praktično nezamjenljivom (ili ekstremno skupom) dijelu za koji pretpostavljam po snimku gdje se vide tragovi habanja da nije čak ni termički obrađen.

Radio sam gotovo identične reparacije na pumpama koje rade u korozivnoj (ferosulfat, grize običan čelik kao sir) i abrazivnoj sredini (bager pumpe koje rade u vodi punoj šljake i pijeska), godinama rade bez problema. Ova reparacija radi u ulju, ima da nadživi samu pumpu i ostatak mjenjača.
 
zobi , jer isto kad se klize gus po gusu ili gus po celiku.
Taj se nije ishabao zbog rada vec od opiljaka iz mjenjaca.
 
Poslednja izmena:
Isti problem sa pumpom ali drugi traktor , samo ovaj ima kuciste od aluminijuma, tamo negdje na polovini videa.
 
I ovaj drugi je pumpa kolateralna steta , skrunio neke zupcanike u mjenjacu i nastavio da radi , kaze 10000 radnih sati traktora , ima drugi video.
 
grabik je napisao(la):
zobi , jer isto kad se klize gus po gusu ili gus po celiku.
Taj se nije ishabao zbog rada vec od opiljaka iz mjenjaca.
Kliknite za proširenje...
Obično se ide na klizanje čelik po gusu (nekom livu, gus samo znači da se radi o livu, ima ih ogroman broj vrsta). Gus za klizne čaure ima poseban sastav sa mnogo više ugljenika u sebi (to je samo jedna vrsta, onaj najobičniji, ima ih i sa drugim primjesama) čime se smanjuje koeficijent trenja izmedju njega i čelika. Na taj način čelični dio se štiti (npr. neka osovina ili vratilo) a gusana čaura se žrtvuje jer se ona, kao mekša, više haba ali se ona mijenja jer je jednostavna i jeftina.

U gore navedenom slučaju sa reparacijom mjenjača ploča koja je ugrađena mora biti mekša od zupčanika kako bi se ona habala a ne on jer je ona u svakom slučaju jeftinija. Cijena te lakoća izrade/zamjene u principu određuju koji dio se kliže po kojem i to je neko najprostije pravilo kada se nešto konstruiše sa kliznim ležajevima, uvijek se mora ići na neki kompormis. Upravo zbog toga su i smišljeni kotrljajni ležajevi kako bi se oni habali a ne pokretni dio (vratilo) jer se kod čaura u stvari štiti kućište ali haba pokretni dio dok kotrljajni ležaj štiti oboje (to je u teoriji, znamo da se vremenom pohaba i kućište ležaja a i vratilo u ležaju).

Na drugom snimku sa alu kućištem se opet vidi loše rješenje, štaviše gore nego na prvom snimku. Čelični dijelovi se rotiraju na aluminijskoj podlozi. Razumijem ja da su inženjeri to zamisliti tako da ne treba da dodje do aksijalnog naprezanja koje će pritisnuti obrtni dio na alu kućište te da se neće pojaviti opiljci a znamo da će se vremeno pojaviti oboje. Šta ih je koštalo da su postavili izmjenljivu tvrdu ploču ispod zupčanika i tako zaštiti ogromno kućište mjenjača?
 
Poslednja izmena:
Nije to klasicni PQ mjenjac , ovaj ima kao automatski mjenjaci uljne komore.
Evo jos jednog , to Poljaci rjesavaju serijski, mislim da sam procitao u jednom od komentara Poljska ili Latvija mala privreda ta pumpa 400E
 
zombie_666 je napisao(la):
Obično se ide na klizanje čelik po gusu (nekom livu, gus samo znači da se radi o livu, ima ih ogroman broj vrsta). Gus za klizne čaure ima poseban sastav sa mnogo više ugljenika u sebi (to je samo jedna vrsta, onaj najobičniji, ima ih i sa drugim primjesama) čime se smanjuje koeficijent trenja izmedju njega i čelika. Na taj način čelični dio se štiti (npr. neka osovina ili vratilo) a gusana čaura se žrtvuje jer se ona, kao mekša, više haba ali se ona mijenja jer je jednostavna i jeftina.

U gore navedenom slučaju sa reparacijom mjenjača ploča koja je ugrađena mora biti mekša od zupčanika kako bi se ona habala a ne on jer je ona u svakom slučaju jeftinija. Cijena te lakoća izrade/zamjene u principu određuju koji dio se kliže po kojem i to je neko najprostije pravilo kada se nešto konstruiše sa kliznim ležajevima, uvijek se mora ići na neki kompormis. Upravo zbog toga su i smišljeni kotrljajni ležajevi kako bi se oni habali a ne pokretni dio (vratilo) jer se kod čaura u stvari štiti kućište ali haba pokretni dio dok kotrljajni ležaj štiti oboje (to je u teoriji, znamo da se vremenom pohaba i kućište ležaja a i vratilo u ležaju).
Kliknite za proširenje...
Pitam zato jer je u prvom slucaju je kuciste pumpe gusano , sam rotor pumpe gusan (po trosenju bih rekao) i stajao na gusanom kucistu(vidi se iz aviona kako glodalo skida sitnu spenu) , jel to nije idealna kombinacija, tu je nizak pritisak i to treba da traje vecno , u prvom videu na engleskom i kaze da je mjenjac poceo da kruni zupcanike i pretpostavljam da vlasnik nije odreagovao odmah. Tako da se tesko moze kriviti proizvodjac. Onaj drugi slucaj na alu kucistu je vec fusiranje od JD-a.
 
Jeste kućište gusano i tu je trenje samo po sebi malo, plus što rade u ulju. STvar je u tome što je to mjesto gdje jednostavno mora doći do habanja nekad a haba se veliki i složen dio koji ne može da se popravi bez ovih maštovitih tehnika već isključivo da se zamijeni cijeli. Meni se takav pristup ne svidja no to je već odavno ustaljena praksa u industriji - mašine se konstruišu sa ugrađenim kvarom. U JD su sve ispoštovali, dakle materijali su takvi da su otpori minimalni i sve je to OK ali moglo je bolje i trajnije uz vrlo malo poskupljenje mašine.

Zbog toga su traktori nekad mogli da prave nevjerovatne sume radnih sati a danas se već 5000 sati smatra dovoljnim za velike kvarove i habanja.
 
Ljudi moze li suzenje precnika creva od kompresora do kijavca da uzrokuje pregorevanje kompresora? naime prilikom remonta kompresora jer je gurao ulje u sistem zamenio sam i gumeno crevo od kompresora do kijavca, i posle god dana on pregoreo. Sad sam ga opet uradio, zamenio kijavac i ventil sa slike i primetio da tu kod spoja metalnog sa gumenim crevom dolazi do suzavanja precnika, a radjeno je po uzorku, pa mi pade na pamet da je mozda zbog toga. Ako ne, ostaje mi opcija da je zbog pustanja vazduha na ovom ventilh sa trece slike. Jer zbog tog pustanja kompresor ima praznog hoda 30 sekundi i onda opet krece da puni. Sta vi mislite?
6e4055759ff076bb5d24382572cb94dc.jpg
ee8c85d8c1119e00ba392ead312b3fa3.jpg
e47b43c394711917155fafac6645e0f1.jpg


Послато са M2003J15SC помоћу Тапатока
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh