Analiza zemljišta

Gde je moguce dobiti informaciju o mikroklimi< i koji zasad je najbolje podici u okolini Loznice.:sjasi:Vocnjak je u pitanju inace kruske nisu lose u nasem kraju.
 
Kako vam se čini ova analiza i preporuka za jednog prijatelja, hoće da sadi lešnike?

 
Gde je moguce dobiti informaciju o mikroklimi< i koji zasad je najbolje podici u okolini Loznice.:sjasi:Vocnjak je u pitanju inace kruske nisu lose u nasem kraju.

Vidim da nema odgovora, pa i ja da dodam - interesuje me takođe gde bi mogao da odradim analizu zemljišta za podizanje voćnjaka sa preporukom vrste voća u zavisnosti od svih parametara lokacije?
 
Prošle i ove godine sam uradio analizu za sve moje njive, uzimao sam uzorke nakon skidanja soje jer radim striktno dvopolje soje i kukuruza. Poredio sam ove rezultate sa analizama iz perioda 2003-2006 i vidi se povećanje Fosfora a smanjenje Kalijuma, kao i blago povećanje ph. Takođe je i malo smanjenje humusa, mada je tu bilo i promena sa manjeg na veći (sa 2,76% na 3,85%) što mislim da je već nemoguće i da je to više rezultat slučajnosti uzorka. I prošle i ove godine sam uzorke uzimao ašovom, i iako bi trebalo da je uzorak od 0-30cm dubine, ovi moji uzorci su većinom 0-25-27cm jer nemam toliki ašov. :osmeh:

Rezultati analize su i prošle i ove godine ukazali da bi za kukuruz trebalo baciti oko 650 kg/ha 16:16:16, a ja sam bacio samo oko 365 kg/ha 15:15:15 jer sam i za ovo jedva skrpio ::novac:: .


photo uploading

image hosting no account

screenshot windows 7

upload images


online photo storage

image upload no ads

free image upload

image hosting over 10mb
 
Uh, nisam ni primetio da sam post postavio u temi voćarstvo. Guglao sam "analiza zemlje" i otvorio prvi rezultat vezan za Poljoinfo forum, nisam ni znao da postoji više tema "Analiza zemljišta". Molio bih moderatore, ako misle da je to potrebno, da ga prebace na potrebno mesto.

Rezultati su dobri, ali ipak je rodilo svega 1050 kg soje po kj. Na dosta mesta je jako blizu žuta zemlja i kako s' vremena na vreme plug pobegne malo dublje (negde čak i pliće od 25cm), zemljište se po oazama već izmešalo i više nije tamno smeđe-crno već svetlo smeđe i vuče na žuto-belo. I te oaze nisu baš male, na nekim njivama baš solidan procenat njive... Za nešto sam ja kriv, ali većinom sam tako stanje zatekao od prethodnih gazda. Sad tu imam nedoumicu, jasno mi je da je štetno izmešati žutu sa crnom zemljom, ali kad je već tako stanje može li se to nekako popraviti? Kontam, kad već koren ide i do dva metra u dubinu, kad se rade analize do metar dubine, znači da biljka koristi resurse i iz tih dubina, a tamo je već žuta zemlja tako da pretpostavljam da nije baš mrtva zemlja. Je l' zna neko stručan da mi kaže nešto o tome?
 
Jedno pitanje - da li je glinovita(ilovacasta)zemlja po nekom pravilu kisela ili alkalna tj.da li od tog meh.sastava moze da zavisi ph zemlje!Imam zasad lesnika i na jednom delu mi je takav sastav zemlje a nisam radio analizu(prvom prilikom cu je raditi naravno),zemlja je nekako smedja,vise vuce na zuto,pa me zivo interesuje da li mi je to kiselo ili alkalno tlo!Recimo na takvom jednom delu mi raste livadsko zelje,ima i cicka,ne znam da li to mogu biti biljke indikatori!Pozdrav.
 
Glinovita ili ilovasa ? Teško je opisati zemlju riječima jer postoje stotine tipova , neka osnova je da se imenuju po odnosu pijesak-glina-ilovača . Uglavnom ph nije vezan za fizički sastav , ponekad jeste ali nemože se pomoću toga zaključiti bez analize . Bolja je metoda da se zna ph , a nećeš da radiš analizu prema tome kakav je ph kod drugih ljudi u tom kraju jer je obično ujednačen a drugi način je da se pretpostavi po dominantnim korovima i rastinjem.
 
