Rezidba vinograda

Meni se ne dopada nešto da ovoliko nisko ostavlja zamene, ispada da svake godine moraš da prevezuješ za kočić... Kod italijana mi se iskreno štitnici za kolena najviše dopadaju i metalne pritke 😃
 
Са ова два кратка пупољка следећег пролећа ће оставити нови лук, и ако му треба још два нова окца за ону тамо годину.
Ovo koliko vidim je formiranje cokota u trecoj godini, prvo se ostavlja jenosruki giyo da bi imali rod kolikoo toliko za probuu u trecoj godini i dve zamene sa sledecu godinu da bi imali 2 pruta za dvostruki giyo.
Zamene se ostavljaju u visini prve nosece zice moze i nesto nisze bitna stavka da je niza id rodnog luka (moze i vislje ako se bas nema izbora ali trebalo bi izbegavati), nemora se to lenjirom meriti sve je to otprilike, luk se inace treba vezivati na dva mestauz panj i naravno za kraj luka.
Kolac nije noseci elemenat u spaliru vec sluzi dok je mlad cokot da bude prav dok neodeblja
 
...luk se inace treba vezivati na dva mestauz panj i naravno za kraj luka.
Ovo mi nije jasno, kako luk vezati na dva mesta uz panj, kad on moze da se polozi po prvoj zici, ili da ide lucno na prvi par zica iznad prve zice I spusti na prvu zicu.
Molim te pojasni

Kolac nije noseci elemenat u spaliru vec sluzi dok je mlad cokot da bude prav dok neodeblja
Kada se kolac moze trajno skloniti.
Posle koje godine.

Inace lepo si objasnio I ja sam pomislio da hoce dvostruki Gijo da formira, ali naravno posle 4 godine. Jasno on je u trecoj godini ostavio luk da proba koji grozd .
 
Moja greska nisam stavio zarez gde treba. Na dva mesta, uz panj je prvo i drugo je na kraj luka za prvu zicu. Luk nebi trebao da ide ravno kao zica, nego bas kao LUK valjda se zato tako i zove sa sredinom visljom od pocetka i kraja istog. To ima veze sa rodnoscu i jacinom rasta pupova na samom luku. v

Na vecini sorti vinove loze pupovi koji su najblizi panju i pri kraju pruta su jaci i brze bujaju rastu i krecu na prolece od onih na sredini pruta.
Da bi se to izbeglo pravi se luk sa visljom sredinom, posto najvislji pupovi sad funkcionisu po principu mislim da cu slagati ime izraza " PRIMAT NAVISLJE GRANE ILI PUPA"(ima nekakve veze sa gravitacijom hormonima itd u biljci tako da najvislji pupovi u vockama najbrze i najvise rastu takav je slucaj i sa lozom) izjednacava se prirast letorasta po celoj duzini luka. jesam se zapetljao jel.....

JA licno ne prebacujem luk prilikom vezivanja preko druge zice pa da vezem opet za prvu jel sam imao jako lose iskustvo stavom rabotom prilikom sledece rezibe, zapetlja se sve zivo . Takodje sto se tice kolaca ja sam to slabo koristioa i gde su bili posle 5 godine i tako to skapa pa ispobacam naravno taj panj je vec dovoljno debeo da moze da stoji sam od sebe
 
Svaka cast, sve sam razumeo I ove detalje oko vezivanja luka nisam do sada znao. Lepo si objasnio.
Skontao sam I ovo zasto se luk lucno postavlja, najkrace da bi pupoljci ravnomerno se razvijali.
Kazem ja da sam se ipak odvojio od pravih pocetnika....
Ok, kilac nek ostane koliko moze, ajde da kazem bar 5 godina.

Jedno pitanje, odprilike za stone sorte koliko bi optimalno trebalo listova da hrani jedan grozd.
I drugo pitanje za hamburg koliko je najbolje da na jednom jednogodisnjem luku bude grozdova. A neka bude osam lukova na dvogodisnjem luku koji idu uspravno.
Ne moras u detalje, u smislu zavisi od velicine lista, da li se I deo zaperaka ostavlja I drigu filozofije koje se mogu pricati.
Onako prosecno sve.
Znaci na osam lukova koliko bi bilo optimalno grozdova, mozda 10 ili 12 ili 15.
I koliko bi bio optimalan broj listova za taj broj grozdova.

