Djubrenje u malinjaku

Slike đubriva na forumu su čisto reklamiranje, jer se takve slike mogu naći i na sajtu proizvođača/preprodavca. Slike koje si okačio tu ne prikazuju ništa specijalno što i inače ne možemo videti na takvim džakovima od datog proizvođača, bilo na netu, bilo uživo.

@petarUE
Ako si radio analizu zemljišta a da se razumemo: NIJE MALINAR I VOĆAR ONAJ KO NE RADI ANALIZU ZEMLJIŠTA; - onda je ta savetodavna služba trebala da ti da i preporuku. KOlio koje aktivne materije i slično. Đubriva koja si nabrojao su Timac Agro, među najskupljim na tržištu. Naprimer Sulfammo je mnogo skuplji od Zorkinog Ammosulfana. A to da se prvi postepeno razgrađuje, video sam postepenost nije vredno to tijeh para.
Top 51- ne znam koja mu je cena ali koja je razlika u odnosu na 6-12-24 ili 8-16-24? Mikroelementi. A pro po mikroelemenata: sedeo sam danas sa načelnikom jedne laboratorije za analizu zemljišta. Kaže da nije još imao slučaj u karijeri da je nedostajao magnezijum. A kukuruz recimo pri intenzivnom uzgoju, mnogo više svega izvuče u odnosu na malinu kojoj je 90% voda. Treba nadoknađivati sva hraniva, daleko da sam protiv toga, ali preplaćivanje...ne hvala.
U italpolini ima mikroelemenata i svake godine možeš ići sa organskim đubrivima ali da bi regulisao fosfor, trebaće ti mineralna đubriva. Ali ne moraju najskuplja.
Hvala na odgovoru, samo jedna replika. Isti ti koji su mi radili analizu zemljista su mi preporucili 3x Kan, pa tako meni lastari za ovu godinu ostadose 50cm. Hvala za fosfor.
 
3xKAN i ide samo je pitanje u kojoj kolicini i kada ste ga upotrebili. Za visinu od 50 cm utice vise faktora, od sadnog materijala do raspolozivog hranjiva u zemljistu, same zemlje i vremenskih prilika. Neato od toga nije bilo adekvatno.

Sent from my C6603 using Tapatalk
 
Da dodam da je idealan odnos hranjivih elemenata bitan.Ako se doda nečega više onda to blokira ovo drugo,lako se upadne u začarani krug.
 
Ne znam do cega je, ali znam da mi je po analizi P 1.7, a da mi niko nije rekao da treba da ga povecam.
 
Nemoguce da ti niko nije rekao u preporuci da poradis na P u tek posadjenom, P je osnova za izgradnju korena i to najsvise crpi malina kod podizanja, K joj je tad nebitan a N je samo boost tj motor koji je pokrece da crpi i da se razvija. Prihrana je jedno a osnovno djubrenje je nesto drugo i tu je trebalo obratiti paznju sta je bilo napisano u preporuci.

Sent from my C6603 using Tapatalk
 
Slike đubriva na forumu su čisto reklamiranje, jer se takve slike mogu naći i na sajtu proizvođača/preprodavca. Slike koje si okačio tu ne prikazuju ništa specijalno što i inače ne možemo videti na takvim džakovima od datog proizvođača, bilo na netu, bilo uživo.


Kakva je razlika ako napišem koje sam djubre kupio ili ako stavim sliku koja ne pokazuje ništa specijalno.
Mozda trebamo stavljati samo inicijale proizvodjaca i ne pisati kakav efekat je imalo odredjeno djubrivo.Tipa ja sam koristio domaće veštačko djubrivo od proizvodjaca iz Pančeva ne smem napisati odnos elemenata da ne reklamiram i ne smem napisati koliko sam bacio ali je malina rodila ehtra.

Послато са C6903 уз помоћ Тапатока
 
Poslednja izmena:
I ja imam isti problem kao petarUE, pa bih i ja koristio italpollinu 444. Imam oko 450 dužnih metara mikera , ova godina bi trebala da bude 1 rodna. Ali analizu zemljišta nažalost nisam radio, pa bih molio da mi neko kaže, kada i koliko italpolline da bacim? Kao osnovno đubrivo planiram da koristim Yaru 7-12-25, jer sam ovde na forumu pročitao da je bolja od yare complex.[h=4][/h]
 
I ja imam isti problem kao petarUE, pa bih i ja koristio italpollinu 444. Imam oko 450 dužnih metara mikera , ova godina bi trebala da bude 1 rodna. Ali analizu zemljišta nažalost nisam radio, pa bih molio da mi neko kaže, kada i koliko italpolline da bacim? Kao osnovno đubrivo planiram da koristim Yaru 7-12-25, jer sam ovde na forumu pročitao da je bolja od yare complex.[h=4][/h]
Yara mila 7 12 25 u katalogu preporučuju za ratarske kulture.Veliki procenat k je pogodan u vreme plodonosenja maline...ovo je vise za prihranu bar ja mislim
 
Dve tri ili par strana napred je shadowlurker objasnio da je potrebno neko đubrivo u formulacijama 1:2:3 ili u prevodu npr 6:12:24, 7:20:30 itd. Računam da čovek zna šta piše i mislim da ga poslušam.
 
