Kvalitet povrtarskih proizvoda na trzistu - primedba na kvalitet

MilanM

Član
Učlanjen(a)
25 Dec 2010
Poruka
1.728
Lokacija
Gadzin Han, Serbia
Morao sam da otvorim ovu temu iznerviran sve nekvalitetnijim proizvodima kako na pijacama u mom slucaju zelena, bulevarska i kvantaska u Nisu, prodavnicama tu podrazumevam vece supermarkete u Nisu Intereks, Tempo, Dis i lokalne prodavnice po Nisu i kod mene u Hanu.

Situacija je katastrofalna pogotovo ove gdine, povrtarski proizvodi su katastrofalnog ukusa bez obzira bili oni uveznog ili domaceg porekla. Paradajz kupujem dok ne stigne moj sada srdinom avgusta, kupujem od kraja maja pa do kraja avgusta i to u proseku 2-3kg svakog drugog dana, ove godine mi se paradajz zgadio koliko je los. Kupovao sam ga na kvantasu tamo je paradaajz kao kloniran na svakoj tezgi isti i nikakav, po prodavnicama i po manjim pijacama ista situacija svi ga hvale a na kraju kada ga probam samo voda u njemu i po malo mirise na paradajz. Lubenice kao i prosle godine katastrofalno lose od 30ak lubenica samo 3 su licile na lubenice, krastavice tu i tamo malo bolja situacija bude neka gorka ali su uglavnom bile ok. Kupus je bio u sred zime kvalitetniji i ukusniji nego li kasnije, kupovao sam ga u Intereksu navodno je leskovacki maltene badava za 12 din po kg a ksnije je bio i 80din/kg a taj je bio dosta losijeg kvaliteta nego li ovaj u sred zime.


Pricamo price hocemo da plasiramo nase prozivode u Svet ma kakav bre svet pa ovo povrce a i voce sa ovakvim ukusima niko nece hteti.
Ne znam kako je u drugim krajevima sa kvalitetom hrane ali ovde u Nisu je iz godine u godinu sve losije i losije
 
Потпуно си у праву што протестујеш.Међутим,"селекционаре" биљака и семена,трговце семенском робом,произвођаче вештачког ђубрива и "заштитне" хемије,робне произвођаче биљака и плодова биљака као и трговце истим то ич не занима.Занима их само колико новца ће инкасирати
Мој предлог ти је да биљке гајиш сам.Бар ћеш знати шта једете а можда нешто и приходујеш.Квалитетна роба увек има купца.
И немој да се надаш да ће нешто да се скоро промени,биће само још горе.
 
@ MilanM

Ovo što si ti primetio te vodi samo u pravcu da se lično posvetiš proizvodnji povrća za svoje potrebe i to cele sezone. Sad je malo nezgodno kako u maju mesecu dobiti paradajiz koji će biti dobrog kvaliteta i izgledom i ukusom.
 
"Селекционаре"таквих сорти и варијетета,трговце семенском робом таквих сорти,произвођаче вештачких ђубрива и "заштитне" хемије,произвођаче биљака и плодова тих биљака и трговце тим плодовима ич не занима твоја примедба.Једино мерило за њих је што пунији новчаник.Када се такви безукусни плодови не би куповали не би се ни гајили ни продавали.И све док се купују биће овако.
Никола је у донекле праву,у марту,априлу,мају па и јуну месецу код нас не можемо очекивати(осим понегде)благотворни укус парадајза и паприке из домаће производње.Али,да у јулу и августу парадајз,паприка,краставац немају свој карактеристичан укус и мирис је знак да нешто са тим биљкама није у реду.
Сваком коме се овакво стање не свиђа може да покуша да га промени гајећи биљке за себе а што преостане и за продају.За добру робу,без обзира на цену,увек ће да се нађе муштерија.
 
"Селекционаре"таквих сорти и варијетета,трговце семенском робом таквих сорти,произвођаче вештачких ђубрива и "заштитне" хемије,произвођаче биљака и плодова тих биљака и трговце тим плодовима ич не занима твоја примедба.Једино мерило за њих је што пунији новчаник.Када се такви безукусни плодови не би куповали не би се ни гајили ни продавали.И све док се купују биће овако.
Никола је у донекле праву,у марту,априлу,мају па и јуну месецу код нас не можемо очекивати(осим понегде)благотворни укус парадајза и паприке из домаће производње.Али,да у јулу и августу парадајз,паприка,краставац немају свој карактеристичан укус и мирис је знак да нешто са тим биљкама није у реду.
Сваком коме се овакво стање не свиђа може да покуша да га промени гајећи биљке за себе а што преостане и за продају.За добру робу,без обзира на цену,увек ће да се нађе муштерија.
i ja još uvek verujem u ovu priču:ppozdrav:
 
Krivlji su kupci nego svi drugi. Hoce narod da jede paradajiz u maju, da bude lep na oko i crven. Hoce da kupi simetrican krompir i papriku ali da budu sto krupniji. A uz sve to hoce da to bude jeftino i naravno organski. Nije problem, samo da ga dobro nadjubrimo, poprscemo malo zalijemo i eto vam ga.
 
Svi smo jednako krivi, bez obzira jesmo li u ulozi proizvođača ili kupca. Kupac želi naoko lijepu robu, a na proizvođaču je da to ispoštuje...i tu je onda cijeli lanac kojeg spominje Deda Lala. Mislim da današnja mlada generacija ni ne zna kako miriše i kakvog je okusa pravi paradajz...a stare sorte sve je teže očuvati.
 
1971 negde s proleća se prikazivao film iz 2 dela "i ovo je Amerika".Posle gledanja samo što nismo bljuvali od muke i zaprepašćenja.Između ostalog su prikazali ikako moraju da posipaju i dodaju u hranu kojekakvu hemijsku mudroliju da bi se takva hrana uopšte mogla jesti.Zgroženi zahvaljivali smo Gospodu što toga nema i kod nas.Kad ono,cvrc.Stiglo i kod nas.
Struckeru,botanička sortna karakteristika krompira nije da bude kvrgav,erlav,pun smrdljivih pečata,nepravilnog oblika pa kod čišćenja više odbaciš nego što iskoristiš već da bude obao bez rupa,loptast,elipsast malo spljošten ili jajast,veličine jajeta i krupniji do vrlo krupan(zavisi od varijeteta).To što je kod nas takav je isključiva "zasluga"odgajivača i lošeg tla i loše obrade istog tla.Kod nas je cena 1 kilograma 60-100 dinara a to je cena 1 radnog sata.U isto vreme je u EU cena 20 E centi.Razlika u platama da se ne pominje.Kvalitet semenske robe je uglavnom katastrofa.O neznanju bi romani tipa Rat i mir mogli da se pišu u nastavcima.
Neznam zašto ovo pišem,samo sebi dižem pritisak.
 
Ја сам невин, бранићу се ћутањем .. парадајз не једем .. Деда Лало не једите се :ppozdrav:
 
Za sve ovo su po meni najkrivlji trgovci. Razmazili su potrošače sa svojim standardima o izgledu proizvoda, npr da svaki paradajz mora da bude jednakog oblika boje i veličine. Sebe radi nameću potrošačima i primarnim proizvođačima sorte(i/ili hibride) koji mogu da trpe transport i da mogu relativno dugo da stoje u njihovim magacinima i na tezgama a da izgledaju sveže. Zato su paradajzi svi kao klonirani jer su proizvođači prinuđeni da gaje ono što "traži tržište" tj. dva hibrida, npr. Uragan i Maraton. Onda te dve sorte napadne nekakva sakagija
Teško je danas uživati u ukusu Novosadskog jabučara ili Volovskog srca osim ako ih ne uzgajaš sam za sopstvene potrebe a tek da ne spominjemo stare sorte, recimo žuti paradajz...
Doći će svima jednog dana iz dupeta u glavu da je guranje kolica u supermarketu otaljavanje života. Lepota je u različitosti. Kad budemo imali lepe, kulturne i higijenske, natkrivene pijace onda će svaka roba naći svog kupca, a ovako pet tajkuna propisuje standarde i diktira ukus celoj naciji.

- - - - - - - - - -

Ja otkuće prodajem krompir. Imao sam raznih filozofa kojima je previše sitan, pa previše krupan(veštački) itd. a sve ista sorta. Sad prodajem posebno biran zdrav i krupan, pa zdrav sitan, pa zdrav nekalibrisan, pa onaj koji je počeo da se kvari(one crne smrdljive fleke koje spomenu neko)... I svaka roba sad ima svog kupca, ali i svoju cenu. Drugovi Romi vuku taj kvaran po 15 dindže kao da samo krompir i jedu. U stvari kad pogledaš i nema jeftinije večere od prženih krompirića za čopor déca. Dá baba deci da ga oljušte, pa kašiku masti, pa na tiganj i "Na, ne najeli se!"
 
Mi imamo natkrivene pijace, sa sanitarnim čvorom, sa fiskalnim blagajnama (mislim da smo prvi u Evropi), sa certificiranim proizvođačima...sve po standardima EU. Malo je veći komfor za trgovce i kupce, ali to nije privuklo više kupaca na pijace. Onaj tko ima tradiciju kupnje na pijaci, kupovat će i dalje...a svi oni koji žele biti viđeni u velikim šoping centrima zaobilazit će pijace. Neće im biti važno šta kupuju u tim centrima. Povrće gotovo nikad ne kupujem, ali volim pogledati ponudu...u nekim trgovačkim centrima već duže vrijeme uopće nema domaćeg voća i povrća, ono što se nudi često je staro i lošeg kvaliteta, ali kupuje se jer je jeftinije nego ono svježe na pijaci.
Sjemenska roba je zaista vrlo lošeg kvaliteta. Ove godina imali smo sortno sjeme krumpira, masno plaćeno i nešto malo domaćeg...ovaj domaći ispao bolji od onog kupovnog.
Nije problem samo kod paradajza ili krumpira. Dugo smo uzgajali jagode. Uzgojimo jagodu veličine manje jabuke, sva je sjajna i krasna, kao iz reklame...a okus voden, bezličan...ali ljudi kupuju i neće onu manju, domaću običnu jagodu koja jest jagoda i mirisom i okusom. I onda još pitaju "jel domaća?". Sve je u našim glavama, najveći problem naših naroda je neznanje...davno reče Vuk: "Blago onom tko zna da ne zna a hoće da zna." A takvih je sve manje.
 
Drug mi je vec neko vreme na privremenom radu u Parizu.Kaze da je povrce samo lepse za oko,a da mu zatvore oci kaze-ne bi znao sta jede.Dok je,kaze jeo paradajz sa nekim crncem,reko ovom da to nema veze sa paradajzem.Paradajz jabucar domaci kod nas,kaze to ne mozes pojmiti koji ukus ima.Uzo kaze crnac bananu,pa mu reko-ova banana,to nema veze sa bananom u mojoj zemlji,samo lice.I tako shvatis da zapad,a sve vise i mi ostali,jedemo neke genetske mutante bez ukusa,mirisa,karakteristicne arome i ostalog sto vazi za odredjenu biljnu vrstu.I ako sami ne sacuvamo ovo blago od domacih sorti voca ili povrca,jescemo govna sa bolesnog zapada i potomci nam nikada nece osetiti ukus prave domace hrane.
 
Sjemenska roba je zaista vrlo lošeg kvaliteta. Ove godina imali smo sortno sjeme krumpira, masno plaćeno i nešto malo domaćeg...ovaj domaći ispao bolji od onog kupovnog.

Imali smo i mi problem sa semenom krompira. Crveni krompir je u pitanju. Kupili smo 700 kg deklarisanog semena iz apoteke, a ono se ispostavilo da je bilo zaraženo bakteriozom. Procenjujemo da nam je ta sakagija 40% roda odnela. Krtole trunu i užasno smrde. Skoro svaki drugi je takav. Moj otac je u baštici iza kuće ipak posadio malo domaćeg belog krompira za naše potrebe(beli ne bih ni gajio za prodaju) i tu nema ni jedne kvarne krtolice.
To sa bakteriozom znam da se javlja i u drugim krajevima Srbije, ali, sad ispada da ni Hrvatsku nije mimoišlo. Ko zna kolikih je razmera ova pošast u krompiru.
 
Poslednja izmena:
Nije bio problem u bakteriozi, nego je crveni krumpir bio mnogo sitniji od bijelog. Od domaćeg crvenog krumpira ispao krumpir normalne veličine i rodnosti. U bijelom krumpiru deklarriranog sjemena javlja mi se nešto slično kao kod tebe, Krlemrle. Prije dvije godine dobila sam od prijatelja iz Švicarske sjeme plavog krumpira...navodno jedna od najstarijih i najzdravijih sorti, krumpir koji se najviše uzgaja u Andama. Od onda pokušavam da ga razmnožim. Manji je od prosječnog krumpira, ali zdraviji. Ni na jednom gomolju nisam našla trag nikakve bolesti. Zgodno izgleda u krumpir salati...pomalo neobično kad na tanjur serviraš nešto plave boje.
 
ove godine sam prvi put nasadio samo semenski krompir, od 30kg semesnkog izvadio 200kg, beli je Riviera a crveni Aladin i oba su odlicnog ukusa, beli se brze rasturi prilikom kuvanja i za nijansu je ukusniji, ima tu i tamo ostecenih krtola ali nije opasno.

Sto se tice kvaliteta paradajza u domacoj radinosti nisam nesto zadovoljan ovogodisnjim rodom jeste da sam ga manje prihranjivao nego prosle godine ali mi se svi komsije zale da im paradajz nije kvalitetan kao prosle godine.

Nego jel ste se vi najeli lubenica ove godine mi kupovali svakog drugog dana 2 meseca i mzoda smo do sada kupili 5 lubenica koje imaju ukus na lubenicu?
 
Interesantna tema.Ja gledam to malo drugacije i znam da se mnogi nece sloziti sa mnom ali svi imamo svoje misljenje....
Kakav paradajz se trazi diktira kupac i on je taj koji odlucuje sta ce kupiti.E sad kupac je i onaj mali potrosac koji dodje na pijacu za kilo paradajza ali je isto tako kupac i Maxi Idea Merkator.E oni hoce da kupe taj paradajz na koji se manjina zali da nije dobar.Kupuju ogromne kolicine tone i tone i to isto nekome prodaju.
E sad ja kao proizvodjac trebam da razgranicim kome cu prodavati i tako usmeriti svoju proizvodnju.Ako proizvodim za markete ide Buran i slicne sorte a ako hocu za pijac i male kupce Big Bef i njemu slicne sorte.
Mali proizvodjaci mogu raditi te ukusne sorte i plasirati na pijaci.To i rade,ali taj paradajz ne moze dugo stojati,a musterija dodje i kaze jao ovo je mekano necu taj.Ode kupi paradajz koji je tvrd a on pun zila i opet ne valja.
Veci proizvodjaci sebi ne mogu priustiti luksuz tog mekog paradajza.Nijedna veleprodaja ili market to nece kupiti.
E sad zasto se pojavljiju te bele zile to niko ne zna pouzdano.Uzmite taj isti Buran koji ima najizrazenije te zile i posejte ga recimo1-og maja i rasadite prvog juna ili kako vec.Dobicete vrlo ukusan paradajz koji kada raseces je99%crven bez iceg drugog.To znam iz mog i iz iskustva svojih kolega.
 
dobija te zile mozda sto mu se ubrza vegetacije, ranije kada su se uzgajale stare domace sorte nije bilo tih zelenih zila i otpada a mozda je i usled mesanja sorti gen koji prenosi te zile nekako opstao i preovladao ko zna
 
ove godine sam prvi put nasadio samo semenski krompir, od 30kg semesnkog izvadio 200kg, beli je Riviera a crveni Aladin i oba su odlicnog ukusa, beli se brze rasturi prilikom kuvanja i za nijansu je ukusniji, ima tu i tamo ostecenih krtola ali nije opasno.

Sto se tice kvaliteta paradajza u domacoj radinosti nisam nesto zadovoljan ovogodisnjim rodom jeste da sam ga manje prihranjivao nego prosle godine ali mi se svi komsije zale da im paradajz nije kvalitetan kao prosle godine.

Nego jel ste se vi najeli lubenica ove godine mi kupovali svakog drugog dana 2 meseca i mzoda smo do sada kupili 5 lubenica koje imaju ukus na lubenicu?
Već nekoliko godina sadimo isključivo dvije sorte lubenica: fantaziju i kodak. Kupci je vole i uvijek nanovo traže, slatka je i sočna, dobro se prilagodila ovom podneblju. Čula sam od ljudi koji su kupovali po trgovačkim centrima da nisu bili zadovoljni, vjerovatno se radilo o prezrelim lubenicama. Dinja Early Dawn, otporna, ukusna, šta se ne proda ode u pekmez. I svi zadovoljni. Paradajz paprika isključivo majkovačka već trideset godina. Imamo svoje kupce i nema problema s plasmanom. Ne izmišljamo toplu vodu sa novim sortama, sadimo samo ono što je prihvaćeno kod naših kupaca. Paradajzom ni ja nisam zadovoljna, voden je i neukusan...od sveg paradajza kojeg imam još je najbolji što mi je dala jedna žena iz sela, iz nekog domaćeg sjemena. Svi mi vidimo da povrće u intenzivnom uzgoju sve manje nalikuje pravom povrću, ali moram se složiti sa članom @JuRa, svi mi koji živimo od toga moramo se prilagoditi želji kupaca i onome što nam diktira tržište.
 
lubenise smo kupovali po prodavnicama ali i od prozivodjaca direktno, isli na kvantas ali je ove godine kao i prosle kvalitet katastrofa, uopste nisu ukusne ne mirisu na lubenicu ko zna na sta se kaleme, jos se dosetili da im seku drse pa ne moze da se proceni po peteljci kakva je.
 
Drške se obično sijeku kad je lubenica stara. Ljudi nikad zadovoljni. Iako je lubenica kultura koja daje daleko više po hektaru od ostalih kultura, svi bi još više pa se dosjetili kalemljenju na tikvu. Postoji tu pravilo i vrste tikvi koje se upotrebljavaju, ali znam ovdje pojedince koji su kalemili na sve i svašta...lubenica je bila velika ali okusa koji je podsjećao na tikvu. Kome prodaš takvu lubenicu sigurno se više neće vratiti po još.
 
Nazad
Vrh