plastenici sa grejanjem.iskustva....

mnalfaomega

Novajlija
Učlanjen(a)
23 Mar 2010
Poruka
3
Lokacija
vrbas
Planiram nekih 500m2 sa grejanjem.pa me zanima ima li ko iskustva sa time. Svi predlozi su takođe dobro došli.
 
Da, koliko sam video po postovima u drugim temama, mnogi članovi foruma imaju iskustva i već su pisali o tome na forumu. Ako se samo malo potrudiš i pogledaš po forumu, naći ćeš te postove.
 
novli gledao sam ja isplativosti gajenja,i sve to.u stvari ja i sam radim 2 plastenika vec 2 god.exsperimentalno 5x12 visine 2,7.isnabdevam 2 prodavnice robom u zavisnosti sta imam..sada planiram napraviti 2 ladje 10x30 visine nekih 4,5m 600m2 sa grejanjem.iskljucivo me zanimaju iskustva ljudi sto imaju plastenik sa grejanjem,ili planiraju isto to??sa cime se ti bavis? :D
 
mnalfaomega je napisao(la):

Poznavajući tvoj plac neznam dali bi imao mesta za bale soje. Dakle pećka za bale razvučeš crevo za podno grejanje u plasteniku, možeš prikačiti i kuću da greješ i to je to. Par stotina metara od tebe živi čovek koji pravi takve pećke. Meni je jednu napravio, super sam zadovoljan. Mogu da vas upoznam. Pozdrav za čika Mišela od Željka fotografa.
 
pozdrav svima ko li ko kosta ta pec meni treba grejanje za rasad ko li ki je utrosak bala :cao:
 
Mene izašla oko 700 evra. Međutim ako si dobar varioc onda te može izaći jeftinije. Moraš ispoštovati dve stvari.

1. Koristi kotlovski lim.
2. Koristi debelozidne cevi.

Ukratko peć izgleda ovako.

Napravljena rešetka kroz koju prolazi voda. Isto tako sa strane. Sve povezano sa rezervoarom većim u gornjem delu.
Iznad tog rezervoara još jedan malo manji. A iznad tog manjeg napravljena je zmija od kolena za centralno grejanje i cevi. Zatim je sve to uzidano šamotnim ciglama. Zatim staklena vuna. I na kraju sve to obloženo limom. Ima troje vrata donja za pepeo. Srednja velika za loženje. I gornja za čišćenje. Ima neka vrata na zadnjoj strani za čišćenje. To bi otprilike bilo to.
 
hvala na odgovoru bila bih ti zahvalna kada bi postavio neku sliku tog kotla, da li moze da zagreje plastenik 5 sa 30m ,hvala :cao:
 
možeš li postaviti neku sliku te peći :cao:
[/quote]
2itllxl.jpg
svkoc6.jpg
http://i56.tinypic.com/e9fay0.jpg[/IM
[right][size=1][color=#135d37][b]Post je spojen: [time]1295845365[/time][/b][/color][/size][/right]_________________________________________________
[quote=mrav ]
hvala na odgovoru bila bih ti zahvalna kada bi postavio neku sliku tog kotla, da li moze da zagreje plastenik 5 sa 30m ,hvala :cao:
[/quote][img]http://i56.tinypic.com/e9fay0.jpg
2itllxl.jpg

Post je spojen: [time]1295871527[/time]
_________________________________________________
mrav je napisao(la):
hvala na odgovoru bila bih ti zahvalna kada bi postavio neku sliku tog kotla, da li moze da zagreje plastenik 5 sa 30m ,hvala :cao:

Može ova pećka da greje baš dosta kvadrata. Jedan moj poznanik grejao je veliku halu plus kuću na sprat sa nešto manjom. Kada je testirao prvi put pokazalo se za nije dovoljno. Nije prepravljao peć već je napravio cisternu od metala i izolovao staklenom vunom kao što se izoluje bojler. Posle toga nije imao problema sa kapacitetom. Jer taj dodatni rezervoar dođe kao akomulator toplote. Mislim da je stavljao jaču pumpu. Što se tiče potrošnje grejem 225 kvadrata sa 7 bala soje na minus 10. Danas sam potrošio 4 bale. E sad dobro izolivana kuća i plastenik verovatno nije ista stvar.
Post je spojen: [time]1295911270[/time]
_________________________________________________
Da još malo objasnim konstrukciju peći.

Rešetka koja je prekrivena pepelom, kroz koju protiče voda na drugoj slici sastoji se od cevi između kojih je razmak 2 centimetra. Glavni nosači peći su debelozidne cevi širine bar 8 ili još bolje 10 ili više centimetara. Što budete manje štedeli na materijalu dobijate pećku veće toplotne moći. Da se vratim na rešetku. Dakle cevi za rešetku koristite najmanje 3/4 cola što debljeg zida ili još većeg prečnika još bolje. Glavne noseće cevi bušite tako da se uklapa razmak na rešetki od dva centimetra. Zatim bušite glavne noseće cevi sa njihove gornje strane i navarujete cevi koje vidite na drugoj fotografiji da stoje uspravno. Razmak tih cevi neka bude nekih 5 centimetara. To je dovoljno da može lepo da se očisti od pepela. Kod mene su malo ređe postavljene verovatno ga je mrzelo da buši i vari tolike stubiće.

Zatim krivine koje vode u veći rezervoar, su napravljene od kolena za centralno grejanje.

Veći rezervoar pravite od KOTLOVSKOG LIMA minimalno 4 milimetra. Ovo je obavezno zbog trajnosti pećke. Ovo morate ispoštovati. Veliki rezervoar je izmaknut od zida na kraju pećke minimalno 15 centimetara. Razlog što tuda prolazi dim. Što veće rezervoare pravite povećavate litražu vode i samim tim kapacitet pećke.

Iznad velikog rezervoara nalazi se malo manji rezervoar on je svojim zadnjim delom primaknut skroz do zida na na kraju pećke. Takvim svojim položajem primorava plamen i dim da prolazi prvo sa njegove donje strane skroz do prednjih malih gornjih vrata to vidite na 4 slici. Zatim dim prolazi sa gornje strane gornjeg (manjeg ) rezervoara na koji je nameštena zmija kako je ja zovem.
Zmija se pravi od cevi i kolena za centralno grejanje. Kada se zavare dva kolena dobija se slovo u. Zatim parče cevi 30 cm pa onda opet dva zavarena kolena u slovo u. I tako nekoliko puta i to je ta zmija.

Razmak između rezervoara bar 10 centimetara sbog lakšeg čišćenja.

Nagib obadva rezervoara bar 10 stepeni. Da bi dim lakše prolazio. Da nebi bilo nedoumice. Nagib je namešten da je niži na kraju pećke a viši prema vratima.

Putanja dima i plamena da ponovim još jednom. Od kraja pećke između dva rezervoara skroz do gornjih prednjih vrata. Zatim sa gornje strane gornjeg rezervoara toplotu predaje na zmiju od cevi i nakraju prolazi kroz rupu za dimnjak.

Kod te rupe napravite vrata za čišćenje vide se na 3 slici.

Da nekome nebi palo na pamet ono što je meni da objasnim sledeće.

Kada sam video ona dva rezervoara i zmiju od cevi kažem ja majstoru, šta misli da dokupim još materijala da napravim treći rezervoar kako bi iskoristio svu toplotu dima.

Odgovor nipošto.
Zašto?
Treći rezervoar zaista može da izvlači dodatnu toplotu iz dima ali postoji problem.
Problem je previše ohlađen dim može da dovede do kondenzacije ili u pećki (manje verovatno). A najverovatnije u dimnjaku. Posledica pored kondenzacije u dimnjaku može se pokazati u vidu lošeg odvoda dima kroz dimnjak.

Kada pominjem dimnjak on mora imati dobar prečnik.

Visina dimnjaka je takođe bitna. To se može verovatno rešiti pored doziđivanja i nekim širokim metalnim cevima sa otpada koje možete kupiti na koligram.

Kao što sam pomenuo sve gore opisano kod mene je ozidano šamotnom ciglom. zatim staklena vuna zatim lim.

Ja kada bih takvu peć zidao u stakleniku nebi koristijo staklenu vunu i lim već bi mi telo pećke bilo korišteno kao što je u kućama kaljeva peć. to bi trebalo uskladiti sa dimnjakom ali to bi bilo odlično iskorištenje toplote. Moguće je pored šamotne cigle koristiti i neke stare švabske. Naravno slabija akomulacija toplote je posledica toga.

Još da objasnim kako su napravljena vrata.

Korišćene su ploče debljine 5 milimetara. Tamo gde je bilo potrebno savijati majstor je zarezao brusilicom dva do tri milimetra i onda sa lakoćom to savio udarcima čekićem.
Kod velikih vrata je potrebno napraviti dodatnu ploču i između njih postaviti staklenu vunu. Na taj način velika vrata se negriju, i toplota se zadržava unutar peći. To je kod mene nahnadno radjeno.

Ako još imate pitanja slobodno pitajte.
 
Razlika sigurno mora postojati.
Razlog što vazduh između dva sloja folije ima funkciju izolatora.
Međutim ima tu još faktora.
Naprimer providnost folije.

Verovatno bi dva sloja folije koja su izuzetno providna dali najbolje rezultate. Razlog jednostavan. Sunčevi zraci bi lakše prodirali u plastenik, a zbog dva sloja folije i toplog vazduha između njih, toplota bi se duže zadržavala u plasteniku. I efikasnije amortizovala noćne padove temparature.

Tebe međutim verovatno zanima za koliko stapeni je veća temparatura u plasteniku koji ima dvostruku foliju, u odnosu na naprimer isti takav plastenik koji posroji odma pored njega ali je pokriven samo jednim slojem folije.

Tačan odgovor u brojevima nemam. To će moći da odgovori samo ko ima dva plastenika onako kako sam naveo.

Treba imati u vidu da naprimer po sunčanom zimskom danu bez vetra verovatno nije neka velika razlika. Međutim kad zađe sunce tog istog dana pa do ujutro tu razlike postaju veoma vidljive.

U svakom slučaju dupli sloj folije je veoma koristan u zimskom perijodu.
 
hvala za odgovor moracu onda da postavim duplu foliju medzutim neznam finansiski koliko ce me izaci pa ako moza neko da mi priblizno kaze jeda plastenik je 7m sirine 3,7 visine 37m duzine a drugi 6m sirine 3,9 visine 40m duzine lukove sam pravio za duplu foliju
 
hvala na ovako opsirnom odgovoru kad pocnemo praviti ako bude jos nekih nejasnoca kontaktiracemo vas pozdrav :ppozdrav:
 
Zašto niko ne razmišlja o asimetričnim tunelima sa termoakumulacionim zidom??
Kod kineza nemoš videti ovakve lučne tunele, uvek je severni zid ozidan i služi kao akumulator. Imaju takodje kombinovane staje i plastenike sa biodigestorima za gas itd itd. Sve su to jeftini sistemi i samodrživi.
Zašto uvek skuplje rešenje koje i nema baš neku svetlu budućnost.
 
dzionik je napisao(la):
Zašto niko ne razmišlja o asimetričnim tunelima sa termoakumulacionim zidom??
Kod kineza nemoš videti ovakve lučne tunele, uvek je severni zid ozidan i služi kao akumulator. Imaju takodje kombinovane staje i plastenike sa biodigestorima za gas itd itd. Sve su to jeftini sistemi i samodrživi.
Zašto uvek skuplje rešenje koje i nema baš neku svetlu budućnost.

Super ideja. Dali imaš neku fotografiju ili video snimak eventualno link. Da vidimo kako je to rešeno.
Dali imaš informaciju od kakvog je materijala ozidan zid itd.

Pored gore opisanih ideja postoji još jedan način grejanja plastenika.

1 Skine se gornji sloj zemlje u što većem prostoru plastenika.
2 U tu rupu se nabaca bio masa (slama seno itd).
3 Polije se vodom bio masa da bi se aktiviralo truljenje.
4 Zemlja se vrati na mesto gde je bila.
5 Slamom se prekrije zemlja u celom plasteniku.
6 Posade se biljke.

Rezultat predhodnih radnji je da bio masa prilikom truljenja oslobađa toplotu.
Toplota pomaže biljci da se razvija i amortizuje noćne padove temparature.

E sada ima stvari koje moramo da istražimo.

1 Koliko debeo sloj zemlje skidamo.
2 Koliki sloj bio mase stavljamo.
3 Koliko vode se sipa po kvadratnom metru.
4 U kom mesecu bi trebalo sve što sam naveo raditi, kako bi se toplota stvarala u mesecima kada je naj hladnije.

Zašto je sve ovo važno?

Ukoliko skinemo previše tanak sloj zemlje može doći do pregrevanja korene biljke. Isto važi i za debljinu sloja bio mase. Previše debeo sloj aktivira veću toplotnu energiju što može da uništi biljku.

Razmišljao sam da se u bio masu ubaci plastičnu cev kroz koju struji vazduh i da se iz toga izvlači toplota za vazduh koji je u plasteniku. Još razmišljam dali bi bilo bolje da kroz cevi cirkuliše vazduh ili voda. Čekaću vaše predloge. A zemlja bi se grejala kontaktom sa bio masom.
Dok ne budemo imali informaciju o količinama bio mase i debljini slojeva netreba se upuštati na većoj kvadraturi. Da ne uništimo biljke.

Verovatno ima mana u mojim razmišljanjima. Znam da je neko već našao recept koji nama treba samo još kad bi se javio na ovoj temi bilo bi super.
 
Zid je naravno ravan,na zid idu lukovi sa folijom,a drugi kraj tj. strana su klasicne cevi sa folijom.U stvari radi se o najobicnijem plasteniku na kome se sa jedne strane nalazi zid od gline.Ja bih ga nazvao poluplastenik
 
Nazad
Vrh