Glinovita ili ilovasa ? Teško je opisati zemlju riječima jer postoje stotine tipova , neka osnova je da se imenuju po odnosu pijesak-glina-ilovača . Uglavnom ph nije vezan za fizički sastav , ponekad jeste ali nemože se pomoću toga zaključiti bez analize . Bolja je metoda da se zna ph , a nećeš da radiš analizu prema tome kakav je ph kod drugih ljudi u tom kraju jer je obično ujednačen a drugi način je da se pretpostavi po dominantnim korovima i rastinjem.

Pa ne znam sta da ti kazem,sto ti kazes-tesko je opisati,ali u svakom slucaju leti kad zvezda upece,stvrdne se ko beton!Mada raste bujna trava na njoj ali nekako ostra!I ima tog livadskog zelja!Posto ta moja njiva izlazi na kanal(dal su to kanali za odvodnjavanje .ebem li ga),ta zemlja je od kanala kad je kopan pa rasuta do jedne trecine zasada!E sad da li je to glina ili ilovaca al zute je(smedje boje)!Uglavnom ako je ta onda drzi vlagu jel tako a to lesniku mozda moze da i odgovara : ) a za leto ide kpk!U ostalom delu zasada je mnogo rastresitija u sv.slucaju!pozz.
 
Већина земље сјеверно од Саве и Дунава је базна, а јужно кисела уз велики недостатак фосфора.

- - - - - - - - - -

Киселица показује кисело земљиште док код штавоља то не мора бити случај.
 
Pre ce biti stavelj nego kiselica!lici na stavelj!Hvala ljudi u svakom slucaju na misljenju!
 
[h=1]Kako sami možete proveriti kvalitet zemljišta?[/h]
Pre setve ili sadnje bilo koje biljne vrste potrebno je dobro upoznati karakteristike izabranog zemljišta.
U istom zemljištu mogu da rastu različite biljke, neke će biti bujne, razgranate, sa obiljem plodova, dok će druge ostati kržljave, slabe bujnosti i rodnosti. Stanje u kojem su biljke veoma zavisi od kvaliteta i pH vrednosti zemljišta.

Kiselost zemljišta
se izražava pH reakcijom i može da ima vrednost 0-14:

  • veoma kiselo zemljište - pH < 4,5
  • kiselo - 4,6 do 5
  • blago kiselo - 5,1 do 5,5
  • skoro neutralno - 5,6 do 6,4
  • neutralno - 6,5 do 7,3
  • blago bazno (alkalno) - 7,4 do 8
  • bazno - 8,1 do 8,5
  • veoma bazno - > 8,5.
[h=3]
Postupci određivanja pH reakcije zemljišta
[/h]
Prema biljkama koje na njemu rastu možemo odrediti o kakvom zemljištu je reč. Većina biljaka raste na zemljištu slabo kisele i neutralne reakcije. Međutim, sve biljne vrste nisu iste u pogledu zahteva prema reakciji zemljišta. Na neutralnom zemljištu rastu: beli i crveni luk, detelina, kupus, ladolež, repa, cvekla.

Na slabo kiselom zemljištu dobro rastu: krastavac, ruže, krompir, patlidžan, tikvice, grašak, kamilica. Nakiselom rastu: paradajz, kiselica, peršun, bosiljak.
[h=4]
Postupak sa 9% sirćetom
[/h]
Potrebno je uzeti kašiku zemlje i preliti je malom količinom sirćeta. Ukoliko je zemlja neutralna doći će do vrlo slabog penušanja. Kod kiselog zemljišta neće biti promena. Međutim, ako je zemljište bazno javiće se reakcija, burnog penušanja, a to je najbolji pokazatelj da sirće reaguje sa bazama iz zemlje. Po intenzitetu stvaranja mehurića, penušanju, možemo da utvrdimo i da li je reč o slabije baznom ili baznom zemljištu. Što je više penušanja zemljište je baznije.
[h=4]
Postupak sa sodom
[/h]
Kašiku zemlje treba preliti sodom rastvorenom u vodi. Neutralno i bazno zemljište neće reagovati, dok će kiselo zemljište reagovati i doći će do penušanja. Što je penušanje intenzivnije to je i kiselost zemlje veća.
[h=4]
Postupak određivanja pH reakcije lakmus papirom
[/h]
Uzorak zemljišta treba očistiti od grančica i kamenčića i u staklenoj posudi rastvoriti u destilovanoj vodi.Rastvor zemljišta je potrebno procediti kroz nekoliko slojeva gaze ili filter. U profiltriran rastvor se zatim potopi lakmus papir koji će nakon nekoliko minuta promeniti boju. Dobijenu boju treba uporediti sa bojom na skali koja se dobije u paketiću lakmus papira.

