Inflacija

frkani

Član
Učlanjen(a)
17 Sep 2012
Poruka
1.634
Lokacija
Kostajnica
Na nju ne možemo da utičemo.
Kako, kroz ta turbulentna vremena proći sa što manje gubitaka?
Štednja u određenim devizama?
Kupovanje robe?
?
 
Svaka cast za temu
Razmisljao sam da otvorim nesto slicno
Turbulentna su vremena, trenutno imamo inflaciju a najavljuje se recesija, los poslovni potez nas moze kostati da izgubimo nesto sto smo godinama sticali
 
Mi smo obični ljudi. Nismo vješti u tim nestabilnim vremenima. Obično stisnemo to nešto malo crkavice i molimo boga da zlo prođe što prije. Tako nam za naš težak rad ostane samo nešto malo papira.
Vjerujem da ima ljudi koji bolje razumiju te financijske tokove i igre, a onih koji su iskustvo stekli na sopstvenoj koži.
 
Što se tiče suzbijanja inflacije, to se lako radi i uči se mislim na drugoj godini ekonomskog fakulteta. Potrebno je samo povećati kamate na kredite što za posledicu ima smanjenje kupovine. Što se više poveća kamata na kredite, to dolazi do većeg prestanka kupovine ali istovremeno dolazi i do pada inflacije.

Ali sa smanjenjem kupovine, ide i smanjenje proizvodnje i uz to ide manja zaposlenost radnika, što je veoma nezgodno. Najbolje kada je inflacija 3-5% pa se balansira.

Naravno potrebno je prestati deliti pare svima redom, a koje su pozajmljene u inostranstvu i koje će trebati vratiti. I naravno poželjno je smanjiti što je moguće više štampu novca bez pokrića. Štampanje novca bez pokrića se ne može sasvim prekinuti, ali to raditi na minimumu.

Što se tiče prethodne krize koju smo preživeli devedesetih godina prošlog veka, pa bilo je lakše jer nije bilo društvenih mreža pa kreteni nisu mogli da dobiju prostor da šire paniku. Ta panika samo dovodi do nervoze kod onih koji su nonstop na FB, Insta, Tiktoku i ostalim glupostima, pa oni tu svoju nervozu prelivaju na ljude oko sebe.

Uglavnom treba nabaviti drva za ogrev kao prvu stavku, zatim treba povesti računa i o poljoprivrednoj proizvodnji. Jer bilo šta da se propusti odraditi u jesen, na proleće će mnogo više da košta. Na primer priprema zemljišta u ratarstvu, ili neke druge stavke u drugim granama poljoprivrede.

Mada bi bilo najbolje otkaćiti energetske vampire, piliće koji viču da će nebo pasti i sve ostale koji samo mrače oko sebe svojim pričama. Ako se oni ne mogu otkačiti, bar smanjiti vreme provedeno sa njima.

Ovo je najkraće što mogu da kažem vezano za inflaciju.
 
Забораве старији да спомену сламарицу, нису сви држали новац у банкама. Добар део становништва је тако преживео. Исто тако јефтино враћали кредите.
Сада када би улетела '93 на све ове кредите један месец и били би као сомалија.
 
Sada ni jedna deviza nije sigurna posto je svugde inflacija po meni neka roba je najsigurnija varijanta
Mozda investiciono zlato ? ( ako zelimo da ocuvamo vrednost kapitala na duzi niz god . )

Tacno je da sustece valute gube vrednost zbog besomucnog stampanja u poslednje vreme ali mi se nekako cini

da svajcarci to najmanje rade ?

Na nekoj od tema sam pomenuo kako nase banke ne rade sa CHF valutom ( po naredjenju narodne

banke srbije ) pa je i to interesantan podatak koji treba uzeti u obzir .
 
Za veću količinu novca investiciono zlato bi trebalo da bude najsigurnija varijanta, od valuta u ovim ludim vremenima švajcarac i dolar mislim da će se naj manje "drmati", evro je na ledu... Mi kao proizvođači hrane smo među prvima na udaru bilo kakvih kriza inputi (mehanizacija, delovi, gorivo, hemija...) idu u nebo a našim proizvodima pada cena jer mora biti jeftine hrane za raju.
 
@novii Ipak je bilo širenja panike! Na svim vestima na radiu prvo što je spiker govorio je koliko je dinar devalvirao tog dana.
 
Što se tiče suzbijanja inflacije, to se lako radi i uči se mislim na drugoj godini ekonomskog fakulteta. Potrebno je samo povećati kamate na kredite što za posledicu ima smanjenje kupovine. Što se više poveća kamata na kredite, to dolazi do većeg prestanka kupovine ali istovremeno dolazi i do pada inflacije.

Ali sa smanjenjem kupovine, ide i smanjenje proizvodnje i uz to ide manja zaposlenost radnika, što je veoma nezgodno. Najbolje kada je inflacija 3-5% pa se balansira.

Naravno potrebno je prestati deliti pare svima redom, a koje su pozajmljene u inostranstvu i koje će trebati vratiti. I naravno poželjno je smanjiti što je moguće više štampu novca bez pokrića. Štampanje novca bez pokrića se ne može sasvim prekinuti, ali to raditi na minimumu.

Bravo za post, pogotovo za ovaj citirani deo ::super::
Problem je što mnoge vlasti (pa tako i naša) misle da se raznim "pomoćima" stanovništvu može pokrenuti domaća ekonomija i tako prebroditi kriza (dobar primer kod nas mogu biti ovi vaučeri koje država daje, a sve u cilju pomoći domaćim ugostiteljima/hotelijerima). Na žalost, ovo će doneti više štete nego koristi po mom mišljenju, ali dobro, neka rade kako misle da treba.

