Djubrenje u malinjaku

Fosfor 170??? i kalijum 72....
Druže, samo azotna đubriva, šta god bi sadio tamo, ni trunke fosfora i kalijuma. A ako hoćeš da budeš malinar, onda bi bilo bolje da dobro čitaš šta bacaš a ne "neko đubrivo sa sumporom". Nego da tačno znaš i šta i koliko.
Tamo sadi soju jedno tri godine, pa onda napravi analizu pa da vidiš gde si, ali nikako parcelu nemoj đubriti više za to vreme, ako Boga znaš.
Ako su ovi rezultati analize tačni i pravilno uzeti uzorci, vidimo kakve se nebuloze dešavaju kad se đubrivo baca godinama i to napamet, bez analize i bez preporuke. Alal vera prijatelju. Ovaj fosfor ti dođe kao ušteđevina, ne moraš sad godinama bacati, samo trošiti. :osmeh:
 
Fosfor 170??? i kalijum 72....
Druže, samo azotna đubriva, šta god bi sadio tamo, ni trunke fosfora i kalijuma. A ako hoćeš da budeš malinar, onda bi bilo bolje da dobro čitaš šta bacaš a ne "neko đubrivo sa sumporom". Nego da tačno znaš i šta i koliko.
Tamo sadi soju jedno tri godine, pa onda napravi analizu pa da vidiš gde si, ali nikako parcelu nemoj đubriti više za to vreme, ako Boga znaš.
Ako su ovi rezultati analize tačni i pravilno uzeti uzorci, vidimo kakve se nebuloze dešavaju kad se đubrivo baca godinama i to napamet, bez analize i bez preporuke. Alal vera prijatelju. Ovaj fosfor ti dođe kao ušteđevina, ne moraš sad godinama bacati, samo trošiti. :osmeh:

Druze ja mislim da je to greska u analizi tu je bila detelina 4 god. to mi je u placu zemljiste je 1klasa...a za sumpor sam mislio da snizim Ph zove se BIOZOLFO 620...
 
A recimo da jedna parcela nije obradjivana duži period nego je trava rasla 10god... Izorem tu zemlju, prodje godina tako... Sta se može očekivati od analize obzirom da se elementi spiraju vodom, tj . kišom?

Sent from my K013 using Tapatalk
 
Ja kad sam kupio parcelu pored moje , gde je bila detelina/trava sta li je , ko zna koliko godina , analiza je pokazala humus 1% , p i k katastrofa, moja njiva pored humu 2.5-3% p i k u normali.

pH i karbonati isti.

Sad kad sam djubrio za vocnjak tu sam morao da pojacam i npk i stajnjak.
 
Ispira se azot delimicno i to kad nije vezan organski. Da se sve tako ispira kako bi proizvodjaci djubriva voleli, onda u Vojvodini bi sve vec bilo isprano, jer mora nema milion godina a kise stalno padaju. Iz zemljista se trosi kad se napr.iznese 20 tona necega od roda.

Zakiseljavanje zemljista, da ti ne pricam sa kim se nisam konsultovao...amosulfan je najeftinije resenje. Oko tona na Ha, snizava za 1 pH. Ovo je nacelno, konsultujte se sa fabrikom, jer nisu svi tipovi zemljista isti.
 
Ono sto je sigurno,samo dobro i kvalitetno osnovno djubrivo i kasnije prihrane u toku vegetacije,donose zdrave biljke i kvalitetne plodove.. Tvrdim na ovaj nacin, uz samo jedno prskanje protiv didimele i po potrebi neki isekticid.... Polana izdrzava....
 
Preterati sa djubrenjem

[FONT=&quot]Zdravo svima. Imam jedno pitanje pa bih vas zamolio da me posavetujete. Prvi put ove godine mi se desava da mi je malina sorte vilamet vec sada u oktobru na mozda 30-40% rodila tj. na vrhovima su se formirali plodovi,a ponegde su poceli da zru. [/FONT]

[FONT=&quot]To su stabla koje sam ostavio za sledecu godinu. Verovatno sam pogresio jer sam izdanke koji su niknuli u maju ostavio,a one kasnije pokidao. Visina tih stabala je od 2 do 2.5 metara. Mozda sam i preterao sa vestackim cubrivom u prolece.[/FONT]

[FONT=&quot]Da li ima sanse da ta stabla donesu rod sledece godine u junu,julu kada bi trebalo? Da li ce na tim stablima sledece godine imati imalo roda? Jeste li imali slicna iskustva? Hvala unapred na odgovorima.[/FONT]
 
Zdravo svima. Imam jedno pitanje pa bih vas zamolio da me posavetujete. Prvi put ove godine mi se desava da mi je malina sorte vilamet vec sada u oktobru na mozda 30-40% rodila tj. na vrhovima su se formirali plodovi,a ponegde su poceli da zru.

To su stabla koje sam ostavio za sledecu godinu. Verovatno sam pogresio jer sam izdanke koji su niknuli u maju ostavio,a one kasnije pokidao. Visina tih stabala je od 2 do 2.5 metara. Mozda sam i preterao sa vestackim cubrivom u prolece.

Da li ima sanse da ta stabla donesu rod sledece godine u junu,julu kada bi trebalo? Da li ce na tim stablima sledece godine imati imalo roda? Jeste li imali slicna iskustva? Hvala unapred na odgovorima.


Desava se to u mladim zasadima, nikakav problem jer cveta samo vrsni deo koji bi ionako na prolece skracivao posle vezanja.
 
Pozdrav svima koji se bave malinarstvom,100% provjereno.Na pet cenata od stabljike posuti kokosijeg ili golubijeg djubriva i prekriti jednim slojem slame i necete moci obrati koliko rodi.Jednostavno, a ucinkovito.
 
Pozdrav svima koji se bave malinarstvom,100% provjereno.Na pet cenata od stabljike posuti kokosijeg ili golubijeg djubriva i prekriti jednim slojem slame i necete moci obrati koliko rodi.Jednostavno, a ucinkovito.


Ja radio ove godine, ne znam sada koliko mogu da procenim ucinkovitost jer je godina bila kakva jeste. Ipak svi oko mene si imali oko 30-50% manje roda a ja 10%. Nisam prezadovoljan ali ni nezadovoljan. Do duse posto se tesko rastura ja sam ga pomesao sa vodom u buretu od 100l pa kofama sipao pored reda na 10-15cm razdaljine od korena i nisam pokrivao slamom.

Samo jedno moram da upozorim sve- smrdi kao djavo.

Probacu i ove godine, ali na manjoj povrsini, pa ako bude nekih znacajnijih efekata vraticu dogodine na celu povrsinu.
 
Pozdrav...ako moze pomoc hteo bi da zasadim 20ari maline Vilamet ako to uopste moze u mom kraju..analiza zemljista je sledeca..Ph7,3///CaCO3-10,,humus-3,,azot0,18,,Al P2o5-170,0,,,Al K2O-72,0 tako kaze analiza bacio bi 15t ogorelog stanjaka i neko dubre sa dosta sumpora....sta vi mislite o analizama,bio bih vam zahvalan...

pH ti nije toliko alarmantan da bi toliko ulagao - osim ukoliko ne insistiras na povecanom prometu z.hita :ppozdrav:
Ako su ti ove vrednosti tacne za K i P, vise obrati paznju na njihov odnos sa ostalim elementima nego na same vrednosti. Obrati paznju na elementarni sastav Biozolfo 620 ukoliko bi ga dodao (P i K).
Inace gajenje deteline - svih leguminoza prirodno snizava pH vrednost. Razmisljaj i o nekim zdruzenim usevima: nešto+legumonoze, korist je višestruka.
Agresivni pristup hemijskim sredstvima napravi vise stete nego koristi - rezultat: zemljsite sa zeljenim pH koje je sterilno u pogledu korisnih mikroorganizama :sta:
 
Pozdrav svima koji se bave malinarstvom,100% provjereno.Na pet cenata od stabljike posuti kokosijeg ili golubijeg djubriva i prekriti jednim slojem slame i necete moci obrati koliko rodi.Jednostavno, a ucinkovito.

Moze se koristiti i kao rastvor i pustati kroz sistem. Narocito u pocetnim fazama vegetacije i tokom cvetanja. Posle ga nije preporucljivo koristiti zbog velikog sadrzaja Azota sto moze dovesti do odlaganja pocetka zrenja.
 
Koliko bi bilo potrebno baciti ogorelog stajnjaka za 25 ari polane ?

Послато са SM-A500FU уз помоћ Тапатока
 
Moze se koristiti i kao rastvor i pustati kroz sistem. Narocito u pocetnim fazama vegetacije i tokom cvetanja. Posle ga nije preporucljivo koristiti zbog velikog sadrzaja Azota sto moze dovesti do odlaganja pocetka zrenja.
Mozes malo da pojasnis kako se pravi taj rastvor, racunam da bi to moralo nekako da se procedi pa da se pusti kroz sistem, jer bi u protivnom sigurno doslo do zapusavanja traka odnosno kapalica.

Sent from my GT-I9305 using Tapatalk
 
Mozes malo da pojasnis kako se pravi taj rastvor, racunam da bi to moralo nekako da se procedi pa da se pusti kroz sistem, jer bi u protivnom sigurno doslo do zapusavanja traka odnosno kapalica.

Sent from my GT-I9305 using Tapatalk

Pravis ga slicno kao koprivu, 1kg na 10l vode, ostavis da fermentira, povremeno promesas i to je to. Naravno da bi ga trebalo profiltirati ako ide kroz zaliv mada se vecina slegne. Ostatak se moze prosusiti i posuti. Moze se koristiti i folijarno u razmeri 1:10.
 
Ako cete kokosje djubrivo pustati kroz sistem...alal vera!
Mozda da napravite to u buradima pa pretocite par puta preko zime, kao vino i onda na prolece koristite. Kao i vino. Sta radis komsija? Evo pretačem kokošija govanca.
Pa valjda se stajska djubriva koriste inkorporiranjem u zemljiste a ne fermentacija u buradima i talozenje pa u sistem....
I kako znate da je fermentacija zavrsena? Jel ima degustacija??? :haha:
Znate sta je jos bolje, za sistem i malinu? Kod svakog zalivanja u sistem ubaciti po šaku peska. To je najbolje uz golubije fermentisano djubrivo. Uspeh ne moze da izostane. Malina podivlja, bude i po pola kilograma jedan plod.
 
Nasmeja me lepo sa pretakanjem :) To je samo jedan od nacina za upotrebu golubljeg ili kokosijih govanaca. Kad prestane da peni tada je gotovo ;-) Naravno da se djubrivo koristi unosenjem u zemljiste al' zivinski je malo zeznut zbog jacine i dugog vremena sazrevanja. Gore opisani nacin je upotreba kao prihrana a ne zamena za stajnjak.

- - - - - - - - - -

Ne znam koliko ste upuceni ali golublja govanca se poodavno koriste kao primama u takmicarskom ribolovu na Sarana i belu ribu. Oslobadja aminokiseline a i zbog dosta nesvarenih semenki je jako privlacan za ribe.
 
Pa ipak zar nije logicnije da taj kokošji stajnjak kompostiramo sa slamom jednu godinu a time i povećamo sadrzaj kalijuma i celuloze? Pa ga takvog unesemo u zemljiste i zaoremo ili ufreziramo.
Na sta liči fermentisanje kokošjeg stajnjaka? I koliko to smrdi? Pa Pedja, ako sam malinar nisam logoraš.
Ja da pretačem...nema tih para.
Mogu ovi da koriste u ribolovu, nije problem. Ali moj komentar je i dalje isti...a to ne smem pisati.
 
Pa ipak zar nije logicnije da taj kokošji stajnjak kompostiramo sa slamom jednu godinu a time i povećamo sadrzaj kalijuma i celuloze? Pa ga takvog unesemo u zemljiste i zaoremo ili ufreziramo.
Na sta liči fermentisanje kokošjeg stajnjaka? I koliko to smrdi? Pa Pedja, ako sam malinar nisam logoraš.
Ja da pretačem...nema tih para.
Mogu ovi da koriste u ribolovu, nije problem. Ali moj komentar je i dalje isti...a to ne smem pisati.

Ne znam ko je Pedja ali kapiram da mislis na mene, Naravno da je odlicno ko moze da kompostira kokosija/golublja govanca zajedno sa zelenim ostatkom i sa svim organskim otpadom iz kuce ali koliko to ljudi moze da uradi i da napravi dovoljnu kolicinu za sopstvene potrebe. Ovde je prica o koncentratu za kratko vreme, smrdi kao sam djavo to stoji, kada sam prvi put koristio koprivu za prskanje i kroz sistem imao sam utisak da komsije misle da prskam/pustam osoku koliko se oseca i da sam lud jer mi je testni zasad u urbanom delu sela. Rastvor planiram da koristim sa proleca i da testiram i vidim rezultate jer na tom zasadu necu upotrebljavati kristalna djubriva za prihranu a na drugom cu raditi klasiku.
 
Nazad
Vrh