Industrijska paprika

Radim ajvarušu direktnom setvom.

Ako neko želi da mi odgovori:

Na koju dubinu sejete industrijsku?
Da li valjate pre i/ili posle setve?
Koliko pre setve pripremite zemlju?
 
Radim ajvarušu direktnom setvom.

Ako neko želi da mi odgovori:

Na koju dubinu sejete industrijsku?
Da li valjate pre i/ili posle setve?
Koliko pre setve pripremite zemlju?

Niko ne želi da mi pomogne?
Znam da se ovde govori o industrijskoj paprici,
ali tehnologija rada je ono što mi treba.
Postavio sam ovo pitanje očekujući pomoć od onih
čije sam slike prošlogodišnje paprike video, i koje su ostavile dobar utisak na mene.

Naime nisam zadovoljan sklopom svoje paprike-ajvaruše, iz direktne setve.
Mislim da setva nije bila na odgovarajućoj dubini(preduboko),
i da je to posledica nedovoljno čvrste podloge.

Ovaj način radim mnogo godina unazad i izgleda još nisam naučio
kako treba raditi da sklop bude siguran.

I još pitanje:
koristite li pesticide sa setvom?

zahvalan onome ko pokuša da mi opiše svoj način rada.
 
Sve je već napisano,prelistaj temu od početka.


Ovako se kod mene radi industrijska paprika.Predusev uglavnom psenica ali moze i kukuruz ako se oranje uradi na vreme i kako trba.Ujesen grubo zatvaramo oranje /ako stignemo/ Obicno zaoremo djubrivo Map 60-100 kg/kj a ako ima stajnjaka jos bolje. U prolece cim vreme dozvoli bacamo oko 100kg/kj 3x15 i 100 kg ureje. Zatim ide inkorporacija treflana 8-9 deci po jutru i cekamo momenat setve /kraj marta/.Seje se pneumatskom sejalicom i ploca od 100 rupa promer 1 mm.Razmak 70x 2-3 cm ,dubina oko 2-4 cm. Pre samog nicanja /oko1 maja/ prskam totalom 2lit/kj da skine iznikle korove.Tada ide spartanje i kopanje te zastita od vasiju i eventualno od bolesti.Berba pocinje kad deca krecu u skolu .Obicno se bere 2 puta a ako je lepa jesen i tri.Prinosi su prosek oko 5 tona.Minimum sam imao oko 4 a maksimum 11. Kod nas radnik obere od 140 do 260 kg paprike za 8 sati branja.Obicno 20% prihoda ode na radnu snagu.

zaboravi tu varijantu!
paprika ima vrlo sitno seme i procenat ponika će biti katastrofalan.
ja kad sejem papriku i setvospremanje obavim u jesen a još jednom spremim u februaru.
zemlja mora da bude složena za papriku.
ako sad uzoreš, veliko je pitanje dal' će to uopšte da izmrzne...

U mom selu se praktikuje ranije spremiti njivu pa pre nicanja oprskati totalom i zatim kasnije samo motika,to mislim za široko lisne korove dok za uskolisne tu barem nema problema sa prskanjem.

Imam i ja jednu parcelu koja je dosta proredjena što od leda u vreme nicanja a više od žičara.Izgleda da ću morati da menjam predusev za industrijsku papriku.Gde je predusev kukuruz ,nema problema sa žičarima a gde je pšenica predusev tu žičari unište dobar deo biljaka iako seme tretiram sa furadanom.

Evo pregledao ponovo.
Ima tu odgovora na moje pitanje

Nisam postavio dobro pitanje.

Više me zanima mašinska stabilizacija zemljišta za preciznu setvu po dubini
 
Za to sto tebe zanima, treba znati podesiti setvospremac/germinator a ne doci na njivu spustiti prikljucak i neokrenuti se ili ne daj Boze sici sa traktora pa pogledati sta masina radi. Takodje sejalica mora biti odredjene brzine kretanja, skidaci da su dobro podeseni da li hoces po jednu semenku ili po 2-3 semenke pa veci razmak kako bi u slucaju kore nicanje bilo bolje. Dubina setve ide na dubinu vlage ili ako je to preduboko, sacekas kisu pa posle toga posejes na 3cm. Dakle odgovor na tvoje pitanje je iskustvo u radu, dobra mehanizacija i da rokovalac zna da to podesi.
 
..... a ne doci na njivu spustiti prikljucak i neokrenuti se ili ne daj Boze sici sa traktora pa pogledati sta masina radi.......

Za ovo si potpuno u pravu.

Direktnu setvu paprike radim četrdesetak godina,ranije sam sa ocem radio oko petnaest jutara babure i paradajzare,
ali kad se osvrnem na ovogodišnju setvu, bukvalno sam se tako ponašao.
Ranije ako nisam bio zadovoljan sa čvrstinom tla, radio sam valjanje kembridžom.
Ove godine sam sve uzeo zdravo za gotovo: "podesio" dubinu setve, podesio skidače, uključio kontrolu setve i kao da sejem soju;
"vozi miško".
Znam ja sve što treba uraditi i sa zemljom i sa semenom i sa mašinom i sa pesticidima, ali...
treba mi ovaj razgovor da za ubuduće učvrstim svoju strategiju.
 
