Alati i radionice

Neko iskusan može da mi kaže na koliko stepeni treba ugrejati gibanj da bi se posle postepenog hlađenja materijal otpustio, da bi mogao mašinski da se obrađuje?

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
Taj materijal ima sastav takav da je uvek tvrd(ima dominantno silicijum u sebi) i nemože da se otpusti da bude lako obradiv mašinski.
Može se ugrejan kovati i to je sve što je predviđeno za taj materijal. Eventualno brusiti u hladnom stanju.
Temperatura kaljenja 930 stepeni, i sa te temperature se i otpušta(hlađenjem zajedno sa peći).

Poslato sa PPA-LX2 pomoću Tapatoka
 
Taj materijal ima sastav takav da je uvek tvrd(ima dominantno silicijum u sebi) i nemože da se otpusti da bude lako obradiv mašinski.
Može se ugrejan kovati i to je sve što je predviđeno za taj materijal. Eventualno brusiti u hladnom stanju.
Temperatura kaljenja 930 stepeni, i sa te temperature se i otpušta(hlađenjem zajedno sa peći).

Poslato sa PPA-LX2 pomoću Tapatoka
Treba da napravim neke noževe za tarup. Dužina 400mm pa bi trebalo da se gibanj ispravi, izbuši rupa fi 22mm i naoštri pod uglom od 30°.
Eto isečenih gibnjeva u peći hlade se polako. Ugrejao sam na oko 900C°+ pošto ne mogu baš najpeciznije da izmerim temperaturu u peći.
Pa ćemo sutra videti dal' smo džaba krečili....

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
Koliko su široki gibnjevi?
Nož dužine 400 mm je težak pa ako ostane malo "mesa" centrifugalna sila ga pokida.
 
Na osnovu čega si to napisao?
Dali znaš koji je to materijal, i kakav je njegov dijagram stanja(FeC)?
Zašto pitaš pitanja na koja unapred znaš odgovor?
Kako je vasovac postavio pitanje razumeo sam da samo želi da materijal izgubi opružna svojstva kako bi ga lakše obrađivao hladnog.
Ta temperatura je niža od temperature kaljenja koju si ti približno dao. Ako već tražiš moje greške greška je to što boja užarenog čelika koju sam ja opisao više odgovara temperaturi kaljenja nego ovoj nižoj.
kad idemo u sitna crvca FeC dijagram ne bi mnogo značio jer je u pitanju legirani čelik. Takođe za neka najobičnija kaljenja dijagram stanja nije bitan. Koristi se ova pomenuta odokativna metoda boje užarenog čelika ili se magnetom proveri da li još uvek ima magnetnih svojstva.
Deda mi je bio kovač od 14 godina, uspešno je okalio silu nečega, a ubeđen sam da pojma nema šta je to dijagram stanja.
 
Poslednja izmena:
Ono sto sam pitao oko problema busenja,hladjenja ,kalenja ...izgleda da je aca opel bio u pravu . Burgije se nisu izgleda okalile , ili pregrijale sta vec , nego materijal. Ponovo sam isto radio da vidim , sa drugom burgijom , isto se desilo , sa istim burgijama koje nece tu da zavrse , u drugi materijal idu normalno a u tu nedovrsenu rupu nece ni druga burgija . Znaci materijalu se nesto desilo , zakalio se. Vjerovatno je u pravu, moze i vodom , ali se mora poceti hladiti od pocetka ili nikako . I brzina dabome.
 
Pa ako se ugreje na određenu temperaturu i onda naglo rashladi vodom, okaliće se makar malo. Pogotovo taj površinski sloj koje je bio najtopliji.
 
Teorija je jedno izgleda a praksa kaže da je posle mog jučerašnjeg eksperimenta burgija 10mm kroz gibanj prošla kao kroz sir.
b440d5d40b1be29320e8d40f7601fa48.jpg


Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
I sada je gibanj mek kao sir?
Svojevremeno smo pravili motičice za veliku frezu od gibnjeva, i nije moglo da se buši(običnim burgijama) ni posle otpuštanja pa smo probijali probojcima tokom kovanja u usijanom stanju.
 
Гибањ је тврд и у усијаном стању, исто и кошуљице лежаја.
Јуче сам обрађивао једну кошуљицу коју сам отпуштао у пећи цео дан, загрејао док се није изгубила у ватри, и оставио да се охлади у пећи, само је површина изгубила своју екстра тврдоћу, (изједначила се са остатком) остало је и даље тврдо.
Једноставно састав материјала је такав.
Данашњи материјал није такав, лежајеви поготово.

