Preparat Slavol u praksi

Dalisi radio probu tj experimentisao? ili pricas napamet?
i meni nije bilo jasno kako moze preko lista i nisam verovao u tu pricu dok nisam probao ,jer svu tu mikro biologiju bi trebalo sunce da ubije tj uv zracenje medjutim nesto se tu veoma zanimljivo desava cak je to povrce tretirano slavolom mnogo otpornije na bolesti.
 
naravno da sam radio,radim 10 hektara organske ali shvatam i mikroorganizme.Od preparata ima koristi ako ga u roku od 2sata uneses u zemlju jer hranu iz zemlje cini
pristupacniju biljkama
Tretiranje folijarno da malu pomoc zbog toga sto su bakterije napravile jednu kolicinu mikroelemenata u supstratu pa to biljka usvoji ali da bi to bilo dovoljno bilo bi jako skupo.
Najbolje rezultate ces postici ako tretiras nerazredjenim preparatom jer tamo ima najvise korisnih elemenata.
Oci varaju ,ne veruj ocima vec veruj vagi na kraju sezone.
Ovo govorim i iz razloga sto rezultati prihrane preko lista nisu dali rezultate ni u konvencionalnoj proizvodnji, sem onog trenutnog izgleda i zelenijeg lista nekoliko dana
posle tretmana, ali na vagi nista.
Nista je ono ako je povecanje prinosa jednako ceni troskova primene preparata.
Najbolje je da probas na manjim povrsinama na kojima nisi primrnjivao ni jedno djubre
 
Moram da te demantujem prvo slavol je mikrobiolosko đubrivo i stimulator rasta i to iskljucivo biofertilizator,dakle nema u sebi mikroelemenata niti nikakvih soli. Iskljucivo bakterije i auksine koji su biljni hormoni i regulišu sve procese u biljkama(rast,izduživanje ćelija,oplodnju,cvetanje...)folijarnom prihranom slavolom pri tem ne preko 25stepeni slavol deluje dvojako:auksini se usvoje preko stoma i putem sprovodnih organa putuju od celije do celije a bakterije(krivo misliš da uginu) u vodi(prskamo sa 300-400l vode/ha)zahvaljujuci svojm izrastajima flagelama kliznu sa lista i vrlo su pokretne,i veoma brzo i uspesno dolaze do svog prirodnog staništa rizosfere tj na koren i oko korena gde zive u simbiozi mnoze se i odradjuju svoju ulogu,i zato slavol ima veoma dobre rezultate.pozzz
 
Svako dobro. Smatram da je apsolutno nemoguće da se bakterije , koje su prskane na listove, na taj način mogu kretati do korena , i da je sve to lep marketinški trik. Svakako da Slavol ima svoje mesto u praksi ali to nije folijarna prihrana, auksini mogu pozitivno da deluju , i to je jedina svetla tačka Slavola, takoreći hormonski efekat.
 
Nije markentiski trik veruj mi,sve dokazano u praksi,a da se bakterije krecu istina...pa delom i preko lista, da nije ovako kako bismo objasnili bakterijske bolesti na biljkama??? Zaraza preko stoma lista preko mehaničkih otvora...???pozzz.molim i pomoc dobila sam kritiku da se nisam predstavila a neznam gde sve je zaključano...e
 
Zaista nemam volje da ulazim u rasprave. Samo ću reći jednu stvar, profesorica koja je završila doktorske studije u Švajcarskoj, nije imala objašnjenje interakcije bakterije i biljke preko stome. Dalje, profesor koga izuzetno cenim kao vrhunskog stručnjak takodje nije imao objašnjenje, naravno, objašnjenje je da takva interakcije ne postoji jer su u pitanju zemljišni mikroorganizmi koji mogu da deluju samo preko zemljišta, bez direktnog izlaganja sunčevim zracima jer su fotolabilne. Naravno da infekcije mogu da se dese , i dešavaju se preko mehanički oštećenog tkiva.
 
Uz dužno poštovnje,mnogo toga nismo objasnili a dešava se,rezultati sa terena i praksa pokazuju koliko je slavol dobar.pozz
 
Ipak je cudno sto preporucuju da se seme tretira u hladu (da se skloni sa direktnog suncevog zracenja) a isti taj preparat se koristi folijarno.
 