Poslednja izmena:
Sve je već napisano,prelistaj temu od početka.

Listao još jednom temu:
Menjao bih svoje ploče 48x2.1mm(samo zbog promera, broj zadovoljava), pa molim Kiraja da potvrdi koje ploče koristi.
Jesi li ti promenio ploče ili?

Ovako se kod mene radi industrijska paprika........Seje se pneumatskom sejalicom i ploca od 100 rupa promer 1 mm.......


Radimo sa furadanom,stara zaliha.
Koristimo ploče od 100 rupa 1,5 mm.
 
Ajde da malo prodiskutujemo kako nam paprike podnose ovu susu kod nas svi koje znam navodnjavaju ali cini mi se da i pored toga jos fali vlage plus neverovatne dnevne temperature tako da paprike bas nisu u najboljoj kondiciji i u dosta niskom polozaju su izbacili cvetove koje treba odrzati da i to nebi odbacila zadni dani su malo blazi sto se tice temperature ali treba nam kisaaaaa da barem malo krene u visinu.Kakvo je u drugim mestima stanje?

Послато са LG-K350 уз помоћ Тапатока
 
Ostala je dosta niska ove godine.
Kakva je situacija s plodovima imaju li ozegotine i koliko su krupni.
Ja moju zaljevam i opet ima svega di je dobila vise vode tu je bolja,sada je folijarno prihranjujem jer ocito da ne moze iz zemlje sve izvuci,jer 40 stupnjeva je previse.
Mozda ce druga berba biti bolja ukoliko padnu ozbiljnije kise.
 
Nisam je video dosta dugo .Začudio sam se kada sam voideo da je živa.Plodovi su sitni ,poluuveli ,cveta nema ...Barem da je pala ozbiljnija kiša ,mogli bi se nadati drugom branju.
 
Ja upoređivao slike od prošle godine u ovo doba i kako sad izgledaju paprike po ataru. Strašno, ovde čak ko je I zalivao nije višlja od možda 30 cm a prošle godine bila preko kolena...

Послато са Lenovo P1ma40 уз помоћ Тапатока
 
Pratim pazljivo ovdasnjih nekolicinu proizvodjaca kako rade. Zalivanje pomaze kada malo fali vode, a kada je SUSETINA onda ne vredi pa da zalivas na 3-4 dana. Jednostavno prirodna kisa je prirodna kisa, ovo moze biti samo dopuna. Tipa kada padne 500l, ti dolijes do 700l i time dignes prinos za 3-4t. To je moj zakljucak, jer sledece godine posle xy godina pauze mozda posejem 2kj pod selom da se zanimam malo.
 
U mom selu ima nekoliko hektara paprike ajvaruše (Slonovo uvo). Izgleda odlično, ali je instaliran kap po kap i od rasadjivanja je konstantno zalivaju.
 
Zorane ovo je industrijska paprika. Iako deluje da je isto, nije kao slonovo uvo. Slonovo uvo ima dublji koren i MNOGO jaci i razvijeniji. Ova industrijska sto se kod nas radi za Alevu, Horgos, Martonos i lokalne male proizvodjace mlevene ima mnogo losiji korenov sistem i mnogo je neotpornija na vazdusnu susu.
 
Znam u čemu je razlika izmedju njih, samo sam hteo reći da se bez plana o zalivanju teško može projektovati neka zarada, imajuću vidu klimatske promene i da nam je Afrika na pragu. Te parcele pod paprikom su kao oaze u pustinji izgorelih kukuruzišta oko njih.
 
Pratim pazljivo ovdasnjih nekolicinu proizvodjaca kako rade. Zalivanje pomaze kada malo fali vode, a kada je SUSETINA onda ne vredi pa da zalivas na 3-4 dana. Jednostavno prirodna kisa je prirodna kisa, ovo moze biti samo dopuna. Tipa kada padne 500l, ti dolijes do 700l i time dignes prinos za 3-4t. To je moj zakljucak, jer sledece godine posle xy godina pauze mozda posejem 2kj pod selom da se zanimam malo.
Nebih se slozio oko zaljevanja da nema veze voda....
Cini mi se malo smjesnim ova izjava...
Industrijska je paprika otpornija na susu nego recimo ajvarka...
 
Pricamo o zalivanju tifonima (kod nas ne rade sa KPK jer su vece povrsine). Otpornija? Svaki stres joj smanjuje prinos znacajno. To sto ona deluje na oko zelena, a plodovi budu suvi i sparuseni...
 
Voda je voda ma kako god ona dosla do biljke ili tifon ili kpk.
Samo je razlika sto je bolje za koju kulturu.
Kpk je najbolji al nije od viska i ovaj drugi nacin.
Ja koristim obadva nacina i znam gdje koji daje bolje rezultate.
 
Kod nas je izrazita suša ,probana su neka navodnjavanja na malim parcelama ali su odustali,navodno nema efekta.Problem je i do vode .Dobar bunar je verovatno na dubini od 40 -100 metara,Kanali su nam za odvodnjavanje ,sem jednog koji je snabdevao šećeranu u N.Crnji sa vodom .
 
Nazad
Vrh