Послато са RMX3624 помоћу Тапатока
 
Teorija je jedno izgleda a praksa kaže da je posle mog jučerašnjeg eksperimenta burgija 10mm kroz gibanj prošla kao kroz sir.
b440d5d40b1be29320e8d40f7601fa48.jpg


Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
Pa teorija je govorila isto. Ne verujem da je baš išlo ko kroz sir. I dalje je to tvrđi čelik. Ali je prekaljen tj. znatno mekši nego što je bio.
Kad ih opet okališ biće tvrđe nego što je bilo.
Za tvoju namenu moraš i da uradiš otpuštanje. Tj. zagrevanje na nekih ne znam valjda oko 400 °C. Eto Mirosti šta reći koja temperatura je najbolja za ovu namenu.

Kakvu to peć imaš?
 
Čekaj. Stalno me buni. Da li je otpuštanje naziv za proces gde se čelik posle kaljenja greje na temperaturu manju od temperature kaljenja (temperatura austenitizacije) pa se polako hladi kako bi zadržao što više tvrdoće, a dobio žilavost? Ili proces gde se zagreva na temperaturu kaljanja i polako hladi kako bi se "raskalio"?
Popuštanje je jedan naziv za taj proces. Postoji još neki narodni izraz. Zaboravio kako se zove.
 
Poslednja izmena:
Stari ležajevi su imali čelik sa niklom koji i daje kvalitet, tvrdoću i otpornost na habanje.
Ti čelici se kale na 1050 i više stepeni i mnoge kalionice i nemaju opremu da mogu da ih kale.
Sada se nikal više ne stavlja u čelike za jeftine ležaje, pa su takvi kakvi su. Nikal se preusmerava za naoružanje.
Staljin je okupirao i ratovao sa finskom radi rudnika nikla na njihovoj teritoriji jer nije mogao napraviti kvalitetne cevi bez tog elementa.
To je tada za njega bio 'retki mineral'..:osmeh:
 
Čekaj. Stalno me buni. Da li je otpuštanje naziv za proces gde se čelik posle kaljenja greje na temperaturu manju od temperature kaljenja (temperatura austenitizacije) pa se polako hladi kako bi zadržao što više tvrdoće, a dobio žilavost? Ili proces gde se zagreva na temperaturu kaljanja i polako hladi kako bi se "raskalio"?
Čekaj Dule, jesi ti polagao mašinske materijale i FeC dijagram naravno?
Nemam nameru da te preslišavam, nego čisto jesi se malo zagledao u one faze tog dijagrama koji ti sve lepo laže, pardon, kaže..:osmeh:
E sada, ovo je malo legiran čelik, ali veruj na reč da važi stari dobri dijagram stanja.
Otpuštanje prvenstveno služi za otklanjanje unutrašnjih napona nakon kaljenja.
A to je u suštini otpuštanje(zato se i zove otpuštanje) suvišnih zarobljenih atoma ugljenika iz kristalne rešetke gvožđa. Ali da ne tupimo ovde previše..
 
Poslednja izmena:
Čekaj Dule, jesi ti polagao mašinske materijale i FeC dijagram naravno?
Nemam nameru da te preslišavam, nego čisto jesi se malo zagledao u one faze tog dijagrama koji ti sve lepo laže, pardon, kaže..:osmeh:
E sada, ovo je malo legiran čelik, ali veruj na reč da važi stari dobri dijagram stanja.
Položio pre 20 g i to sa dobrom ocenom. Naravno da znam FeC dijagram, ali ga ne držim u glavi sa sve temperaturama i procentima ugljenika.
Izrazio sam se tako jer si te krnuo da ulaziš u sitna crvca i pitaš me za FeC dijagram, a dobro znaš da ni ti, ni ja ni, a ni foodmood pojma nemamo o kom se čeliku radi sem što znamo da je opružni.

Da, FeC dijagram će imati sličan oblik i kod legiranog čelika, ali temperature se mogu znatno razlikovati. I sam kažeš da je dodavanje nikla podiglo temperaturu kaljenja ležaju za dobrih 150-200 °C.

I čemu smajli na moj prethodni post? Ne znam da sam pokušavao da budem duhovit.
 
Teorija je jedno izgleda a praksa kaže da je posle mog jučerašnjeg eksperimenta burgija 10mm kroz gibanj prošla kao kroz sir.
b440d5d40b1be29320e8d40f7601fa48.jpg


Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
Jednom pri izradi necega, greskom zavario parce gubnja, a trebale rupe da se buse, izbusio sam sa vidiom za beton.
 
Poslednja izmena:
Probušio gibnjeve sa 24mm burgijom, tako da definitivno se može otpustiti.
9147ed2bf56ddff948119f1eaf1a25dc.jpg

Sledi ispravljanje pa ostrenje, da vidimo šta će glodalo reći....

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
Gibanj je sa otpada, bio komplet gibanj bačen pa smo ga rastavljali na licu mesta da uzmemo samo 2 lista. Poveći gibanj, od nekog kamiona ili tako nešto.

Послато са SM-A225F помоћу Тапатока
 
Nazad
Vrh