Kombuha
Čajna gljiva je široko poznata u svetu. Zovu je ruskom, japanskom, kineskom, indijskom čajnom gljivom. Samo ime kombuha je japanskog porekla. Čajnu gljivu zapravo čini simbioza dve vrste organizama: gljiva (kvasci) i bakterija sirćetnog vrenja. Kvasci iz šećera stvaraju alkohol, a bakterije taj alkohol koriste kao izvor energije i pretvaraju ga u sirćetnu kiselinu. Pri tom kvasci saharozu pretvaraju u glukozu i fruktozu i time omogućuju bakterijama da stvaraju glukonsku kiselinu, koja štiti kvasce od konkurentnih mikroorganizama. Vrsta kvasaca koja učestvuje u ovoj simbiozi zavisi od geografskog područja u kome se čajna gljiva gaji.
Sposobna je da iz malog broja komponenata stvori obilje različitih nutritivnih i farmakološki korisnih supstanci. To su: glukoza, fruktoza, vitamini B1, B2, B3, B5, B6, B12, B15, vitamin C, biotin, folna kiselina, lecitin, mlečna, glukonska, i glukoronska kiselina, voćne kiselin (vinska, oksalna, limunska, sirćetna, malonska), neki enzimi, 14 aminokiselina, biogeni amini i neki antibiotici. Zbog ovakve sposobnosti kulture kombuhe, ne iznenađuje njen naziv čudesna gljiva i svrstava se u grupu gljiva značajnih lekovitih karakteristika.
Vitamin B1 (tiamin) pomaže održavanje mreže nervnih vlakana u organizmu. Zajedno sa vitaminom B2 i B6 redukuje depresiju i gubljenje pamćenja. Vitamin B2 (riboflavin) pomaže ćelijama da koriste kiseonik. Zajedno sa vitaminom A sprečava pojavu katarakte. Niacin proširuje krvne sudove, povećava dotok krvi do rana i ubrzava njihovo zarastanje. Pomaže u održavanju zdravlja nervnog sistema i u formiranju hormona. Pantotenska kiselina smanjuje broj sedih vlasi. Pridoksin važan je za održavanje jakog imunološkog sistema. Pomaže formiranje belih krvnih zrnaca koja su najveći borci protiv infekcija u organizmu. Vičin 812 ne samo da smanjuje nivo zacepljenosti arterija -aminokiselinski homocistein, već menja homocistein u metionin, aminokiselinu koja sprečava pojavu raka.
Korišćenje vitamina B12 postaje ozbiljnije starenjem organizma, jer mu je teško da ga apsorbuje, pa je potrebno povećati njegovo unošenje. Biotin (vitamin H) pomaže prilikom razlaganja masti. Pomaže u redukovanju sedih vlasi i gubljenju kose. To je razlog što se biotin pojavljuje kao sastavni deo mnogih šampona. Folna kiselina je veoma važna za obnavljanje ćelija krvi. Nedostatak ovog vitamina ogleda se u lošoj krvnoj slici.
Vitamin C je supstanca koju kao i druge vitamine organizam ne može da proizvede. Sprečava skorbut, bolest arterija. Pomaže biosintezu kolagena, proteina koji čini strukturu kostiju., kože, krvnih sudova. L. mlečna kiselina reguliše ćelijsko disanje, sprečava stvaranje ćelija kancera. Reguliše pH krvi. Glukaronska kiselina stvara se u zdravoj jetri a dosadašnji pokušaji da se sintetički stvori nisu uspeli.
Njena uloga u organizmu je da vezuje otrove nastale u organizmu u procesu metabolizma i unete spolja. Tako zarobljeni otrovi odlaze preko žuči u creva i preko bubrega u mokraću. Ova kiselina se ne resorbuje već se cela odstranjuje. Takođe, ona je i jedna od komponenata heparina koji održava nivo gustine krvi. Usninska kiselina ima jake antibiotske efekte. Smatra se da sprečava rast ćelija tumora. Aminokiseline su konstituenti proteina. U ljudskom organizmu dolazi do spajanja više od 20 aminokiselina u različitim kombinacijama pri čemu se formira veliki broj proteina. Prisustvo cisteina i metionina, u kombuha napitku je veoma bitno, jer metionin pomaže organizmu da se zaštiti od teških metala, kao što su olovo i aluminijum.
Napitak kombuhe je aktivan prema nekim stafilokokama. Iz napitka kombuhe izolovane su sve supstance pod nazivom baktericidin i preparat MM. Primenjuju se u lečenju stomačnih bolesti.
Gajenje gljive i priprema napitka:
Kombuhom se naziva debela, sluzava, smeđa navlaka pihtijaste konzistencije koja pliva na površini zaslađene tečnosti, koju nakon fermentacije koristimo kao čajni napitak, ali takođe i kao kiselinu koja se može koristiti kao začin umesto sirćeta. Čitav proces se odvija u staklenoj tegli. Može se staviti u običnu, zaslađenu vodu i tada ima ukus običnog sirćeta. Ime je dobila upravo po tome što se stavlja u ohlađene čajne napitke od raznih lekovitih biljki. U tečnosti se drži nekoliko dana, dobro zatvorena, dok se ne postigne željena kiselost, a to se meri lakmus papirom.
Izuzetno je važno da napitak bude blag, pošto se u njemu nalazi glukonska kiselina, koju inače u normalnim metaboličkim okolnostima proizvodi jetra čoveka. Ova kiselina ide direktno u krv i ima zaštitnu ulogu za ljudski organizam. Povećanjem procenta ove kiseline u krvi dolazi do prekomernog zakišeljavanja krvi, što može u mnogome da poremeti ravnotežu organizma, a u težim slučajevima da izazove i smrt. Umereno konzumiranje napitka koji proizvodi čajna gljiva pruža zaštitu od zagađenja raznih vrsta koja dospevaju putem respiratornih organa i drugačije u naš organizam i mogu izazvati pojavu kancerogenih oboljenja. Rusi su dokazali da je rudarima na Uralu naročito pomogla u čišćenju organizma i sprečavanju prerane smrti zbog udisanja ugljene prašine.
Kombuhu možete i sami napraviti. Nakon vinskog vrenja i ceđenja vina u kominu (iscedak) treba dodati određenu količinu vode i malo šećera, a posudu zatim ostaviti izloženu vazduhu. Već nakon 7 dana vinski kvasci iz komine će se udružiti sa sirćetnim bakterijama iz vazduha i dobićete smeđi, sluzavi pokrivač koji se ponaša kao čep i prekriva vinsko sirće.