@Aleksa
Kada diskusija ode previse u sirinu onda se promasi tema. Zato hajde da se vratimo na pocetak.
“Na pocetku bese rec” da je kod nas kompletna proizvodnja organska jer se ne koriste u dovoljnoj meri hemijska zastitna sredstva i vestacka djubriva.
Netacno.
“Rod kukuruza u Srbiji 2009. veci od 6 000 000 tona
……On je podsetio da je ove godine u Srbiji kukuruz zasejan na oko 1,2 miliona hektara ……”
Od toga se bar 1 milion tretira herbicidima i vestackim djubrivom. Da li je to dovoljno to je potpuno druga tema. Zbog plodoreda jos toliko povrsina je bilo predprosle ili je ove god pod kukuruzom. Svaka jabuka proizvedeba za trziste prskana je 10-20 puta , svaka kajsija, svaka breskva je prskana, svaki cokot grozdja je prskan. Bez toga ne bi bilo tog voca na pijaci. Tako i jagode i maline. I podsecam nije tema da li ih prskaju pravilno ili manje nego na zapadu. Prskaju ih. Tacka. Cak je i vecina lesnika prskana.
Da li se u Evropi prska vise? Verovatno ali to nije tema. Tema je da tako proizvedeno voce nije i ne moze da bude organsko, ni kukuruz, ni psenica, ni povrce, ni lucerka, ni suncokret ni secerna repa... . Aonda ni meso ni mleko ni jaja.
Statistika sama po sebi je nedovoljna. Ako jedan veci proizvodjac koristi hemiju na svojih 200 ha a stotinu prosecnih poljoprivrednika ne onda je pola povrsine prskano a pola nije. A mozda i vise od pola jer jer mislim da je prosecan posed ispod 2 ha.
Njive u parlogu ako ja dobro razumem ne donose nikakav rod pa je besmisleno dokazivati da je "nasa kompletna proizvodnja organska" tako sto se spominju vece povrsine u parlogu. Na takvim njivama je u izvesnom smislu lakse zapoceti organsku proizvodnju ali uz vece troskove jer te njive treba kultivisati i bez hemije osloboditi korova.....
Problem je kada se u jednu konkretnu temu uvuku emocije i neke sasvim druge problematike. Dakle, ovde nije rec o tome ko voli ili ne voli (truli) zapad, da li ili ne zapadne kompanije koriste sva sredstva da likvidiraju konkurenciju i ne samo zauzmu trziste vec da ga blokiraju, nije rec o GM , ni o svetskim nepravdama…..
Rec je o isplativosti organske proizvodnje i ja pokusavam da nadjem argumente tome u prilog.
Evo jednog doprinosa ovoj vaznoj temi :
"Evropsko tržište se procenjuje na izeđu 13 i 14 milijardi Evra (2005.). Najveće tržište za organske proizvode je Nemačka sa godišnjim obrtom od 3.9 milijardi Evra, nakon čega dolazi Italija (2.4 milijarde) i Francuska (2.2 milijarde Evra). Najveći udeo tržišta organskih proizvoda u odnosu na ukupno tržište jeste Švajcarska 4.5 procenta, a najviša potrošnja po glavi stanovnika je takođe u toj zemlji sa više od 100 Evra potrošenih na organsku hranu. Razvoj Evropskog tržišta u poređenju sa prethodnom godinom je oko 10 procenata. U nekim zemljama postoji manjak proizvoda na tržištu – potražnja je veća od ponude.............
........Pitanje organske poljoprivrede je pitanje očuvanja nacionalnog suvereniteta. GMO tehnologije u poljoprivredi predstavljaju „patente“ kojima se patentira život biljaka i životinja. Budući da su registrovani kao patenti, proizvođačima je zabranjeno da seme čuvaju za sledeću sezonu i tako postaju trajno zavisni od biotehničkih kompanija. Međunarodna sudska praksa pokazuje svu surovost biotehničkih kompanija prema poljoprivrednicima koji su pokušali da sačuvaju seme od roda koji su proizveli.......Organska poljoprivreda, sa prirodnim i ukrštenim varijetetima sorti i semena, koje poljoprivredni proizvođači od ovogodišnjeg roda ostavljaju za sledeću sezonu, čini proizvođače i nacionalnu poljoprivredu nezavisnim i manje osetljivim na fluktuacije tržišta." -iz magazina Tehnologija hrane
Kada diskusija ode previse u sirinu onda se promasi tema. Zato hajde da se vratimo na pocetak.
