Prstenovanje trešanja

Pa otprilike to sam i ja hteo da kažem, ne dopustiti da "pobegne"! Kad se ima redovan rod, onda je rezidba ta koja mora dobro da se uradi da bi se i dalje održala željena bujnost i potencijalni rod!

Kod trešnje je jako bitno od početka razvoditi grane, time se najveći deo problema rešava! Prstenovanje primeniti ako nešto nije u redu, ako voćka i dalje ima prejak porast. To je verovatno posledica preobilne ishrane i navodnjavanja!
 
Sadio sam na rastojanju 5 puta 4 metra.5 metara od reda i 4m od drveta.Koju bi krosnju bilo bajbolje da formiram u pitanju je tresnja burlam na magrivi ove jeseni sadjena<br>,i kako je najbolje da razvedem grane.
 
Formiraj piramidalnu krunu! Imaš dosta načina za obaranje grana. Prstenovanje je po meni jedan od najpraktičnijih!
 
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Dragi moji forumaši. Sreća pa sam kupio knjigu. Nadam se da se niko neće naći uvređenim, ali gledao sam u više knjiga više stvari tj tema koje sam pročitao na forumu, ne samo za prstenovanje, i dok se razne knjige raznih autora jedna sa drugom slažu, priča na forumu je često daleko od priče u bilo kojoj od tih knjiga a pričate kao da se prof. dr. mr.-ovi!!!

Bez uvrede, ali ja ću sve manje verovati stvarima koje pročitam na forumu. Počinjem i da poštujem stav kolege ironman, za kojeg sam prvo mislio da je obična svađalica.

Prvo, vi ne pričate ovde o prstenovanju, već o pojasevima.
Drugo, oni se ne rade sa žicom.
Treće, prstenovanje se ne radi na koštičavim voćkama, pa samo ime teme u startu zvuči kontradiktorno. Ako ste mislili na pojaseve onda ok.

Prof. dr. Miladin Šoškić, "Savremeno voćarstvo":

Ubrzavanje i pojačavanje rodnosti bujnih voćaka:

Prstenovanje se sastoji u tome što se deo kore sa stabla u vidu prstena ili poluprstena skine i time se za izvesno vreme poremeti odnos između dotoka ugljenih hidrata i mineralnih materija u korist ugljenih hidrata, što smanjuje bujnost i povoljno utiče na stvaranje cvetnih pupoljaka.
Širina ISEČENOG PRSTENA KORE treba da je 1-1.5 cm što zavisi od debljine stabla, odnosno grane.....itd..
Ako voćka nije mnogo bujna i želi se jače oslabiti, vrši se poluprstenovanje sa dva poluprstena napravljena jedan iznad drugog, ali jedan prema drugom....
Kod koštičavih voćaka prstenovanje ne uspeva, pa ga zato ne treba ni primenjivati.

Postavljanje metalnih pojaseva u martu ili do kraja aprila stavljaju se metalni pojasevi oko stabla, što ima gotovo isto dejstvo kao i prstenovanje.....Za tu svrhu upotrebljavaju se pojasevi od mekog lima (cink ili pocinkovani pleh) širine oko 4 cm, koji su po krajevima rasečeni. Pojasevi se postavljaju na deblo odmah ispod prvih skeletnih grana....učvrste se žicom, tako da se u toku vegetacije debljanjem stabla ovaj pojas još više zategne i ulegne u koru...
Stavljanje obične žice umesto pojasa nije preporučljivo jer se kora na taj način povređuje a to nije cilj ove mere.

Poprečno zarezivanje na stablu

Paranje kore

Savijanje grana
 
A šta ako je baš obrnuto, pa se prstenovanje ne radi na jabučastim, već isključivo na koštičavim voćnim vrstama?
Ova varijanta sa žicom je za praksu prihvatljivija i lakša za odraditi. Prstenovanjem, odnosno, zasecanjem dela kore po obimu stabla se kao kora ne oštećuje, je l to hoćeš da kažeš?
 
A ko kaže da je obrnuto? Ti? Nađi mi to u nekoj literaturi, nekog fakulteta ili slično, ne sa internet sajtova sumnjivog porekla.

Ti za početak mešaš prstenovanje sa podvezivanjem i to je strašno za jednog stručnjaka, ako si uopšte stručnjak. Ja nisam. Ja tek učim, amaterski.

Zasecanjem odnosno prstenovanjem se oštećuje kora. Ali se upravo zato prstenovanje razlikuje od podvezivanja, pa se jedno radi na jedan drugo na drugi način, jedno na jednim, drugo na drugim vrstama voća.

Efekat sa žicom nije dovoljno dobar ako malo razmisliš jer lim ipak pritiska jednu površinu kore kako deblo deblja, a žica se samo useče...moje neuko mišljenje, ne znači i da je tačno, ja se uvek ogradim kad u nešto nisam siguran i ne guram se da preuzmem primat stručnjaka u svakoj temi.

