Kaki

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Kaki ili japanska jabuka, kako je ovde zovu, je još jedno,veoma ukusno voće, koje ne treba prskati.Veoma je slabo zastupljen na našim pijacama, što je velika šteta.
Šta znamo o kakiju?
Meni se najviše dopada sorta vanili, veoma sladak i ukusan.
 

dadoxxl

Član
Učlanjen(a)
28 Apr 2009
Poruka
135
Lokacija
mostar
U mom kraju kakija ima i previse,ali samo sorta typo.Rode svake godine ,dok biljka sama sebi ostavi bezbroj plodova,koji se moraju podupirati.J a sam sebi ove godine nakalemio na podlogu d.lotus vagnilu i chocolatino.
 
Učlanjen(a)
21 Avg 2010
Poruka
4.096
Lokacija
Zemun / Novo Selo
Svakako dobro voće, sve što ne mora da se prska volim. Vredi zasaditi pa ako bude tražnje uvek se može proširiti zasad. Orezuje li se? Neke info oko đubrenja, zalivanja? :ppozdrav:
 

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Stablo kakija razvija piramidastu krošnju, te su donje grane dosta duge. Pri početnom uzgoju, krošnju je potrebno oblikovati po etažama, savijanjem mladih jednogodišnjih izdanaka sa posebnim savijačevima grančica i kraćenjem grana. Pri sadnji biramo sunčani položaj koji će omogućiti što veću osunčanost tijekom lijeta a posebno jeseni. U sadnu jamu, koja mora biti što veća i što bogatija gnojem, stavljamo i mineralna gnojiva kako bi ih biljka imala na zalihi. Na korijenje, koje prije sadnje kratimo, treba staviti finu humusnu zemlju. Kod sadnje stavljamo i posebne hranljive tablete PLANTELA za sadnju, te AGROGEL za zadržavanje vlage (vode), oboje s višegodišnjem djelovanjem.
Sadnicu treba poduprijeti sa jačim kolcem, po mogućnosti od kestena ili bagrema, za kojeg vežemo sadnicu, koju na proljeće kratimo na onu visinu na kojoj želimo imati krošnju. Izdanke koje trebamo za vođenje i oblikovanje krošnje uzgajamo tako da pustimo rasti samo one izdanke koje trebamo, dok ostale odstranimo. Mlade izdanke obavezno savijamo s posebnim nastavcima za savijanje grana da ne rastu okomito, jer je drvena masa kakija krhka i pod težinom plodova može se slomiti. Kod nas možete dobiti nastavke za savijanje grana i uputstva za uporabu, a preporučam ih za brzu i jednostavnu uporabu za sve vrste voćnih sorti.
Post je spojen: [time]среда, 20. октобар 2010. 21:44:47 CDT[/time]
_________________________________________________
Dvije do tri godine poslije sadnje, kada je krošnja već razvijena, iz pupoljaka se počinju oblikovati cvijetovi koji cvatu 14 – 20 dana, početkom lipnja i koje obilazi mnoštvo pčela. Cvijetovi kakija su pretežno ženski, a mogu biti i dvospolni. Plodovi se mogu razviti i bez oprašivanja i oplodnje, te za takve plodove možemo reći da su nastali partenokarpno. Takvi plodovi nemaju sjeme, dok plodovi oprašeni muškim cvjetovima imaju sjeme.
Post je spojen: [time]четвртак, 21. октобар 2010. 04:47:20 CDT[/time]
_________________________________________________
Plodovi kakija su jabučnog tipa, a ovisno o sorti mogu biti plosnati, okrugli ili duguljasti, različite debljine. Stablo u vegetaciji samo otpušta plodove, jer kaki ima tu mogućnost da sam obavi tri otpuštanja plodova, čime regulira svoju rodnost. U jesen ostavljamo plodove na stablu da što bolje dozore, no svejedno ih uberemo prije jačih mrazeva. Obiranje obavljamo pomoću produženih škara, jer su peteljke plodova skoro sraštene s granama. Plodove po obiranju slažemo u kutije tako da su pregledni, te ih odlažemo u hladan prostor. Plodovi su bogati vitaminom A i sadrže kalij, kalcij i željezo, te vlakna koja blagotvorno djeluju na probavu. Ukoliko želimo da su plodovi prije za konzumaciju i slađi, slažemo ih u pvc vrećicu u kojoj se nalaze jabuke ili banane, pa plodovi kakija nakon nekoliko dana postanu potpuno zreli.
Post je spojen: [time]четвртак, 21. октобар 2010. 11:49:43 CDT[/time]
_________________________________________________
Kaki stablo po potrebi orezujemo, odstranjujemo nepotrebne izdanke, savijamo novoizrasle izdanke, te ukoliko je potrebno, grane s puno plodova vežemo sa špagom za jače grane ili ih podupiremo dodatnom potporom. Vršimo dohranjivanje azotom, fosforom i kalijem, stajskim gnojem ili Biogrenom, a gnojivo zakopavamo u zemlju oko sadnice. Prskanje protiv bolesti i štetnika nije potrebno.
Post je spojen: [time]четвртак, 21. октобар 2010. 18:57:45 CDT[/time]
_________________________________________________
Kod nas u Krškoj Vasi pored Brežica imamo sadnice kaki jabuke koji rastu i daju plodove u većim posudama, ali i različite sorte koje svake godine bogato rode, što je vidljivo i na proloženim fotografijama. Imamo posađene slijedeće sorte: KAKI TIPO, HACHIYA, HIRATANE, ROJO BRILLANTE, plodovi moraju dozorjevati pohranjeni u klijeti, Imamo i sorte koje možemo uživati (brati) izravno sa stabla, to su tako zvani tvrdo užitni plodovi, to su sorte: VANIGLLIA (Vanilija), O`GOSHO, JIRO, FUYU. Kod tih sorti se ponekad javljaju plodovi koji moraju neko vreme stajati (uzoriti), da su dobri za konzumacijo i isto su tvrdi i jedemo ih kao jabuke sa korom. Po mome izkustvu imamo ponekad više plodova na stablima kaki jabuka u kontinentalnom dijelu Slovenije nego imaju u primorskoj klimi.