“Na pocetku bese rec” da je kod nas kompletna proizvodnja organska jer se ne koriste u dovoljnoj meri hemijska zastitna sredstva i vestacka djubriva.
Netacno.
“Rod kukuruza u Srbiji 2009. veci od 6 000 000 tona
……On je podsetio da je ove godine u Srbiji kukuruz zasejan na oko 1,2 miliona hektara ……”
Od toga se bar 1 milion tretira herbicidima i vestackim djubrivom. Da li je to dovoljno to je potpuno druga tema. Zbog plodoreda jos toliko povrsina je bilo predprosle ili je ove god pod kukuruzom. Svaka jabuka proizvedeba za trziste prskana je 10-20 puta , svaka kajsija, svaka breskva je prskana, svaki cokot grozdja je prskan. Bez toga ne bi bilo tog voca na pijaci. Tako i jagode i maline. I podsecam nije tema da li ih prskaju pravilno ili manje nego na zapadu. Prskaju ih. Tacka. Cak je i vecina lesnika prskana.
Da li se u Evropi prska vise? Verovatno ali to nije tema. Tema je da tako proizvedeno voce nije i ne moze da bude organsko, ni kukuruz, ni psenica, ni povrce, ni lucerka, ni suncokret ni secerna repa... . Aonda ni meso ni mleko ni jaja.
Statistika sama po sebi je nedovoljna. Ako jedan veci proizvodjac koristi hemiju na svojih 200 ha a stotinu prosecnih poljoprivrednika ne onda je pola povrsine prskano a pola nije. A mozda i vise od pola jer jer mislim da je prosecan posed ispod 2 ha.
Njive u parlogu ako ja dobro razumem ne donose nikakav rod pa je besmisleno dokazivati da je "nasa kompletna proizvodnja organska" tako sto se spominju vece povrsine u parlogu. Na takvim njivama je u izvesnom smislu lakse zapoceti organsku proizvodnju ali uz vece troskove jer te njive treba kultivisati i bez hemije osloboditi korova.....
Problem je kada se u jednu konkretnu temu uvuku emocije i neke sasvim druge problematike. Dakle, ovde nije rec o tome ko voli ili ne voli (truli) zapad, da li ili ne zapadne kompanije koriste sva sredstva da likvidiraju konkurenciju i ne samo zauzmu trziste vec da ga blokiraju, nije rec o GM , ni o svetskim nepravdama…..
Rec je o isplativosti organske proizvodnje i ja pokusavam da nadjem argumente tome u prilog.
Post je spojen: [time]1265745256[/time]
_________________________________________________Evo jednog doprinosa ovoj vaznoj temi :
"Evropsko tržište se procenjuje na izeđu 13 i 14 milijardi Evra (2005.). Najveće tržište za organske proizvode je Nemačka sa godišnjim obrtom od 3.9 milijardi Evra, nakon čega dolazi Italija (2.4 milijarde) i Francuska (2.2 milijarde Evra). Najveći udeo tržišta organskih proizvoda u odnosu na ukupno tržište jeste Švajcarska 4.5 procenta, a najviša potrošnja po glavi stanovnika je takođe u toj zemlji sa više od 100 Evra potrošenih na organsku hranu. Razvoj Evropskog tržišta u poređenju sa prethodnom godinom je oko 10 procenata. U nekim zemljama postoji manjak proizvoda na tržištu – potražnja je veća od ponude.............
........Pitanje organske poljoprivrede je pitanje očuvanja nacionalnog suvereniteta. GMO tehnologije u poljoprivredi predstavljaju „patente“ kojima se patentira život biljaka i životinja. Budući da su registrovani kao patenti, proizvođačima je zabranjeno da seme čuvaju za sledeću sezonu i tako postaju trajno zavisni od biotehničkih kompanija. Međunarodna sudska praksa pokazuje svu surovost biotehničkih kompanija prema poljoprivrednicima koji su pokušali da sačuvaju seme od roda koji su proizveli.......Organska poljoprivreda, sa prirodnim i ukrštenim varijetetima sorti i semena, koje poljoprivredni proizvođači od ovogodišnjeg roda ostavljaju za sledeću sezonu, čini proizvođače i nacionalnu poljoprivredu nezavisnim i manje osetljivim na fluktuacije tržišta." -iz magazina Tehnologija hrane