Kajsija

Kajsija (prof.Milatovic):

,,Otpadanje plodova kajsije se odvija u tri faze: Prva je 3-4 nedelje posle cvetanja kada otpadaju plodovi kod kojih nije doslo do oplodjenja.Drugo otpadanje je u fazi ,,odrvenjavanja" kostice i treca faza pred berbu,(los spoj ploda i peteljke)"
 
Poslednja izmena od urednika:
Bilo je pitanja (joekiki i još neko) a i mene je zanimalo oko ožiljaka na plodu kajsije, meni se javlja samo na starim stablima, na mlađim ne, evo našao sam slučajno o čemu se radi, šupljikavost lista se kod kajsije i breskve prenese na plod, kod mene doduše nije ovako dramatično kao sa slike a i kod mene se ne pojavi šupljikavost lista.

Kod mene bude nešto ovako:

stigmina_kajszi.jpg


Šupljikavost lista koštičavog voća (clasterosporium carpophilum/stigmina carpophila/wilsonomyces carpophilus))

http://www.pisvojvodina.com/Lists/T...koštičavog voća (Clasterosporium karpophilum)

Gljiva prouzrokovač šupljikavosti lišća napada svo koštičavo voće:kod trešnje i višnje je osetljivo lišće,kod breskve i kajsije plodovi i mladari.Formiraju se crveno - mrke pege u okviru kojih dolazi do izumiranja tkiva i ono ispada tako da dolazi do pojave rešetavosti lišća.Kod trešnje može doći i do prevremene defolijacije.Na plodovima se formiraju kraste usled čega plodovi gube tržišnu vrednost a pri jačem napadu može doći i do njihovog opadanja još u ranoj fazi razvoja ploda.
Gljiva je uvek prisutna u zasadima koštičavog voća.Razvija se u širokom arealu temperaturnih uslova - već od 6 stepeni.Za ostvarenje infekcije je potrebna voda a širenje konidija se obavlja vetrom i kišom.Proleće 2012. je obilovalo učestalim padavinama te su simptomi prisustva ovog patogena primećeni u mnogim zasadima u kojima nije bilo adekvatnih mera zaštite.U takvim zasadima bi u jesen bilo neophodno,po opadanju lišća, obaviti primenu fungicida na bazi bakra za sprečavanje infekcije na mladarima.U proleće po kretanju vegetacije pa na dalje po ostvarenju povoljnih uslova treba sprovoditi mere zaštite fungicidima.
P5301113_JPG.jpg

Velika slika

P5301116_JPG.jpg

Velika slika Simptomi na plodovima kajsije


P5301122_JPG.jpg

Velika slika Simptom na listu kajsije
 
Mislim da nije kasno, pogotovo posle ovoliko kiša.

To je ovo srednje ime od ova tri naučna, sad provalih, stigmina carpophila je u pitanju ko želi da gugla, i piše baš da kajsiju i breskvu napada a oće i ostale koštičave.

Zaštitu raditi sa: Polyram, Kaptan, Dithane, Antracol

Ja u nedelju kupujem merpan da prskam, njemu je kaptan aktivna materija.

Još jedan tekst, vidim da je bolest malo ozbiljnija jer uništava i pupoljke i izaziva smolotočinu pa je dobro da se pročita:

http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=810

Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila)

Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila ili stariji naziv Clasterosporium carpophilum) je bolest koja napada sve vrste koštićavog voća. Dakle,osim breskve i nektarine, napada i šljivu, trešnju, višnju, marelicu i bajam. No, gledajući na važnost uzgoja breskve kao takve i nekih različitosti u biologiji gljive na breskvi naspram drugih koštičavih voćaka, potrebno je tu bolest za breskvu izuzeti od drugih vrsta koštićavog voća. Napada list, plod i mladice. Naročito je opasna na mladicama i plodu jer plod nema nikakvu tržišnu vrijednost, a mladice se suše.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]
1066.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
1186.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
1068.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 1[/TD]
[TD="align: center"]Slika 2[/TD]
[TD="align: center"]Slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Simptomi: Na listovima nalazimo okruglaste crveno-smeđe pjege, obično obrubljene tamnijim rubom. Unutrašnji dio pjege ispada – odumrlo tkivo i tako postaje list šupljikav. Po tome je bolest dobila ime. Uzrok tog ispadanja predstavlja antitoksičnu obrambenu reakciju biljke na djelovanje patogena. Jače zaraženi listovi otpadaju, kod nekih sorti i prije nego su jače šupljikavi pa voćka u slučaju jačeg napada ostaje gotovo bez lišća.