Zamisli voćnjak ojađen žicom nakon par godina koji ti održavaš kako kažeš...ima vilama da te jure po ataru.
 
Ja kažem, a kaže i Gajenje voćaka i vinove loze, Keserović i saradnici!
PODVEZIVANJE GRANA predstavlja najjednostavniji način da se spreči njihovo lomljenje i cepanje. Grane se vezuju žicama na većoj visini, uvek slabije za jaču granu, da i ovo definišem.
Takođe, piše i tehnika koju si ti opisao, zasecanjem kore po obimu u obliku prstena, s tim da prsten ne bude spojen u pun krug.
A pored ovoga i tehnika koju sam ja opisao i koju prmenjujem. Da još dodam, da bude jasnije, to se nikad ne radi paljenom tankom žicom, već malo debljom, od par mm.
Da ne trošim reči na prepucavanje, pročitaj ovo http://psss.rs/e107_plugins/forum/forum_viewtopic.php?4810
I
još da se razumemo, nijedan voćnjak još nisam ojadio, niti ću, a samim tim niko me neće goniti vilama.
Toliko od mene!
 
Još jednom ću ponoviti, a baš sam mislio na ovu internet stranicu, dajte neki proveren izvor...to što imaju baner ministarstva mi ne znači puno...
Kako jedan diplomirani inženjer ima veze sa voćarstvom? Kako može prstenovanjem da naziva podvezivanje? Zna se šta je prstenovanje...na slikama se takođe vidi i kako je oštetio koru jer mu se žica usekla u stablo, ne vidim kako je to pametno...

A od Keserovića se mnogima u mom kraju koji su u voćarstvu decenijama njake, kao i od Zaharija. Ista ekipa, prodaju kao neke nove fazone koji nemaju puno veze sa zdravim razumom.

Zdrav razum ljudi, nema šta ko da mi priča kad imam zdrav razum hvala bogu.
 
Hajde ovako, ja ću ti na jednoj ruci stegnuti komad žice, a na drugoj rucu ću ti kožu izrezati u obliku poluprstena! Pa da vidimo šta će pre da zaraste. Šta si zapeo za ošećenje kore. Cilj i jeste da se uspori protok organskih materija iz lista u deblo.
A to što misliš da je Keserović budala, to je tvoja stvar, ne znam samo čiji institut je bolje kotiran i ko ima veći autoritet. Eo ti pogledaj malo ovo
http://www.youtube.com/watch?v=7v-H6Exfatc&feature=related
 
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Počinjem i da poštujem stav kolege ironman, za kojeg sam prvo mislio da je obična svađalica.
Drago mi je, zaista. Pocastvovan sam.

Znam da po nekad nemam takt , ali nedostatak takta je poseldica nedostatka zivaca da uvazavam one koji su "znanje" pokupili po forumima i sve do cega im je stalo je da se na forumu prikazu kao znalci. Otud i moje retko pracenje ovog foruma i jos redje komentarisanje.
Da ne nabrajam sad primere, jer to nije ni vazno, ali prateci pojedine komentatore koji sami sebe nazivaju strucnjacuima, onaj ko zna nesto o materiji lako uoci da se radi o poprilicnim laicima.
I zato su internet forumi prilicno rizican nacin za sticanje znanja , posebno ako se radi o pocetnicima, jer je velika opasnost od prihvatanja sugestivnih neznalica (onih koji cesto kao argumet navode "JA tako radim, dakle to je neprikosnoveno!!!) za strucnjake.

Oko prstenovanja, podvezivanja i ovoga o cemu se ovde prica nekog vezivanja grana jendu za drugu, sto nikave veze sa podvezivanjem nema, radi se o obicnom podupiranju, utvrdjivanju, sprecavanju lomljenja, dakle radi se o citoj mehanickoj funkciji koja nikakve veze sa fizioloskim procesima nema i ne znam zasto se ovde pominje, dakle, svi ti zahvati koji trebaju da naprave balans izmedju roda i porasta su tek u kombinaciji sa drugim (rezidba i ishrana prvenstveno), delotvorni i to svi na kratak rok i bez garancija da ce biti zeljenih efekata.
Ako se radi o tome da vocka ni malo ili obrazuje veoma malo cvetnih pupoljaka, tesko da ce bilo sta od toga da urodi plodom.
Kod inicijalnog komenatra o tresnjama koje slabo radjaju je prerano govoriti o tome jer ipak se radi o dosta mladim biljkama, ali za uzroke nerodnosti, posto je to dosta kompleksan problem, da bi se konstatovali uzroci treba daleko vise podataka nego sto ih ima u jednom koemntaru na forumu.
Nije rodnost vocaka bojadzijski cup da se u jednom potezu resi kompleksan problem, i uvek se treba kloniti instant strucnjaka koji na svako pitanje, ma kako kompleksno bilo, imaju spremno definitivno resenje.
Pozdrav
 
Rezidba je otprilike 50% značajna za formiranje celokupnog roda. Ako se to uradi dobro, onda se stiču preduslovi za obavljanje adekvatne zaštite i drugih mera. A prstenovanje možemo smatrati dopunskom merom, koju bi trebalo raditi u kombinaciji sa povijanjem grana. Cilj je, dakle, uspostavljanje ravnoteže između vegetativnog porasta i rodnosti! A o đubrenju i navodnjavanju neću ni da trošim reči!
 