[h=4]Postupak sa čajem od lišća višnje, trešnje ili crvene ribizle[/h]
Za ovaj postupak potrebno je uzeti 3-4 lista trešnje, višnje ili crne ribizle i preliti ključalom vodom, a zatim pustiti da se ohladi. Hladnim čajem od lišća se onda prelije uzorak zemljišta. Nakon nekoliko minuta boja u staklenoj posudi će se promeniti. Crvenkasta boja je pokazatelj da je reč o kiselom i jako kiselom zemljištu, dok plava boja ukazuje na slabo kiselo zemljište. Zelenkasta boja ukazuje na neutralnu reakciju zemljišta.
[h=4]
Postupak određivanja pH reakcije sokom od grožđa
[/h]
U staklenu teglu je potrebno staviti uzorak zemljišta i polako ga preliti sa sokom od grožđa. Ukoliko dođe do promene boje a na površini se pojave mehurići to je znak da je reč o neutralnom zemljištu.


http://www.agroklub.rs/eko-proizvodnja/kako-sami-mozete-proveriti-kvalitet-zemljista/26807/
 
Stigla analiza i glasi pH 4,35, Humus 0,95, P2O5 0,43, K2O 13,21. S obzirom da mi je dugogodisnja zelja vocnjak sa kajsijama i lesnicima a kazu da je ovo bolje za borovnicu, sljivu i visnju, mogu li dobiti misljenje koje ce me opredeliti isplatili se uopste ulagati u popravku zemlje (50t stajnjaka po ha) i 400 kg NPK 12-52-0 kako bi se hemijski popravila. Zelja je da na njivi (izmedju Avale i Kosmaja, Parcani kod Ralje, 400mnv) krenem od jeseni u akciju a tek sada ne znam ni sta, ni kako, ni da li, ni u kom pravcu. Unapred hvala, a cini mi se da su problemi krenuli a da nisam ni poceo. Pozdrav
 
Hvala na odgovoru, kada sam kupovao zemlju gledao i raspitivao se ali nigde nema vocnjaka. Pitam sta moze od voca, kazu nista, a da li je neko probao- nije. Samo kukuruz (vise im divlje svinje pojedu i ovas, jecam...vidim da nicu novi vinogradi, vidim covek krci nekih 18 ha za maline, a ja se nadam da je potez slican smederevsko-grocanskom.
 
Stigla analiza i glasi pH 4,35, Humus 0,95, P2O5 0,43, K2O 13,21. S obzirom da mi je dugogodisnja zelja vocnjak sa kajsijama i lesnicima a kazu da je ovo bolje za borovnicu, sljivu i visnju, mogu li dobiti misljenje koje ce me opredeliti isplatili se uopste ulagati u popravku zemlje (50t stajnjaka po ha) i 400 kg NPK 12-52-0 kako bi se hemijski popravila. Zelja je da na njivi (izmedju Avale i Kosmaja, Parcani kod Ralje, 400mnv) krenem od jeseni u akciju a tek sada ne znam ni sta, ni kako, ni da li, ni u kom pravcu. Unapred hvala, a cini mi se da su problemi krenuli a da nisam ni poceo. Pozdrav
Боровницу немој никако. Нема хумуса довољно ни за вишњу.

- - - - - - - - - -

Дури, за поправку ове земље ти треба 200 тона стајског ђубрета по хектару, 100 кубика ситног пијеска и двије тоне томасовог брашна.

- - - - - - - - - -

Дури, колико си земље купио?
 
Hvala na odgovoru, a njiva je od 160 ari, tj. 1.6 ha. Da li je pametno uneti glistenjak (humus) ili treset i tako je popravljati? Pa nakon toga razbacati mozda neko organsko djubrivo?
 
Тресет немој јер је кисео. Глистењак је скуп па га користи само око коријена помијешаног са плодном земљом (1:4). За остало стајско ђубре (не свињско), најбоље овчије и ситни пијесак (не ријечни) или отпад из шећеране. Додај и томасово брашно па све заори.
 
Pa glistenjak bi bio dobar iz razloga sto on sadrzi dosta fosfora... To planiram i ja na jesen. Treset isto ima puno ogrganske materije koja ce svakako poboljsati zemljiste...

E sad, za kolicine... Pa dosta svega :) Da je neka manja povrsina pa i da kazemo da moze "lako" da se sredi, ovako je malo bas 'heavy' varijanta...

Sta je bilo tu pre nego sto si ti kupio?! Humus manje od 1? P isto manje od 1? Ja na mojoj parceli nisam radio nista vise od 15 godina pa je P bio 8, a humus preko 3...
 
Nazad
Vrh