Kada koristiti ureju ?

ureja sadrzi 46% N koji je u obliku karbamida koji se hidrolizuje do amonijaka(dostupna biljkama ali slabo pokretan) zatim se taj amonijak prelazi u nitratni oblik(ako je temperatura zemlje veci) koji je pokretljiv po profilu. Znaci da moze se koristiti u jesen ako su zime hladne i u prolece startno ili za prihranu. Bitno je da ima duzeno dejstvo i salbije se ispira od an-a ili kan-a.
 
EEEE ... sad mi je jasno sto Americki farmeri imaju velike prinose kukuruza,mi kupujemo i bacamo vjestaka u zemlju a oni nam posalju kisu ........ a onda se ameri hvale sa prinosima, lako je tako kurvanjski ... ::lose::
 
Chille je napisao(la):
ureja sadrzi 46% N koji je u obliku karbamida koji se hidrolizuje do amonijaka(dostupna biljkama ali slabo pokretan) zatim se taj amonijak prelazi u nitratni oblik(ako je temperatura zemlje veci) koji je pokretljiv po profilu. Znaci da moze se koristiti u jesen ako su zime hladne i u prolece startno ili za prihranu. Bitno je da ima duzeno dejstvo i salbije se ispira od an-a ili kan-a.
Prakticno gledano, sva mesana djubriva sadrze u sebi Azot u obliku karbamida da ne bi bilo ispiranja u nepristupacne slojeve.
 
Najefikasnije korišćenje UREE je kada je temperatura od 0-10 stepeni Celzijusa. U tom opsegu nema gubitaka amonijaka iz nje. Amonijak se gubi bila ona na površini ili u zemljištu. Ovo su podaci sa američkih univerziteta. Kod nas, koliko znam nije niko merio. Potrebne su hvataljke za amonijak na jednoj vrlo jednostavnoj aparaturi. Pokušaću da uspostavim vezu sa profesorom koji to radi pa da se uspostavi takav ogled. Do nedavno sam i ja bio pobornik da se urea koristi po hladnom vremenu, ali poslednjih godinu i više dana to ne praktikujem da preproručujem. :cao:
Naravno, kod predsetvene pripreme potrebno je da se paralelno sa primenom uree, predsetveno, vrši i priprema kako bi se gubitak smanjio na najmanju meru. ::namigivanje::
Danas se koristi urea koja ima inhibitor ureaze kako se ne bi vršilo "stvaranje" amonijaka. Ovo sredstvo se može dodavati i u "kućnoj radinosti". Njegova registracija kod nas košta oko 5000 eura (u agenciji za registraciju hemijskih prozvoda) ali bi se isplatila.
Moja je preporuka da se koristi urea na pomenutim temperaturama za prihranu pšenice, 0-10 step. C. Naravno prvo pogledajte prezentaciju koliko je potrebno da se na određenim temperaturama urea transformiše do oblika koje koristi biljka. Ako planirate ranu primenu azota po hladnom vremenu zapitajte se: ko će ga koristiti? Prezentacija je na ovom portalu!
Oko ispiranja da se razumemo: ako padne 100 l/m2 kiše nitrati se spiraju: peskovita zemljišta do 75 cm, ilovasta do 55 cm a glinovita do 35 cm. Proveravano. A temperatura je posebna priča, a utiče na to koliko ima nitrata dostupnog u zemlji. Sve se lako meri i da se naučiti i koristiti. Treba hteti!
Gariša. :ppozdrav:
 
Moze li mi neko reci da li je dobro bacati mesano djubrivo pred sejanje, odnosno zatanjirati, s obzirom da ga nisam zaorao na njivama gde se seje kukuruz ili soja?
 
Nemoj koristiti, mešano min. hranivo, pre setve po celoj površini, samo se azot spušta dok se kalijum pomera max. 5 cm a fosfor se ne pomera.
Gariša.
 
Mislim da je mickey mislio da ocenimo kvalitet zemlje na nekoj zanisljenoj skali od 1 do 10. :sta:
 
sa,na ocenu sam mislio jer nisam znao tabelu pH vrednosti. 2009 god sam nosio zemlju na ispitivanje i u proseku mi je vrednost zemlje izmedju 4 i 5 Ph,i dobijena je srazmerna kolicina kreca i razbaceno je po skidanju zitarica i zaorano,raspitujem se podjednako za ponovnu kontrolu zemljista ali sam nestrpljiv pa me zanima kolko li se zamlja poboljsala....
 
Počeli sa rasturanjem uree za suncokret i kukuruz.Rumunska ,odlična.
P3010027.JPG


P3010028.JPG
 
Kada se ima u vidu da napr. kukuruz ide sa korenom jako duboko u zemlju, pretpostavljam da ne bi bilo značajne razlike ni da se sve đubrivo, dakle i NPK i UREA, razbaca pod jesenju brazdu. A ne verujem da bi padavine toliko duboko isprale azotna đubriva da koren ne može dopreti do njih.
 
@branko
Slazem se da ne bi bilo razlike. Samo jedna stvar je tu zanimljiva :osmeh: U jesen pre oranje kad vidim kako sam razbacao 80-90e/kj NPK nije mi bas svejedno, jos da odmah zaorem i Ureu (160-200kg/kg tj 70-90e), srce ce mi preskociti. Ovako mi nekako lakse na dvaput po manje :osmeh:
 
Znaci bice azota ostalog od prosle godine,taman je sada dosao na pravu dubinu...Icicu maksimalno 140-150 kg Ureje po k.j za svaki slucaj
 
Nazad
Vrh