Što se tiče nas kao pojedinaca, mislim da treba da težimo da naš novac bude što manje u obliku gotovine, što znači razna ulaganja - što u robe kao što su ogrevno drvo, mašinerija ili bilo šta slično. Sa druge strane, ukoliko imamo kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, trebamo biti spremni na promenu EURIBOR-a ili BELIBOR-a, sa obzirom da će to biti posledica borbe centralnih banaka protiv inflacije.
 
Ne bih ja iskljucio ni strmoglav pad cijena zitarica, na neki nacin su se pravile velike zalihe, ne moze se to u nedogled cuvati jednom ce pasti potraznja i cijena ce pasti.
Na nama je da prepoznamo trenutak kada ce to biti i izvucemo maksimum iz robe koju imamo.
Isto tako se moze desiti sa cijenom repromaterijala
Sa jedne strane nam za vratom visi cijena robe a sa druge vrrmenske prilike
 
То са складиштењем житарица могу бити два разлога:
Очекивао се велики рат али је због околности план промењен или одложен до даље,
Очекује се велики сукоб па се пакује све што може и утиче на цену.
Стекао сам утисак да је запад чувао своје житарице баш у украјини односно у њиховим силосимаж
Кад је железница разнета цена је отишла за њом. Ово је неко моје мишљење.
 
Стекао сам такав утисак. Цео запад се пребацио на избегавање складиштења било какве робе код себе већ кад треба довлаче. Ту је највише отишла аутомобилска индустрија.
Роба је била плаћена термински. И запела преко границе. Одједном смо и ми овде добили на цени.
Како се средња и западна украјина смирила цена оде доле.
Значи они нешто знају што ми сви овде не знамо. Али за месец-два и нама ће се "отворити" очи.
Оне силне паре што су уложене у железницу из кине (пут свиле) иде преко белорусије и украјине.
Луке у литванији, естонији и летонији су требале да раде пуном паром повезане са железницом. И сад су то решили да чачкају. Калињинград је успут.
 
Инфлација деведесетих и сад се битно разликују. Онда је била само код нас па смо преживели захваљујићи (сламарици како неко рече) залихама "резервне" валуте. Сад је гора варијанта пошто је и у окружењу. Спорије се креће него онда код нас захваљујући оргомним монетарним залихама али кад се истопе следи штампање.
Што се тиче инвестиционог зата у реду је претворити један део капитала у исто али не знаш кад ће белосветским будалама да падне на памет да прогласе злато безвредним. Ено су стопирали увоз злата из Русије а и берза не реагује нормално. Још од штампања пара због Ковида а и сад због војне интервенције и санкција злато би требало да буде знатно скупље али се очекиван логички скок није догодио.
У овако ексремној ситуацији је, по мени, најсигурније склонити новац који нам није неопходан за дневно сервисирање, у њиве и шуме. Некретнине у виду разних објеката су под ризиком рушења, паљења, бомбардовања ...
 
Nisam ekonomski skolovan, ali kao laik mislim da zavisi od vrednosti (kolicine) novca i trenutnih okolnosti na lokalnom trzistu kapitala i ocekivanog prihoda iz proizvodnje ... Recimo kad je Dinkic sa kalasnjikovima provalio u Beobanku i kasnije postao guverner centralne banke bilo je veliko nepoverenje u RSD pa su promovisali stednju emitovanjem stednih zapisa NBS sa kamatom 12% na 6 meseci (24% godisnji prinos). Ja tada naplatio repu i nisam znao gde sa parama i kupim te papire i za 6 meseci (to brzo prodje) lepo se "zaradilo" bez znoja. Naravno kasnije su kamate pale i nije imalo smisla zarobiti kapital za par % osim 2008. u nedelji stednje kad su kamate na orocene devize bile blizu 10% ali retko ko je imao petlju da se odvoji od novca kad su cene podivljale u celom svetu (nafta je bila oko 150 za barel, plemeniti metali takodje dosta ripnuli...) Znaci ako recimo trenutno neko ima 1000€ i raspolozen je da ih se "reši" ne moze bog zna sta sa tim kapitalom (mozda drva za zimu, ili dizel za poljoprivredu (ako mu treba) - to ce ionako morati da kupi a to verovatno nece pojeftiniti pred zimu. 10000€ isto nije veliko u danasnje vreme ali moglo bi neka nekretnina u vidu zemljista. 100000€ je vec ozbiljnija suma i moze da se bira (poljoprivredno zemljiste, manji komadi gradjevinsog placa u blizini autoputa, stanovi u vecim gradovima u blizini fakulteta, bolnica i slicnih ustanova gde bi mogla da se naplati stanarina od studenata, lekara,stranih turista...) Ovo su neke moje ideje kad bih ja dostigao te cifre a da mi se ne ubudjaju novci kod kuće... Za one sa 1000000€ nemam ideju i ne razmisljam o tome ali sve se svodi na isto - uloziti u nesto sto ce donositi makar neki prihod i nece izgubiti vrednost u buducnosti, ili kupiti sada (ranije) ono sto ce ionako trebati da se kupi za par meseci kasnije (a da se ne ocekuje pojeftinjenje). Izvinjavam se zbog duzine teksta, vrucina mi i ne mogu da zaspim pa se malo raspisah😁
 
Poslednja izmena:
Po meni je i dolar veoma krhkih nogu… a to ulaganje danas nam nista ne znaci, opet kazem po meni, danasnji kapitalisti bilo koju vrstu imovine mogu da naprave bezvrednom… tako da sta bude bice.
 
Nazad
Vrh