Malina troši hranljive elemente u odnosu: NPK 1:2:2,5.
Kako i koliko ćemo đubriti zavisi od obezbeđenosti zemljišta hranljivim elementima. Što znači da je potrebno uraditi hemijsku analizu zemljišta, na osnovu koje se određuju odnosi.Dobro pripremljeno odgovarajuće zemlište za malinu treba da sadrži 3-5% humusa,8-10mg% fosfora,18-20mg%kalijuma na 100grama suve zemlje.
Kiselost (pH vrednost) u intervalu između 5,5 i 6,5.
Dobitna kombinacija u malinama je: zgoreli stajnjak + mineralno đubrivo.
 
Dve tri ili par strana napred je shadowlurker objasnio da je potrebno neko đubrivo u formulacijama 1:2:3 ili u prevodu npr 6:12:24, 7:20:30 itd. Računam da čovek zna šta piše i mislim da ga poslušam.

Ovo naravno vazi kada analiza pokaze da je zemljiste u balansu sa hranjivima i ovako samo vracamo zemlji ono sto malina iznese tokom vegetacije i plodonosenja. Znaci u nekim "idealnim" uslovima. Naravno da ipak necemo ici sa ovom formulacijom ako je npr vrednost P oko 2 a npr K oko 35 jer bi u tom slucaju K otisao u toksicnu zonu vec se mora poraditi na podizanju P do nekog optimalnog nivoa a manje unosenje K. Poenta je da u prvim godinama dodjemo do nekog balansa sa P i K ako je analiza pokazala da je neki od ta dva elementa u vecem deficitu u odnosu na drugi. Ima tu jos sto sta za pisati ali evo ovako uproscenije.
 
Ovo naravno vazi kada analiza pokaze da je zemljiste u balansu sa hranjivima i ovako samo vracamo zemlji ono sto malina iznese tokom vegetacije i plodonosenja. Znaci u nekim "idealnim" uslovima. Naravno da ipak necemo ici sa ovom formulacijom ako je npr vrednost P oko 2 a npr K oko 35 jer bi u tom slucaju K otisao u toksicnu zonu vec se mora poraditi na podizanju P do nekog optimalnog nivoa a manje unosenje K. Poenta je da u prvim godinama dodjemo do nekog balansa sa P i K ako je analiza pokazala da je neki od ta dva elementa u vecem deficitu u odnosu na drugi. Ima tu jos sto sta za pisati ali evo ovako uproscenije.

Nažalost nisam radio analizu zemljišta, tako da cu ipak da se rukovodim ovim što si napisao ranije. Bez đubriva se svakako ne može pa ako je tako onda ću ići sa ovom predpostavkom. Ubaciću i organsko đubrivo, pa ćemo videti. Učim se polako, tako da sam već naučio da narednu godinu ne čekam bez urađene analize zenmljišta.
 
Da li je pogodan svinjski stajnjak?
Malina troši hranljive elemente u odnosu: NPK 1:2:2,5.
Kako i koliko ćemo đubriti zavisi od obezbeđenosti zemljišta hranljivim elementima. Što znači da je potrebno uraditi hemijsku analizu zemljišta, na osnovu koje se određuju odnosi.Dobro pripremljeno odgovarajuće zemlište za malinu treba da sadrži 3-5% humusa,8-10mg% fosfora,18-20mg%kalijuma na 100grama suve zemlje.
Kiselost (pH vrednost) u intervalu između 5,5 i 6,5.
Dobitna kombinacija u malinama je: zgoreli stajnjak + mineralno đubrivo.
 
Da li je pogodan svinjski stajnjak?

ttrle
Na prvom mestu ovčiji pa kravlji naravno zgoreo.Može i od kokošaka ali oprezno sa količinom, sadrži puno azota i može spržiti koren maline.
 
Svaki zgoreli stajnjak je pogodan kao i kompost,male su razlike u kolicinama hraniva.Slazem se sa meekerom.Otkud se pojavise ove formulacije za malinu 10:20:30:40:50???Da nema foruma nebih znao da se koriste u malinarstvu.Pretpostavljam da u zemlji ima malo hranljivih materija,ili je sve neplodno tlo i utrina.Kao da smo ''menageri'' distributera sa ovim slikama.Znamo za Yaru 10 godina,ali sto da je vise reklamiram.Od sada koristim Promist 3x16,Eliksir i KAN Petrohemije PA.Vreme i kolicinu odredice situacija na terenu.Savetodavne sluzbe po opstinama pojma nemaju o malini a i terenski zastupnici nista nisu bolji ovi prvi su tu po preporuci i preko veze a ovi drugi moraju da nam uvale robu.I svi znaju nekog tamo gde je to dalo dobre rezultate a oni tamo su culi za mene ovamo i tako u krug a u principu sve je stvar hvaljenja .
 
Nazad
Vrh