Na plodovima također nastaju okruglaste crveno-smeđe pjege koje su malo udubljene. Kod većeg broja pjega plod se deformira i izlučuju se kapi smole radi čega plod gubi tržišnu vrijednost. Također, na plodu se može oljuštiti i pokožica. Takav plod jače napada i monilija radi pukotina u pjegama. Još opasnija je na mladicama i to jednogodišnjima. Do infekcije konidijama dolazi u lipnju i srpnju. Na zelenoj kori nalazimo smeđe, crvenim rubom oivčene duguljaste pjege iz kojih se često izlučuju kapi smole. Opkoli li pjega ( rak ranica) mladicu, ona se suši. Ako se ne osuši, mnogi pupovi na proljeće ne potjeraju jer ih je gljiva oštetila. Za takva stabla je karakteristično u proljeće da izgledaju golo. Gljiva je glavni uzročnik sušenja mladica breskve i kao takva znatno štetna. I slijedeće godine na sada dvogodišnjim mladicama pjege se zadrže, a neke proširuju i produbljuju, te izgledaju poput rak-ranica.

Biologija: Gljiva prezimljuje na breskvi na slijedeće načine:
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]
1188.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

  • u obliku zbijenog micelija, tzv. gema na kori grana,
  • u obliku konidija koje su vrlo otporne na hladnoću i isušivanje i
  • u rak-ranicama u kori grančica kao micelij.

Gljiva ulazi micelijem u koru dublje nego neke druge gljive (npr. micelijTaphrine deformans). Za vrijeme vlažna vremena, u proljeće na kori i rak-ranicama prezimjeli micelij stvara obilje konidija. Te konidije, zajedno s onima koje su prezimjele na kori, kliju i time počinje u proljeće prva infekcija listova. Konidije raznosi kiša cijedeći se niz stablo, na listove gdje klična cijev vrši infekciju ili preko puči ili direktnom perforacijom epiderme. Posebno su zarazi izloženi mladi listovi. Stariji listovi često su potpuno otporni. Pjege koje kao šupljikavost vidimo na starijim listovima posljedice su infekcije iz vremena dok su ti listovi bili mladi. Klijanje konidija nastaje u vrlo širokom rasponu temperatura, tako da je najvažniji faktor za jači napad količina i raspored padavina. Optimalna je temperatura oko 18°C. Sam se micelij dosta brzo razvija pa je inkubacija dosta kratka, što objašnjava nagli rast zaraze.

Izlučivanje toksina od micelija gljive vrlo je jako. List brzo reagira obrambenom reakcijom stvarajući histogenu barijeru tako da zaraženi dio ispadne, a list postaje šupljikav. Veličina tih pjega je različita kao i intenzitet boje. Također ovisi i o pojedinoj sorti breskve.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]
1187.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
1069.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 5[/TD]
[TD="align: center"]Slika 6[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Kako je kiša glavni faktor koji širi konidije unutar krošnje, to je obično jače zaražen donji dio krošnje. Čest je slučaj da su listovi na vrhu krošnje zdravi, a na donjem dijelu stabla gotovo da ih i nema. Lišće postaje krajem lipnja staro, razvijeno i otporno na zarazu. Tada počinje zaraza kore jednogodišnjih mladica. Na lisnom ožiljku gdje je list otpao najčešće dolazi do zaraze. Tu prodire gljiva u koru i dovodi do odumiranja zametnutih pupova, pa takva grana u proljeće slabo cvate i prolistava. Gljiva se nalazi i na otpalom lišću ispod voćke, što nije previše bitno jer je glavni uzrok zaraza na voćki.