Pa da, nema svrhe prskati po suncu. I rosa završi neki posao... Bilo koji mikrobiološki preparat da je u pitanju, postoje samo neki delovi njegovog delovanja koji su naučno objašnjeni i dokazani, veliki deo je još neobjašnjen. Prema tome nema smisla dokazivati teoretski da li je delovanje ovakvo ili onakvo. Samo praksa i eksperiment dokazuju da li je neki dobar i da li ima ekonomsku isplativost. Dobra strana je što svaki može da se relativno jednostavno reprodukuje, i da bude jeftin.
Postoje preparati koje možete i sami da naprvite za različite namene, od djubrenja do zaštite. Jedan od izvora je i ova knjiga:

http://ilcasia.files.wordpress.com/2012/02/chos-global-natural-farming-sarra.pdf
 
Sanja bas mi je drago da su se ukljucili i ljudi koji ce nam pribliziti slavol kao dobro organsko djubrivo i uputiti nas kako da ga koristimo.
prihvatam skoro sve ali da je "svemocna vodica" nikako
Ja sam i naglasio u mojim postovima da se upotrebom preko zemlje mogu postici neki rezultati ali u roku dva sata da budu bakterije u zemlji i da se radi na nizim temperaturama.
Pod elementima sam mislio na ono sto bakterije proizvedu u supstratu.
Razgovarao sam i sa proizvodjacem baktofila i on preporucuje u roku dva sata da bakterije udju u zemlju?
Sa baterijama azotofiksatorima je isti slucaj (nitragin)
Polagao sam mikrobiologiju i to mi daje za pravo da pitam nesto vise u nadi da ce te objasnjenjima postici da mi hvalimo Vas proizvod.
Mi vecinom radimo proste racunice u primeni preparata.
Polovinu njive tretiramo a drugu polovinu ne tretiramo a kada udje kombajn pogledamo u bunker i novcanik i to je to.
Mislim da soju vise niko ne seje bez nitragina,zasluzeno.
Hajde nas uputite kako da to bude i sa slavolom i fino napravite za nas racunicu radite ovako ,platite toliko dobijete toliko i mi se uverimo i kraj.
Zamislite samo da mi kupimo 5l slavola po hektaru za nanosenje na seme
 
pozdrav svima , ovo je mnogo zanimljiva tema i ovde moze samo iz iskustva i prakse da se diskutuje o ovom mikrobioloskom proizvodu . uveliko vec nalazi primenu u svim kulturama i samo ce vreme da pokaze da li je to prava stvar . ako cu da biram sredstva proizvedena hemijskim putem ili na prirodnoj bazi opredelicu se za ovo drugo jer po meni to izgleda veoma dobro . a i sta me kosta da probam jednu sezonu govorim samo u svoje ime da se neko ne nadje uvredjen a i ako se nadje njegov problem. a probacu i druga mikrobioloska hranjiva i djubriva poput em-1 , ekstrasola i drugih stvati da ne odem daleko od teme . vezano za ovu temu najvise mi smeta sto se ovde pojavljuju neki likovi sa izjavama rekao mu je ovaj strucnjak ovo onaj ono i tako dalje . ma ljudinapravite opit pa onda polemisite a ne odma na stub srama po meni je veci problem ova hemija koja nas ubi i u pojam i u dusu a za trovanje da ne pricam . posto svi bolujemo hronicno od finansijskog deficita ako ovo moze da se raz\mnozava i da ga sami proizvodimo u velikim kolicinama pored drugih, bajkala i ostalih i da to bude prava stvar onda sam ja da kazem u svoje ime ispunio misiju i reci cu dovidjenja hemiji i dobar dan prirodnoj bazi
 
Drago mi je da između hemijskih i mikrobioloških đubriva prednost dajemo mikrobiološkim, iz dobro poznatih razloga. Slavl kao biofertilizator je dvokomponentno sredstvo i sastoji se od auksina koji su produkti metabolizma i koji deluju poput b. hormona da se ne ponavljam prate i regulišu sve fiziološke procese u biljkama.drugi deo su bakterije iz grupe azotofiksatoara i fosforomineralizatora. Naravno da nije dokazano niti ja tvrdim da se bakterije usvajaju preko lista i naravno da na visokim tem. izumiru,ali kada tretiramo biljku za korist i same biljke kako bi je zaštitili od toplotnog stresa tretiramo u večćernjim ili jutarnjim satima i ove bakteriju su u vodi pokretne naravno da jedan deo otpadne ali veći deo dođe do zemljišta gde se nasele jer je to njihova prirodna sredina i žive u simbiozi sa korenom s jedne strane hrane se izlučevinama korena a sa druge strane snabdevaju biljku potrebnim hranivima na taj način što vezuju N iz atmosfere i revode ga u pristupačan oblik za biljku i mineralizuju teško rastvorljiv P. Deo bakterija na ovom putu naravno da ugine ali padne na tlo i čini novu biogenu masu, veći deo bakterija znači doputuje do zemljišta, živi, razmnožava se (večinom prostom deobom materinske ćelije i pri povoljnim uslovima svakih 30 min imamao novu generaciju)znači opet veliki efekat uprkos onom delu koji ne uspe da dođe do korena. Znači još jednom kada slavol nanesemo na list folijarno se usvajaju auksini preko stoma i putuju kroz ćelije izazivajući rast i izduživanaje ćelija...a bakterije koje se kreću u vodi dolaze do tla gde obavljaju svoju ulogu. Za novčanik to vam izgleda ovako, primenimo slavol konkretno na pšenici u dva navrata 5-7L/ha u fazi bokorenja u tretmanu sa herbicidima gde ciljano idemo na lisnu i korenovu masu i ponovimo u fazi klasanja gde ciljano idemo na kvalitet zrna i gramažu= 600-700 kg više pšenice po ha u odnosu na kontrolu...* cena po kg čista matematika. Izvinite ako sam oduljila ali još samo da napomenem kako su ovu u zemljištu živi m.o. koji imaju sposobnost razgradnje ostataka pesticida i ostalih štetnih materija što je još jedan + zašto koristiti slavol.pozzz

- - - - - - - - - -

za nanošenje na seme koristititi slavol s u količini 250ml na Ha normu semena...čist auksin u vidu indol sirćetne kiseline...negde oko 10evra mpc.
 
Sanja koji su auksini u Slavolu? i da li postoji neka gornja granica, maksimalna doza posle koje slavol postaje toksičan?
 
Auksin prirodni kojeg biljka lako prepoznaje a koji je produkt metabolizma bakterija a u obliku indol-3sirćetne kiseline. Svim nevernim Tomama,napravite si pokus i sami se uverite.poz
 
Ako Slavol sadrzi bakterije i auksine onda moze da se uzme malo slavola pa pomesa sa puno vode i razmnoze bakterije pa imas vise materijala tj. tih bakterija bez auksina, malo nahranis bakterije necim, obezbedis temperaturu i eto, ne mora da se kupuje uvek nego sam proizvodis
 
Koja PSS je radila oglede da mozemo da se raspitamo??

Nisam proizvođač pa moje mišljenje uzmite u obzir sa rezervom - Ono što treba svako ko se pita o efikasnosti slavola da uradi je da uzme Slavol malu količinu i poprska jedan red nekoliko metara nekom ručnom prskalicom pa onda gledaš taj redu odnosu neki drugi kontrolni red i zaključiš sam. To ti je jedini eksperiment kome možeš 100% verovati.
 
Nisam proizvođač pa moje mišljenje uzmite u obzir sa rezervom - Ono što treba svako ko se pita o efikasnosti slavola da uradi je da uzme Slavol malu količinu i poprska jedan red nekoliko metara nekom ručnom prskalicom pa onda gledaš taj redu odnosu neki drugi kontrolni red i zaključiš sam. To ti je jedini eksperiment kome možeš 100% verovati.

Ja sam proizvođač i koristim slavol u svojoj proizvodnji. Po meni nebi trebalo uopće pokušavat razmnožavat slavol pošto njegova cjena nije velika a posve je nepoznato šta se razmnoži a šta ostane da se nije razmnožilo a potrebno je. Svim proizvođačima bi preporučio da slavol koriste fertigacijom a folijarno samo kad nemože drugačije Npr. u ratarskim kulturama. Ja u svojoj proizvodnji upotrebljavam slavol istovremeno fertigacijom i folijarno i tu mi je pokazao najbolje rezultate. Veliki problem je bio kod mene što nisam vodio računa o količini slavola koji sam davao biljci i dobio sam povećanje ploda paradajza preko 100% što mi je napravilo velike probleme, zbog krupnoće paradajza koji je bio u prosjeku 700 grama nisam ga mogao prodat pošto se traži paradajz od 250-300 grama. Tko ima namjeru koristit slavol treba znati da on sam neće puno napravit ali će napravit čuda u kombinaciji sa gnojivima koja su ionako dopuštena u organskoj poljoprivredi. I samo uputstvo kaže da slavol pomaže biljci da bolje iskoristi ono što joj je dano.


Koja PZ je radila oglede možete pogledati ovdje.http://www.slavol.rs/reference/
 
Nazad
Vrh