Navodnjavane sistemom kap po kap - KPK

investicija za 3 ha je 3000 e. Bunar,pumpa lajflat filter creva sve što ide sve novo. Ja radio ove god. Od toga creva su 850e za 3 ha ostalo je dugoročna investicija jer sve ostalo možeš koristiti min 5 god a nešto i više. Znači ako hoćeš da ti se isplati prve god nevredi ako računaš kao dugoročnu investiciju isplati se pošto u mom kraju niko neće imati 7 t/ha a ja očekujem oko 12t. kukuruz sejan oko 20 04 DKC 5092 na 18.5. Bačeno 350 kg/ha 6 12 24 i 300 kg/ha ureje i pušteno kroz sistem 50 kg za 3 ha kalijum sulfata.
12.5 t/ ha je malo uz navodnjavanje, sa 350 kg/ ha npk je mozda i ispravno, za veće prinose treba vise đubriva. Vrlo je bitno koliko i kada se daje voda, i još jedna stvar bez koje se nemože dobiti visok prinos, a to je azot. Ako se ukupan azot da do sjetve nema vrhunskog prinosa, on se ispere brzo i kukuruz ostaje bez azota. Mora se rasporediti tokom vegetacije tačno onako kako ga kukuruz troši po fazama. I ja još proučavam filozofiju proizvodnje kukuruza sa navodnjavanjem kpk sistemom i svake godine se korigujem, a samo ispravan način može dati prinose do 20 t/ha.
 
Zemlje slabopropusne , sa dosta gline ili ilovace , bilo teze ili lakse, ali sa glinastom ili ilovastom podlogom ,mogu proci sa ukupnim azotom u proljece ,pod uslovom da se ne pretjera sa navodnjavanjem , da ne dolazi do "zabarivanja" .
Propusne zemlje , sa vise pijeska , traze naknadnu prihranu.
 
Ima veze, moze proći i bez azota samo sa manjim prinosima. Kukuruzu treba u vegetaciji 450-600 l po m2, sad zamisli gdje će stići azot sa tolikom vodom. Sjećam se prve godine kpk traka u krastavcima, davno je to bilo. Bilo je to nesto novo za mene, za 15 dana zaljevanja svaki dan krastavac je pozutio ko vosak, kad sam poceo davati đubre za nekoliko dana je vratio boju. Voda je čudo, kad kukuruz dobije vodu on troši đubrivo mnogo više nego što mislimo. Vidim ovde kod mene kad tifoni prave bare na uvratinama tu je azot davno pobjegao od kukuruza.
 
@Maglap
Ne za sistem,za struju da ti spuste brojilo trofazno na njivi ako imas dalekovod na betonskim banderama,tj oko 20k eura je bilo,a bunar je druga stvar,zavisi od kapaciteta,potrebne dubine ....ja sam napisao koliko bi mene kostao bunar,25-30k eur,da ima potreban kapacitet za bar 5ha odjednom da navodnjava,kpk.
 
12.5 t/ ha je malo uz navodnjavanje, sa 350 kg/ ha npk je mozda i ispravno, za veće prinose treba vise đubriva. Vrlo je bitno koliko i kada se daje voda, i još jedna stvar bez koje se nemože dobiti visok prinos, a to je azot. Ako se ukupan azot da do sjetve nema vrhunskog prinosa, on se ispere brzo i kukuruz ostaje bez azota. Mora se rasporediti tokom vegetacije tačno onako kako ga kukuruz troši po fazama. I ja još proučavam filozofiju proizvodnje kukuruza sa navodnjavanjem kpk sistemom i svake godine se korigujem, a samo ispravan način može dati prinose do 20 t/ha.
Meni je prva god i kukuruz je na pesku. daj neki savet
 
@Maglap
Ne za sistem,za struju da ti spuste brojilo trofazno na njivi ako imas dalekovod na betonskim banderama,tj oko 20k eura je bilo,a bunar je druga stvar,zavisi od kapaciteta,potrebne dubine ....ja sam napisao koliko bi mene kostao bunar,25-30k eur,da ima potreban kapacitet za bar 5ha odjednom da navodnjava,kpk.
Ja vec imam struju ali ne iz dalekovoda vec iz kuce, koja je udaljena 80 metara, predpostavljam da je to ista trofazna struja koju bi i ovi iz epsa dovukli.
 
Transformator eps ceni kao da je od zlata,ono nije normalno kupis kucu za cenu da imas trofazno brojilo na njivi jbt ...I posle toga sve komsije se mogu praviti ludi i samo traziti brojilo na njixovim njivama a kabel vuku sa tvog transformatora ,imaju pravo.
 
Tako ispada da je kudikamo jeftinije da uvedes trofaznu u kucu, nego da ti oni prave novi prikljucak do potencijalnog bunara ali onda je i tarifa kao za firmu a ne za kucu.
A razlika u potrosnji je velika, cak 5 puta je jeftinija kucna trofazna nego komercijalna.
 
Nazad
Vrh