E da ne zaboravim, bar ne na kraju, ako vec nisam na pocetku, zahvaljujem na odgovoru I na ovom linku :)
 
Ajd da probam redom:

Sto se tice lisne mase mogu da kazem ovako, seceri i sva ostala hraniva se stvaraju u listu, a prilikom sazrevanja se secer polako da tako kazem skladisti u plodu grozdu vinove loze, on se ne stvara u grozdu bar tako literatura kaze. Pa narodski receno nemas list - nemas secer - nemas kvalitet- dzabe krecis. Ja taj problem resavam na ovaj nacin: Skidam zaperke otprilike do druge zice skroz do osnove tako da grozdje ima vazduha, po potrebi i to se malo proredi da nesmeta za prskanje ali i da ima list za zastitu od sunca a one inad druge zice kad se to fino zacupavi sisam makazama za zivu ogradu ostavljajuci po dva tri lista duzine zaperak kako koji se dohvati nebitno . I vrhove naravno sisam na visinu koja zahteva visina stubova i najvise zice. Kad se opet zacupavi sisam opet, tako da imam dovoljno lisne mase za podnese rod.
Nemojmo zaboraviti da je lisce za svaku biljku i pluca i zeludac u jednom pa ako poskidas sve sta mislis sta se s istom desava, tako da se treba i razmisliti prilikom zastite prskanjem ako se to neradi uljudno i otpadne list u pola avgusta meseca koliko ta biljka trpi (video sam ne jednom)

Sto se tice hamburga ja secem luk otprilike na duzinu 60-70cm nebrojim okca . Vec kad mladi lastari budu 10ak cm prodjem kroz vinograd i onda skidam visak - sto raste s donje strane luka ili je gusto itd ostavljajuci od 8 do 10 lastara meni najboljih plus dva za zamenu jel je jdnostruki gijo. Obicno bude po dva cveta na njima kasnije grozda, to otprijike bude 4-5kg roda zavisi od godine ako je susa onda je je ova manja kolaza u ptanju.
Mozda deluje puno ali ja dajem i ono sto treba sto se tice prihrane zastite i svega ostalog u pravo vreme, npr moj list otpadne tek u decembru mesecu
 
Necu reci da je moja metodologija najbolja ali daje rezultate ,
gledam da ispostujem agrotehniku i sve ostalo ali zato kad dodje septembar radosti nikad kraja ;), imamo vinograd od 86god a ja sam nesto stariji od toga i verujmi da je bilo tu svega dok se nije uzela malo literatura, malo eksperimentisanja(skup sport) i dok se neupali kefalo malo da radi.
Zato sam i ovde da pomognem da ljudi nelutaju puno nemora se niko drzati toga sto ja napisem kao pijan plota ali bar neke smernice da nadju
 
Skontao, sta si napisao.

Lisne mase bolje sto vise nego manje, ali da oko grozda bude i vazduha ali da nije ogoljen na suncu.
Zaperke do druge zice skidas , a iznad druge kidas da na zaperku ostane 2 do tri lista.
Evo da samo napomenem, da je takav koncept i stari as za vinograd Toma isto navodio.
( Ovo pominjem jer mi je bio zamerao sto sam ga kritikovao da je skrt na obelodanjivanju znanja,
pa da probam da se ovim putem malo iskupim ....)
Nije probelm, oko zelene rezidbe, ja cu sa zadovoljstvom vise puta ( mogu svake druge nedelje) u jednoj godini vršiti te zelene korekcije,
zaperci, zalamanje i td.

E sada oko broja grozdova , na 8 lastara , jer je Entuzijast tako preporucio, hambzrg voli kraci luk, koliko sam skontao,
ako su po dva grozda onda je to 16 grozdova. Ajde nek bude i malo manje , to bi bio koeficijent za broj grozdova na broj lastara 1,6.
Znaci oko 13 grozdova, bi bio neki optimum po tvom iskustvu.
U svakom slucaju praksi ne bi trebao da ostavljam vise od dva grozda na jedan luk, pogotovu sto je mlad vinograd.

Da li pupoljke koji su na donjoj strani dvogodisnjeg luka, skidas, i kada , da li da pustis da lastar bude 5 do 10 cm ,
kako bi video sta ce krenuti a sta nece , ali pri tom ipak gledas da ovi gornji lastari budu na 7 do 10 cm razdaljine ,
pa ako treba ostavis i neki koji je dole kreneuo ako je na dobrom rasporedu.

E sada za muskat Italiju i Afus Ali sam zapisao da vole duzi luk od Hmaburga , pa bih za nju ostavljao u pocetnim godinama 10 pupoljaka a posle lastara, a posle za koju godinu i 12 lastara , znaci jadnogodisnji luk bi kartio na 80 ili 90 cm po tvom nacinu rada.

Sto bi se reklo utvrdjujem gradivo :) ....

I zahvaljujem tebi , Entuzijastu, Tomi kada ne pise o relativitetu , i svim drugim iskusnim vingradarima

Inace jutros u Novom Sadu sneg pada ....
 
Sve se slažem i sve je tako.
Moje pitanje je samo kolikl radnih sati treba da se na ovaj način odradi 1h?
I još koliko platiti dnevnicu radniku koji shvati kako treba da odradi ovako čokot. Jer ove moje lokalne romančelose koje ja uzimam je nemoguće edukovati da to lepo odrade....
 
....
Moje pitanje je samo kolikl radnih sati treba da se na ovaj način odradi 1h?
I još koliko platiti dnevnicu radniku koji shvati kako treba da odradi ovako čokot. Jer ove moje lokalne romančelose koje ja uzimam je nemoguće edukovati da to lepo odrade....