Vauuu, nisam znao, baš ti hvala što si mi na to skrenuo pažnju, prosvetlio si me! :cvetic:
 
Postovani "Gvozdeni ". (@ironman)

Pomagaj...opet se "razgovaraju"...na 95 decibela...glasnoce zvuka...Tema je jako interesantna...i rado je citam...E, sada ,mozda je doslo do nesporazuma...itd...ali ...postovani clanovi..nastavite dalje ovu pricu...samo sa argumentima...msm.. navodjenjem....izvora teksta...taj i taj...rekao ...to i to ...dosta znaci...nama koji nismo citali "te knjige"....itd...lako se to proveri...msm..tacnost navoda...itd...Zato i jeste ovaj forum...na mestu koje zasluzuje...itd..Jedan govori o "podvezivanju","prstenovanju"..ili vec od kraja kako se gde zove......drugi govori o "statici"...vezivanju za jace grane ..zbog preloma u rodu...itd..malo zbunjuje ..zar ne?

S postovanjme Misa D_fisakl
 
Postovani "Gvozdeni ". (@ironman)

Pomagaj...opet se "razgovaraju"...na 95 decibela...glasnoce zvuka

E ako ja budem smanjivao decibele naguracemo na dvesta garant :)

Hajde da probamo da demistifikujemo to ebeno prstenovanje da bi nam bila jasnija njegova uloga i nacin funkcionisanja.
Prvo sam termin uopste ne mora da bude bas prstenovanje, jer taj izraz oznacava jos nekoliko zahvata u vocarstvu. Popstoji i prstenovanje pupoljaka radi potenciranja njihovog rasta (tu se uglavnom ne odstranjuje pun krug oko grancice pa se cesto naziva i poluprstenovanje). Prstenovanjem se zove i nacin kalemljenja gde se sa podloge uklanja prsten kore i tu se isti takav umece ali sa plemke itd. Dalje ne mora se to raditi u obliku prstena, moze i uzduznim zasecanjem kore i spiralnim rasporedom tih zaseka duz citavog stabla, metod sa limom i zicom jeste neki prsten ali on se uglavnom ne naziva prstenoivanje i td
Ovo o cemu se ovde radi je pokusaj da se organske materije koje su formirane u krosnji (list) tu i zadrze, te da se tako spreci njihovo vracanje u deblo cime se smanjuje mogucnost razvoja debla a povecava mogucnost formiranja pupoljaka.
Kako to funkcionise?
Sematski to izgleda ovako:
Do lista mineralne materije putuju ksilemom a on se nalazi u drvenastom delu, na njegovoj periferiji, a mineralne materije preradjene u organske se vracaju floemom, a on pak se nalazi izmedju kore i drveta i taj deo se prstenovanjem sklanja i tako se preseca put organskim materijama ka deblu i korenu.
Naravno biljka kao ziv organizam to dozivljava kao ranu i trudi se da tu ranu zaceli sto joj i uspeva i ponovo uspostavlja tok organskih materija po celom organizmu. A to je i neophodno jer bi u protivnom biljka uginula.

Obzirom da se kod kosticavog voca javlaj smoilotocina kada se povredi kora to se prstenovanje kod njih i ne primenjuje a ako se pokusava nekako obezbediti ostajanje org materija u krosnji onda se to radi limom i zicom gde se samo nagnjecuje tj suzava prostor za protok tih materija a nepovredjuje se kora.
Ja licno nemam neposredna saznanja o efektu prstenovanja kod kosticavih vocaka ali literatura kaze da tih efekata ili nema ili su minimalni.

E sad ako ces da verujes veruj, bas me mrzi da trazim autore koji su to istrazivali a za onaj prvi deo oko mehanizma delovanja prstenovanja literatura je udzbenik biologije iz prvih razreda srednje poljoprivredne :)
Eto, naveo sa i litaraturu sto je bio tvoj zahtev :)
Ona prica o statici zaista nema mesta ovde posebno sto se radi o tresnji jer ona bas i ne pati od lomljenja grana usled tereta roda, to je, cini mi se, receno tek da se nesto kaze.
Pozdrav

Naredni postovi prebačeni u: http://poljoinfo.com/showthread.php?4309-Chat-u-voćarstvu
 
Poslednja izmena od urednika:
Nema jos sta mnogo dodati @ironman-ovom izlaganju, osim potvrditi da rodnost vocaka je kompleksna stvar i zavisi od vise faktora.*
 
Nazad
Vrh