Naravno ovo je iskopirano sa sajta Slovenačkog proizvođača sadnica, nadam se da će pomoći.
 
Učlanjen(a)
21 Avg 2010
Poruka
4.096
Lokacija
Zemun / Novo Selo
Kaki, zlatna jabuka
Autor: Anton Baznik
Subota, 20 Siječanj 2007
Rađanje i u kontinentalnom području

"Večernji list", Vrt, 18.1.2007.
Domovina kakija je Kina i Japan, stoga ga i zovu istočna ili zlatna jabuka. Voćna vrsta kaki, lat. Diospyros kaki, iznimno je lijepa i kao stablo: ima tamnozelene kožnate listove, lijepe cvjetove i plodove. U jesen, kad lišće počinje opadati, plodovi ostaju na stablu, a beremo ih prije jačih mrazova. Plodove nekih sorti kakija možemo uživati i berući ih izravno sa stabla, kao jabuke.
Dozrijevaju u različito vrijeme, ovisno o vremenu, osunčanosti i osvijetljenosti te položaju, nadmorskoj visini, prehranjenosti stabla, itd. Stablo kakija razvija piramidastu krošnju te su donje grane prilično duge. Pri početnom uzgoju, krošnju je potrebno oblikovati po etažama, savijanjem i kraćenjem grana. Pri sadnji biramo sunčani položaj koji će omogućiti što veću osunčanost tijekom jeseni. U sadnu jamu, koja mora biti što veća i što bogatija gnojem, stavljamo i mineralna gnojiva kako bi ih biljka imala na zalihi.
Na korijenje, koje prije sadnje kratimo, treba nasuti humusnu zemlju. Dodavamo i hranjive tablete za sadnju te agrogel za zadržavanje vlage, sve u funkciji s višegodišnjim djelovanjem. Sadnicu treba poduprijeti jačim kolcem, po mogućnosti od kestena ili bagrema. Za nj privezujemo sadnicu, koju na proljeće kratimo na onu visinu na kojoj želimo imati krošnju.
Izdanke koje trebamo za vođenje i oblikovanje krošnje uzgajamo tako da pustimo rasti samo one izdanke koje trebamo, ostale uklanjamo. Mlade izdanke obvezno savijamo s posebnim nastavcima za savijanje grana da ne rastu okomito, jer je drvena masa kakija krhka i pod težinom plodova može se slomiti. Kod nas možete dobiti nastavke za savijanje grana i upute za uporabu, a preporučujem ih za brzu i jednostavnu uporabu za sve vrste voćnih sorti.
Dvije-tri godine nakon sadnje, kad je krošnja već razvijena, iz pupoljaka se počinju oblikovati cvatovi koji cvatu 14-20 dana početkom lipnja i koje obilazi mnoštvo pčela. Cvjetovi kakija pretežno su ženski, a mogu biti i dvospolni. Plodovi se mogu razviti i bez oprašivanja i oplodnje, te za takve plodove možemo reći da su nastali partenokarpno.
Takvi plodovi nemaju sjeme, dok plodovi oprašeni muškim cvjetovima imaju sjeme. Plodovi kakija su jabučnog tipa, a ovisno o sorti, mogu biti plosnati, okrugli ili duguljasti, različite debljine. Stablo samo otpušta plodove, jer kaki ima tu mogućnost da sam obavi tri otpuštanja plodova, čime regulira svoju rodnost.
U jesen ostavljamo plodove na stablu da što bolje dozore, no svejedno ih uberemo prije jačih mrazova. Beremo ih s pomoću produženih škara, jer su peteljke plodova gotovo sraštene s granama. Plodove potom slažemo u kutije tako da su pregledni te ih odlažemo u hladan prostor.
Plodovi su bogati vitaminom A i sadrže kalij, kalcij i željezo te vlakna koja blagotvorno djeluju na probavu. Ako želimo da su plodovi slađi, slažemo ih u papirnatu ili polivinilsku vrećicu u kojoj se nalaze jabuke ili banane, pa plodovi kakija nakon nekoliko dana postanu potpuno zreli.
Tijekom zimskog mirovanja sadnica bez posljedica može podnijeti temperature do -18° C, pod uvjetom da takve temperature ne traju predugo. Stoga preporučujem da se prve dvije godine sadnica zimi štiti oblogom od lišća, slame, smrekovih grana na području korijenja. Stablo pak štitimo debelim slojem paprati, slame ili kukuruzovine, koje omotamo folijom kako bismo spriječili vlaženje obloge.
Kakijevo stablo po potrebi orezujemo, uklanjamo nepotrebne izdanke, savijamo novoizrasle izdanke te, ako je potrebno, grane s puno plodova vezujemo za jače grane ili podupiremo dodatnom potporom. Dohranjujemo dušikom, fosforom i kalijem, gnojem ili biogrenom, a gnojivo ukopamo u tlo. Prskanje protiv bolesti i štetnika nije potrebno.
Mi u Krškoj Vasi pokraj Brežica imamo kakije koji rastu i daju plodove u većim posudama, ali i različite sorte u nasadu koji svake godine bogato rode, što je vidljivo i na priloženim fotografijama. Posadili smo sorte: kaki TIPO, HACHIYA, FUJI i HIRATANE, koje moraju dozrijevati pohranjene u sandučiće, te sorte čije plodove možemo jesti izravno sa stabla kao jabuke: VANIGLIA, O`GOSHO, FUJU. Kod tih se sorta katkad javljaju plodovi koji moraju dozrijeti u sanducima kako bi poslije bili jestivi.
Kao zanimljivost, imam na jednom stablu cijepljeno više sorti kakija, a isto tako stavljam plodove kakija da rastu u bocama, pa ih nakon branja zalijevam rakijom, što se može vidjeti na fotografijama.
 

misoo83

Član
Učlanjen(a)
26 Okt 2010
Poruka
476
Lokacija
pancevo
Imam ja biljku "Diospyros lotus" to je neki srodnik kakia , koliko sam razumeo to je divlji kaki a ovaj drugi se kalemi na Diospyros lotus :D
 

misoo83

Član
Učlanjen(a)
26 Okt 2010
Poruka
476
Lokacija
pancevo
ovo kod mene sto ja imam je oko 5 meseci napolju (znaci ove godine sam kupio) i drvo je skroz malo tako da ukoliko prezivi zimu radjace za 4-5 godina otprilike :haha:
 

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Kupiću pet-šest sadnica dvogodišnjih, pa se nadam da će za dve godine biti roda, naravno ako ne smrznu.
 

misoo83

Član
Učlanjen(a)
26 Okt 2010
Poruka
476
Lokacija
pancevo
Mogu ti reci da su sadnice 2 godisnje preskupe kostaju 2000 din znaci tebe ako uzmes 5 komada bi izaslo 10000 din + troskovi transporta :nono:

Ja sam ove moje platio 500 din ovako male a posle vidim da kod istog coveka te sadnice 300 din ::lose::
 

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Dvogodišnje sadnice kakija "Vanilija" koštaju u Sloveniji 15 eura.
Pošto putujem nekim drugim poslom, pa ću usput tamo i da kupim, plus kiwi plus tayberi.
 

Goran.B

Član
Učlanjen(a)
3 Okt 2009
Poruka
30
Lokacija
Makedonija
15 eura za dvogodisnju sadnicu kakija!!! kod nas u Makedoniji-najkvalitetnija dvogodisnja sadnica ne prelazi cenu od 2.5 eura./Ja sam posadio oko 250 stabala(8 im je godina) i posto sam kupijo vecu kolcinu, platio sam ih po 1.5 euro.A radjaju ko ludi-po oko 130 kg po stablu.
 

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
Sada si me polio vrelom vodom, pa to je ogromna razlika u ceni!!! Gde ima da se kupi? da dođem u Makedoniju? do duše meni ne treba mnogo 7-8 komada, Ima li tamo i Žižule?
Napiši, molim te, nešto o tvom kakiju, koju sortu imaš posađenu' u kojoj je godini rodio, kakva je klima u tvom kraju, ima li mraza, pošto sam ja u Banatu i imamo jake vetrove a bogami i mraz zna da bude.
Hvala ti na odgovoru.
 

Goran.B

Član
Učlanjen(a)
3 Okt 2009
Poruka
30
Lokacija
Makedonija
I ja sam prijatelji bio ko poliven toplom vodom .-15 Eura- to nije normalno.Imam -ko sto rekoh-250 stabala kakija. NAsad mi je u blizini Grcke granice- u blizini Gevgelije, tacnije -Valandovo. Kod nas svaki (ama bas SVAKI) poljoprivrednik ima desetak drveta sa kakijem. U gradu , umesto lipa i kestena, po trotoarima su -kaki, ispred svake kuce, na svakom cosku-kaki. Ovih dana je berba kakija-oko 1000 tona se izvozi iz Valandova-Bog zna gde. A to ti je jedna zahvalna biljka da nema bolje od nje. Ne napada je nikakva bolest-nit je napadaju insekti(znaci nema nikakvih hemiskih tretmana ) jedino na 2-3 godine stajsko djubrivo i bar 6-7 puta navodnjavanje- i to je sve. U proseku po 150 kg po stablu. Kod nas se zove"japanska jabuka" i prvi nasad je podignut 1954 godine. Stariji pricaju da ju je doneo(u tom vremenu visoki makedonski politicar- Lazo Kolisevski, sa svog putovanja u Japan-dao u lokalnoj poljoprivrednoj skoli i reko:-Ovo morate poisaditi i svake godine povecavati povrsine za po 5 dekara. Ko je tad smeo da se protivi naredjenju KP. Eto, i od politicara neka fajda.
Sorta je Hachiya, astrengentna-to znaci da se ne jede odmah, nego mora dozreti. Puna je s taninom i ako nije dozreta ima opori ukus, ali kad dozri, ko da jedes med. U principu se sadi na razmaku ne manjem od 6x6, a ja sam nesto eksperimentisao i posadio je 6x3 sa namerom da u 9 toj godini posecem svako drugo stablo i da opet bude na 6x6. Ali, sada im je 8 godina, dogodine treba da ih secem i vec sada me boli srce-ne verujem da cu ih izvaditi-boli to. KAd je vreme cvetanja, to je predivno za gledati-cvet do cveta-posle toga se svaki cvetic oformi u plod (negde MAja meseca cvetaju) i tako do sredine Jula su prepune s plodovima- i tad pocinje opadanje plodova: vise od dve trecine popadaju po zemlji-sto je normalno, ona jedna trecina koja ostaje je toliko velika, teska da u proseku na svakom drvetu, svake jeseni ima bar po 2 polomljene grane. I to je normalno. U pocetku sam stavljao podupirace ispod grana-sad je to nemoguce, ima ih tako mnogo da se ne isplati podupreti ih, uostalom ako je ugao grane iznad 1o sati ili izmedju 12 i 15 sati ona ce se svakako polomiti, ako ne ove godine-dogodine sigurno. Pocinje s rodom u 3 godini, a pun rod je posle 5 godina.NE desise da omane, mrazevi joj ne mogu nista(osim ako padnu u Maju) -a vetrovi su problem. Ona se u Oktobru i onako bez vetrova lomi, a tek ako su jaki vetrovi-polomice se mnogo grana. Klima nam je sub mediteranska(Solun nam je na oko 60 km vazdusne linije) i to nam omogucava da imamo velikih nasada sa kakijem, narom, kivijem,mandarinama,(mandarine ne podnose najbolje ovu klimu pa se desi da nekih godina smrznu) maslinama, i u poslednih 10 godina nenormalno se povecavaju nasadi sa sljivama Japanske sorte "Umeboshi". To su jako krupne i socne sljive kojim je unutrasnja kostica manja od velicine nokata na malom prstu. U proseku tezinja jedne sljive je oko 120 gr. Imaju dobru cenu-oko 1 euro po kili, a u punom rodu jedno stablo daje po 70 kg, i sto je navaznije-trazi se. Najvise je posadjena sorta Angeleno ( i ja imam oko 1200 stabala te sljive)
Nesto mi ne uspeva da prikacim slike, ali ako te interesuje-poslacu ti ih ovih dana-do Petka-posto ih ovog vikenda- berem.
 

Goran.B

Član
Učlanjen(a)
3 Okt 2009
Poruka
30
Lokacija
Makedonija
AKo sam uspeo da ubacim sliku-evo mog nasada od pre dva dana (pola od toga je vec obrano danas).Poslati sadnice postom-mislim da je neizvodljivo-posto to podlezi fito kontroli i karantinska kontrola i...granice...mislim da nije izvodljivo, ali znam dosta njih koji su dosli autom (cak iz Italije) kupe 50 setak komada i ..nose ih.A kako i ne bi kad su tako jeftine 2.5 eura i to one najkvalitetnije, slabiji kvalitet je 1.5 eura, normalno--dvogodislnje, (u prvoj godini se od semena divleg kakija (diospirys lotus (cini mise) razvije kalem, na koga se u drugoj godini kalemi Hachya .
A ono sto Vi zovete zizula, toga kod nas ima , to su cela drveta, i kod nas ih tretiraju kao urme. Imam par komsija koji su vec ovladali i tehnologijom kandiranja tih urma.
Post je spojen: [time]1289000640[/time]
_________________________________________________
pre 2 nedelje
pre 2 dana
valjsa sam ovog puta uspeo da prikacim slike
 

hanza

Član
Učlanjen(a)
5 Apr 2010
Poruka
309
Lokacija
Baranda
E tako, "kaki" (japanska jabuka, božije voće) posađen, po svim propisima, (nije baš po svim imam samo 4 metra razmaka) ali jama, đubre i to jeste.
Imam "plantažu" od 3 (tri) drveta, da vidimo šta će ova Banatska zemlja i klima od njih uraditi? Posadio sam 2 komada Vagnila i 1 Jiro. Drvca su dvogodišnja visoka oko 1,5 metara kupljena u Sloveniji po 13,4 eura po komadu.
Strpljivo ću čekati.
 

dzionik

Član
Učlanjen(a)
2 Sep 2009
Poruka
1.933
Lokacija
Beograd
Juče na vidikovačkoj pijaci japanska jabuka sto kinti kilo.
Odakle su nemamo pojma.
 
Poslednja izmena od urednika:

Goran.B

Član
Učlanjen(a)
3 Okt 2009
Poruka
30
Lokacija
Makedonija
Posto nam je Grcka na nekih 20 km, uglavnom sadnice za sljive kupujemo u Grckoj. Sve ove sljive su iskljucivo za stonu upotrebu. Najzastupljenije sorte kod nas su:"Beauty"(oko 10 Jula):"Black beaut"(krajem Juna):Queen rose(sredina Jula):Black amber(pocetak Jula):Black sun(kraj Jula):Angeleno(Sredina Sptembra). Ima ih jos oko 10 tak sorti, aili ove su u najvecem broju. Pojedinci su poceli da i kod nas ,-dosta uspesno- da proizvode sadnice za pojedine od ovih sori(najvise Angeleno-posto je izuzetno krupna, i ...trazi se) Cena 2 godisnje sadnice je oko 3 eura. Ja sam napravio kombinaciju od vise sorti (imam oko 1600 stabala ,3 sorte, zbog razlicnog vremena za berbu + sorta "FRIAR" kao najbolja za oplodnju ostalih sorti
 
Vrh