Zaštita:

Osnovno prskanje je bakrenim sredstvima u opadanju listova u jesen, pa sve do bubrenja pupova. To je paralelno sa suzbijanjem kovrčavosti breskve. No, to nije dosta već je potrebno s organskim fungicidima izvršiti još 3-4 prskanja. Prvo iza cvatnje, drugo 2-3 tjedna nakon toga i treće za tri tjedna nakon prethodnog otprilike. Ovo je prosječno i ovisi o padavinama kao i o godini. Naravno nakon prolistavanja više se ne koristi bakar jer je fitotoksičan, već organski fungicidi – Polyram, Kaptan, Dithane, Antracol. U jako kišovitoj godini bolest je teško posve zaustaviti, osobito ako se uselila u nasad, jer je tada njezin infektivni potencijal visok. Treba nastojati prskanja obaviti pred kišu ili ako dopusti vrijeme u početku kiše. Dakle, isključivo preventivno. Daljnje preporuke su sadnja otpornijih sorata, rezidba oštećenih (rak-ranice) i suhih grančica.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]
1067.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
1189.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 7[/TD]
[TD="align: center"]Slika 8[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Opasnost šupljikavosti nije samo u tome što ona dovodi do gubitka berbe dotične godine, već i u tome što inficira pupove i izboje. Ti izboji ili odumiru ili izlučuju smolu, a pupovi ne potjeraju. Te su infekcije izboja uzrok stalne gumoze čak ako on i ne odumre, a stabla s jačim smolotokom brzo odumiru.
 
Ovo ti je od možda ipak od monilije laxa tj truleži grančica. Vidi se iznad cvet koji je ostao spržen i tu je krenula smola, trebao si ga skinuti odmah, a i pored vidim gole grane kao i da cela ova debela grana nema ni jedan list. Ovo ti je cvet kojeg je uhvatila monilija ali se ipak oprašio i pojavio se plod koji sada trune i iz njega kapće smola.
 
Bolje odseci celu tu debelu granu, možda ne celu ali što više. Sve tako poseci i ne moraš da vadiš stablo. Tu će izbiti nove grane još ovog leta.
Da se ogradim, ovaj plod je možda zakačio i ovo spominjano oboljenje, ali je grana svakako za seču zbog monilije.
 
Ako kreće sa dna, ne sa vrha krošnje, onda je ova bolest koju sam gore opisao.
 
Yoca` je napisao(la):
Znaci da je monilija?
Onda cu da ga vadim i na jesen da stavim mladu..
Kliknite za proširenje...
Oreži grane kako ti je rekao kolega @oktopad i poprskaj fungicidom.Nigdje ne piše ali najbolji za sve gljive,truleži ti je BEELIS od Bayera jest da je skup ali je sistemičan i uništava sve vrste gljivica ,karenca samo 7 dana.
 
Problem: opadanje kajsija u junu
Sorta: NS rodna (ali ne svaka biljka)
Evo slika:
1. mađarska najbolja - rodila ko zmaj, i svaka joj čast, ništa monilija, slabo mraz
img0406-copy.jpg
[/IMG]

2. NS rodna, danas ispod drveta

img0407-copy.jpg
[/IMG]

3. NS rodna, detalj. Već velika voćka se smežura, požuti, pukne i spadne. Na ovom drvetu će većina spasti, tj ono što je preostalo od mraza.

img0409-copy.jpg
[/IMG]

4. Odmah do nje, ista sorta, odlična

img0411-copy.jpg
[/IMG]

E sad, pričali, čitali, i nemam pravi odgovor zašto se ovo dešava??? Možda:
1. Nedostatak azota, kalcijuma, nečeg drugog (đubrili smo)
2. Kasna reakcija na oštećenje od mraza

Druga loša godina zaredom. Glavu gore...
 
Evo i kod mene danas m39 krenula, nabrah 20ak kila sa nekoliko stabala, biće još 40ak i toliko od m39, onda čekam kečkemetsku i zaklopčanku :)
 
Kod mene ni u najavi branje,nema sunca,bice tek polovinom jula ako ovako nastavi kisa.Danas zavrsio sa orezivanjem,skoro mesec dana sa prekidima zbog kise ali sam bar uradio.

- - - - - - - - - -

Aleksa,i kod mene je slicna situacija,najvise ima opalih kajsija ispod ns rodne ali je ona najvise i rodila.To je normalan proces,plus ovaj non -stop vetar i kisa...
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh