Pašnjaci

  • Začetnik teme brundalo
  • Datum pokretanja
ivanvet je napisao(la):
hteo sam samo da pitam, videh gore, da ako se radi o mahovini na terenu, tj. ima mahovine po pasnjaku, to znaci da je kiselo zemljiste, jel? pa kako onda tu mahovinu iskoreniti? jel pomaze tu da se prvo temljiste podrljaci, pa posle baciti Ca, a koliko treba baciti po hektaru? :cao:

Mahovina uspeva i na krecnjaku ako ima dovoljno vlage. Na svim prelivima reka gde se formira sedra, kalcifikacijom iz vode bogate krecnjakom ima mahovine koliko hoces. Iz toga proizilazi da mahovina moze da raste sredini u sredini sa visim pH vrdednostima?
Mahovina koja se raspada, prirodno kompostira ima koliko ja znam kiselu reakciju.

Sto se tice bacanja krecnjaka po livadi ili njivi ja mislim da zemljiste mora da se analizira i tako odredi da li uopste treba i koliko kg/ha. Nema nacina da se to odredi vizuelno.
Takodje ne deluje mi privlacno pasnjak na kome raste mahovina. To znaci da je tu velika vlaga? MOzda je to dobro za neku vestacku livadu i seno?
 
ma nema tu velika vlaga, pa mi je zbog toga bas cudno. to je jedna strana brda i to mogu reci poprilicno strma, da se ore, nema sanse, a i ocedit je teren. pa bi izgleda najbolje bilo da odnesem zemljiste na analizu. hvala na odgovoru..
 
evo malo pasnjaka lepih,


P.S. by Moderator: Evo kako to izgleda sa boljim programom za up-load fotki !!!

15pfrzp.jpg

Post je spojen: [time]четвртак, 15. април 2010. 09:55:31 CDT[/time]
_________________________________________________

ovo sam slikao na zlatiboru

Post je spojen: [time]четвртак, 15. април 2010. 19:00:57 CDT[/time]
_________________________________________________
211t8d3.jpg

Post je spojen: [time]петак, 16. април 2010. 04:02:03 CDT[/time]
_________________________________________________

ovo je slikano na PESTERSKOJ VISORAVNI,SELO ZVANO RAKOCKE gde se gaji oko 2000 ovaca leti...

Post je spojen: [time]петак, 16. април 2010. 13:04:36 CDT[/time]
_________________________________________________
2gxis8j.jpg

Post je spojen: [time]петак, 16. април 2010. 22:06:15 CDT[/time]
_________________________________________________

slikato na zlataru, psi koji idu za ovcama.

Post je spojen: [time]субота, 17. април 2010. 07:06:35 CDT[/time]
_________________________________________________

Post je spojen: [time]субота, 17. април 2010. 16:09:59 CDT[/time]
_________________________________________________

Post je spojen: [time]недеља, 18. април 2010. 01:10:19 CDT[/time]
_________________________________________________
116hn5j.jpg

Post je spojen: [time]недеља, 18. април 2010. 10:10:38 CDT[/time]
_________________________________________________

rakocke

Post je spojen: [time]недеља, 18. април 2010. 19:14:44 CDT[/time]
_________________________________________________
mk8ac8.jpg

Post je spojen: [time]понедељак, 19. април 2010. 04:16:05 CDT[/time]
_________________________________________________

na pesterskoj visoravni mesto zvano giljeva. predvidjeno pretezno za ovcarstvo ,a ima i ljudi koji drze goveda rase busa.
 
Јеси ти прочитао можда да постављамо слике у мањој резолуцији ? Ниси чуо за ТИТАН ? :udri:
 
@uhaladza

pa ti je smanji preko imagetitana (ili nekog drugog programa)...okaci ovde i onda kada mi kliknemo na njih mozemo da ih vidimo u istoj rezoluciji koja je sada!
a sto se mene tice ne moras da smanjujes...ali zbog drugih clanova foruma bi trebalo.. pozdrav :ppozdrav:
 
Evo da vidite kako se ja snalazim u sušama.Pašnjaci budu osušeni,pa onda kosim sa livada drugi otkos,natovarim na stari platon i dovezem ovcama u tor,pa se one posluže.

Evo kako to izgleda u sušnoj Slavoniji.Nije tolika suša koliko je preopterećen pašnjak.Ali u jesen i proljeće je paša idealna,ne mogu popasti koliko ona raste.

DSC00987.jpg


I platon s nakošenom travom.
DSC00989.jpg


A ovako to izgleda kad suše nema.

DSC00833.jpg


DSC00190.jpg
 
djura je napisao(la):
Moja farma se nalazi teritoriji opštine Guča. Zemljište spada u kategoriju manje plodnih ( smonica )Trava koja na takvom zemljištu raste je lošijeg kvaliteta i vremenom na svim livadama se formira pokrivač od mahovine pa prinosi svake godine opadaju. Za ovakve situacije imaju dva rešenja i njih je najbolje kombinovati. Parcele koje se mogu orati pre toga se dobro nađubre stajnjakom, a oranje se obavlja u jesen. U proleće je najbolje posaditi kukuruz za silažu, pa po skidanju silaže zasejati veštačku livadu. Pre toga ponovo parcelu dobro nađubriti stajnjakom ( ovčijim ), poorati, izfrezerovati i drljanjem je poravnati tako da sve bude ravno da bi se lako kosila. Postoje gotove smeše trava u poljoprivrednim apotekama, ali bolje je i sigurnije kupiti sve te komponente posebno.Smešu treba obogatiti semenom lucerke.Sejanje može i mašinski i ručno, ali bolje je ručno jer je u pitanju smeša semena koja nisu istog oblika i veličine pa mašina ne može ravnomerno da ih razbacuje ( seme lucerke je mnogo manje i ono se isključivo baca ručno ili se mašinom razbaca ali posebno ne u smeši ). Zadnja operacija je valjanje da pi prijem trave bio bolji.
Drugo rešenje je da se po livadi prođe drljačom koja će počupati mahovinu ( njen korenov sistem je jako slab pa se ona čupa ) dok se iznikloj travi to neće desiti. Na praznim mestima baciti seme trave. Pošto u mom slučaju sve livade su bile sličnog kvaliteta ja sam ove dve metode kombinovao iz razloga što moram imati površine gde ovce pasu ( stado broji 50 ovaca ) a livade gde se sadi veštačka trava u prvoj godini ovce ne smeju pasti. Prinosi sena su odlični kao i kvalitet sena sa sejanih livada. Nakon 7. godina sejana livada naglo smanjuje prinos jer se broj trava u njoj smanji pa je potrebno postupak ponoviti.
Jedne godine sadio sam sudansku travu. Prinos nije bio onakav kakav se opisuje u literaturi.Ovce je rado jedu ali se jako teško suši. Dodajem da je ta godina bila jako loša jer je bila kišovita i u aprilu i maju neobično hladna za to doba godine, a ja sam je posadio malo ranije tako da je prinos manji i zbog moje greške jer su korovi na toj parceli mnogo brže krenuli i zagušili sudansku travu, tako da to prvo kolo koje treba da ima najveći prinos je podbacilo. Mana joj je da je to jednogodišnja biljka pa je bolje saditi deteline jer njih možeš koristiti od 3 do 7 godina.
Djuro a sta mislite o travi na planinskim pasnjacima. Konkretno, imam zemlje na Tari i to su uglavnom livade. Koji je kvalitet tih trava i da li mislite da je ta senaza dovoljno bogata proteinima? Trava nije sejana vec je to sama priroda napravila selekciju. Pozdrav!!!
 
djura je napisao(la):
Mana joj je da je to jednogodišnja biljka pa je bolje saditi deteline jer njih možeš koristiti od 3 do 7 godina.
Trave u koje spada i Sudanska trava i leguminoze ne mogu da se porede niti mogu da se koriste po sistemu ili ili.
Zanači mora i jedno i drugo. To je već 1000 puta objašnjeno i ovde na forumu i u tv emisijama koje se bave poljoprivredom još od Kosare a i pre toga, to piše u preporukama svake savetodavne službe, poiše u uvodnom delu svakog teksta posvećenog stočarstvu
Očigledno da mnogi ne shvataju o čemu se tu radi.
Radi se o hlebu i mesu. I tu ne može da se postavi dilema da li hleb ili meso. Treba i jedno i drugo. Hleb je u ovom slučaju trava(e) a meso lucerka, detelina i druge leguminoze. Što se sadržaja hranljivih materija tiče granica nije isključiva. Kao što u hlebu koji je pre svega energija(ugljeni hidrati) ima i belančevina(manje) tako i u mesu koje je proteinska hrana ima i energije. Vrlo slično tome i trave koje su energetski deo imaju proteine a leguminoze imaju i energetsku komponentu.
Ko hoće malo više da se udubljuje u ovu problematiku shvatiće da su stvari malo složenije ali ova podela na energetski i proteinski deo je osnovna. Ishrana mora da bude izbalansirana a u tom balansiranju skoro uvek veći problem prestavlja dovoljna količina proteina. Zato se toliko insistira na lucerki a u planinskim krajevima ili tamo gde je zemljište kiselije na detelinama ili žutom zvezdanu....
Energetski deo se lako dopunjava"hlebom" a to je kukuruz, rax, ovas, ječam, tritikale...... Ali, opet su potrebne trave koje pored energije sadrxze i vlakna.....
Sudanska trava je izvrsna zbog više razloga. Dokazanjo veliki prinos. Odlično podnosi sušu. Dobar nivo energije i dosta vlakana. Može i treba da se seje kao druga kultura. Na primer posle kombinacije nekog žita i graška ili grahorice koji se skinu kraqjem aprila. Neko preporučeno vreme setve je 1-5 Maj. Može i kasnije ne preporučuje se ranije . To je biljka poreklom iz Sudana, znači totalno tropska. Može da se suši za seno ali je to zbog debele stabljike teško ako se ne kondicionira.
Za sejane pašnjake najbolje su TDS(travno-detelinske smeše). Da li će u smesi biti lucerka, neka detelina ili žuti zvezdan i koje trave zavisi od kvaliteta zemljišta i lokacije. Zato obavezno treba uraditi analizu. Za početak treba kupiti preporučenu smešu a onda pazljivo pratiti koje trave kako reaguju. Kvalitet sejanih travnjaka opada vremenom pa se preporučuje dosejavanje koje daje odlične rezultate.
ja mislim da ćemo se složiti da po dobrom pristupu i načinu rada na ovom forumu, a po mom mišljenju i znatno šire, prednjače Miljko i njegov brat. Čovek lepo piše šta i kako radi. Iako se radi o tovu, to jest proizvodnji mesa isti principi važe i u proizvodnji mleka. Dakle, on daje kukuruznu silažu.Kukuruz je trava i to je energetski deo, daje lucerkinu silažu to je proteinski deo i daje koncentrat vodeći računa da iako je to u osnovi energetsko pojačanje da i koncentrat ima dovoljno proteina. On to daje u štali. Ko stoku drži na pašnjaku treba da obezbedi da u smeši ima obe komponente ili ishranu mora da koriguje u štali dodavanjem onoga što je deficitarno.
 
Poštovani,
spremam se napraviti farmu ovaca. Nigdje ne mogu pronaći podatak koliko je optimalno uzgajati ovaca na jednom hektaru. Naime radi se o kamenjaru u dalmatinskoj zagori, tako da i nije neki bogati pašnjak. Jasno mi je da ću ih trebati dohranjivati sjenom i kukuruzom.

Naišao sam na podatak da ih, kada je u pitanju eko uzgoj, može biti 3-5. To mi se čini nekako premalo,

Ukoliko netko zna odgovor na moje pitanje molim da mi pomogne.

Pozdrav,
Dragutin
 
Dragutin je napisao(la):
Poštovani,
spremam se napraviti farmu ovaca. ............................ koliko je optimalno uzgajati ovaca na jednom hektaru. Naime radi se o kamenjaru u dalmatinskoj zagori, .............................dohranjivati sjenom i kukuruzom.
...................................nju eko uzgoj, može biti 3-5. To mi se čini nekako premalo,
...................................
Dragutin

Teško da će vam ko ovde dati neki konkretniji odgovor, s obzirom da je malo članova sa tog područja, čini mi se jedino merodavnih da daju adekvatan odgovor.
Brundalo, nažalost, teže bolestan!. Jedno vreme bio aktivan toni, ali ga nema u poslednje vreme, Čini mi se da još neko bio, nemogu da se setim imena, ali se i on pasivizirao?!

Još jednom dobrodošli na Forum i srećno sa farmom!

:ppozdrav:
 
Mislim, kako je u Zagori i 3-5 ovaca na hektar puno.

To se odnosi na kamenjar, koji izgori odmah kad je kraj proljeća.

Ako je zemlja kod vode, da ne izgori, može malo više, a vodi računa da ne preteraš. Počni sa malo pa jačaj opterećenje.
 
ima li jos neka trava da je dobra za pasnja? Nigdje ne mogu naci mjesavinu nekoliko vrsta ljulja, maciji repak i zvijezdan. Ove trave sto sam nasao u prodaji imaju samo ljulj i neke vrste za koje nisam cuo. Skoro sve mjesavine sadrze djetelinu osim ove sto sam maloprije spomenuo.
 
ovaj pas se stvarno napusio
zarius samo ima vise proizvodjaca trava nasao sam u jednoj da ima nekoliko vrsta ljulja jezevice i crvene deteline
 
ima 480dinara kilogram,ima i engleski i frencuski i jos tri vrste,jedna je izuzetno kratkog rasta 12 do 15 cm,imam livadu sa tom smesom,ali prvu moras da kosis dok ubokori inace ovce pocupaju,nemam reci za ovu smesu,sa traktora na glavu da skocis nebi ti nista bilo,ko persisiski tepih,pravi se po recpturi,koliko koje ide,moze i lucerka al nemora,za krave je sasvim drugacija smesa
 
Ja sdm pre nekoliko godina sejao mešavinu 12 trava. Između ostalih i bela detelina koja se pokazala odličnom. To ne znači da bi odgovarala na nekom drugom tipu zemljišta. Za košenje je dobro kombinovati travno leguminozne smeše koje prispevaju u isto vreme. Za ispašu je dobro koristiti smešu trava koje ne stižu u isto vreme. Tako ovce imaju na raspolaganju mladu travu duži vremenski period.
 
Nazad
Vrh