E, ne , ne , nije dobro pitanje , odnosno ovo pitanje nije adekvatno za ovu diskusiju.

Davno sam uocio da moze da se poajvi nesporazum, i ne treba mesati pricu i prvila za amatere i hobiste,
kao sto sam ja i sa pricom za profesionalce i ljude koji zive ili imaju bitan prihod od poljoprivrede.

Ovo nije ta diskusija, ovo je diskusija za pocetnike koji imaju vremena i uslova ali nemaju znanja ....
 
Sto se tice lisne mase ....

Bas sam danas trazeci, istina o uzgoju kupine i maline, nasao na PSSS Biltenu, iz Valjeva informaciju u vezi lisne mase kod loze .


Kaze odprilike ovako da na luku iznad najviseg grozda treba da ima bar 10 do 12 listova iznad njega ......

Eto cisto radi orijentacije . Pa ako ima dosta listova na luku onda mogu zaperke sve zakidati,
a ako je manje onda cu iznad grozda ostavljati i zaperke ...
 
E, ne , ne , nije dobro pitanje , odnosno ovo pitanje nije adekvatno za ovu diskusiju.

Davno sam uocio da moze da se poajvi nesporazum, i ne treba mesati pricu i prvila za amatere i hobiste,
kao sto sam ja i sa pricom za profesionalce i ljude koji zive ili imaju bitan prihod od poljoprivrede.

Ovo nije ta diskusija, ovo je diskusija za pocetnike koji imaju vremena i uslova ali nemaju znanja ....
Pa slušaj pohvalno je što u diskusijama učestvuju i jedani i drugi.
A i za ove druge ima leka

Ovo će da mi bude poslednja mašinana u smislu hitnosti za nabavku, jer mi je najmanje neophodna. Doduše ne broji listove 😃😃😃
 
Poslednja izmena:
Pa slušaj pohvalno je što u diskusijama učestvuju i jedani i drugi.
A i za ove druge ima leka

Ovo će da mi bude poslednja mašinana u smislu hitnosti za nabavku, jer mi je najmanje neophodna. Doduše ne broji listove 😃😃😃
Дефолијатор наравно у плану.
Meni se ne dopada nešto da ovoliko nisko ostavlja zamene, ispada da svake godine moraš da prevezuješ za kočić... Kod italijana mi se iskreno štitnici za kolena najviše dopadaju i metalne pritke 😃
Слажем се да је јако ниско.
Ovo koliko vidim je formiranje cokota u trecoj godini, prvo se ostavlja jenosruki giyo da bi imali rod kolikoo toliko za probuu u trecoj godini i dve zamene sa sledecu godinu da bi imali 2 pruta za dvostruki giyo.
Zamene se ostavljaju u visini prve nosece zice moze i nesto nisze bitna stavka da je niza id rodnog luka (moze i vislje ako se bas nema izbora ali trebalo bi izbegavati), nemora se to lenjirom meriti sve je to otprilike, luk se inace treba vezivati na dva mestauz panj i naravno za kraj luka.
Kolac nije noseci elemenat u spaliru vec sluzi dok je mlad cokot da bude prav dok neodeblja
Све су то нијансе у раду . Практикујемо да оставимо мало испод прве жице(не тако ниско као на снимку ) да формирамо лук и вежемо за прву жицу.

Бен :Tomi kada ne pise o relativitetu
Ја сам човек сељак -простим речима покушавам да објасним. Ништа злонамерно ,колко могу помажем.
 
Evo jedan pametan link sa dokumentom koji se moze i skinuti, poprilicno tacan u odnosu na moje iskustvo i ne previse zapetljan za citanje

U ovoj knjizi ima za svaku sortu navedeno koeficijent rodnosti I koeficijent plodnosti. Predpostavljam da sluzi za procenu rodnosti. Ali ne znam kako se racuna. Da li neko zna da objasni sa primerom. Uzeti da je k rodnosti 1,2 a
k plodnosti 1,4 na primer.
 
Da li pupoljke koji su na donjoj strani dvogodisnjeg luka, skidas, i kada , da li da pustis da lastar bude 5 do 10 cm ,
kako bi video sta ce krenuti a sta nece , ali pri tom ipak gledas da ovi gornji lastari budu na 7 do 10 cm razdaljine ,
pa ako treba ostavis i neki koji je dole kreneuo ako je na dobrom rasporedu.
Upravo tako radim kao sto si napisao,od slova do slova kad lastar ima 10 ak cm vidi se dali ima cvet ili ne obicno vegetacija je poprilicno odmakla pa se vide i posledice izmrzavanja ili ne itd , moze da se uredi kako treba. Sto se koeficijenta rodnosti tice neopterecujem se time puno ima tu i oadanja cvasti i svega pomalo, nije to bas idealna stvar nije sad ni strogo da na svakom cokotu 10 lastara gledam i jacinu cokota sve pomalo.
 
Nazad
Vrh