Odg: kiselost zemljista
lužnatost ili baznost tla ..to ti je suprotno od kiselosti tla
evo našao sam jedno stručno objašnjenje :
Većina biljaka za svoj dobar rast i razvoj, a na kraju i dobar urod traži plodna tla, povoljne strukture i teksture i tla (pH tla) – neutralne do slabo kisele (pH 5,5-7,5). Sve negativne vrijednosti iznad i ispod navedenog pH tla odgovarajuće reakcije negativno utječu na, ne samo urod, već i na plodnost tla i slabije djelovanje primljenih gnojiva.
Da je tlo kiselo, najbolje pokazuje analiza tla, iako postoje i drugi načini prepoznavanja (npr. tamo gdje se nalazi kamilica znak je da je pH tla niži.
Vrijednost pH znatan je pokazatelj agrokemijskih svojstava važnih za ishranu bilja. Ispiranjem lužina iz tla (uglavnom kalcija) dolazi do promjene kemijskih i fizičkih svojstava tla, na taj način što se na adsorpcijskom kompleksu tla povećavaju vodikovi ioni na račun lužnatih te se na taj način i povećava kiselost tla. Kisela tla karakteristična su nakupljanjem gline na određenoj dubini gdje se stvara nepropusni sloj. Tada se uslijed viška vodikovih iona aktiviraju ioni aluminija i željeza koji u većim količinama djeluju negativno na biljke, najčešće blokadom fosfora i kalija koji su biljkama neophodni.
Jedna od mjera smanjenja kiselosti jeste kalcizacija. Njome se u tlo unose vapnenaste tvari
(vapno) u određenoj granici, jer preveliko unošenje odjednom uzrokuje nedostatak bora, mangana i drugih mikroelemenata. Većina operacija unošenja vapna u tlo obavlja se nakon žetve žitarica, a pred oranje zimske brazde. Međutim, kalcizacija se može obavljati i u predsjetvenoj pripremi tla i u samoj sjetvi.
Uloga kalcija ogromna je za održavanje reakcije tla i utječe indirektno na druge elemente i povećanje sorpcijske sposobnosti tla. Kalcij održava strukturu tla jer povezuje čestice u strukturne agregate zajedno s humusnim tvarima te tako regulira vodozračni režim tla. Najčešći materijali koji sadrže kalcij i koriste se u kalcizaciji su mljeveni kalcijev karbonat, lapor, dolomit, saturacijski mulj itd.
Iako je kalcizacija pozitivna mjera, prilikom primjene treba biti oprezan jer može uzrokovati velike promjene u stanju hranjiva (fosfora, teških metala...) i npr. promjena od vrlo kisele do neutralne sredine mijenja fizikalna i kemijska svojstva tla te se tada moraju unositi veće količine fosfora i mikroelemenata uz unošenje organskih gnojiva. Dolazi do promjene biogenosti tla pa se nastajanje i razlaganje humusa mijenja u smjeru jače mineralizacije tla što dovodi u kasnijem razdoblju do pada produktivnosti. Zato se često za kalcizaciju čuje izraz: “Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”.
Nedostatak kalcija izražen je na listovima biljaka u vidu kloroza, zaostatka biljaka u porastu te na kraju dolazi do sušenja listova (simptomi su izraženi od vrha prema rubovima, a listovi se često i uvijaju.).