Gavez - korov ili ..

I ja sam tako mislio ...posle ovih kiša što najavljuju za sutra i nadalje...samo kad se dobije vreme...a sledi, bar kod mene , berba grožđa, pa kukuruza te sadnja pšenice...ali naćićemo vremena i za gavez...samo sam se bojao da nisam zakasnio...ili da ostane za novembar i decembar, ali ko zna kako će vreme biti?? Pikirao sam još u maju, jedan veliki žbun, u koritu reke... ali ne pored same vode...onako, regulisano korito, pa široko, i na onoj zaravni pre bedema...jedino ako me neko nije preteko...a ima ga za punu bataru...
 
Misliš na onu terapiju što sam sprovodio, s proleća i početkom leta? A u vezi skočnog zgloba...
Ako je to, ne znam šta da ti kažem... Kada sam završio sa "terapijom" bol još nije bio minuo, a batalio sam utljavanje jer mi je nestalo materjala ...i onog što sam ja spremioi onaj gel što sam kupio... i vremenom tokom leta bol je polako nestao... E sad, da li je to što sam mazao pomoglo...pa ne znam...valjda jeste...a možda i nije ...možda je samo stvar psihologije....stvarno ne znam...
Sada me ne boli zglob...i nije me boleo celog leta...pre neki dan i pre desetak dana sam osetio i to preko noći trenutni bol, koji brzo prođe i ne vraća se više...
Znaš šta je tu ustvari problem? Ja i neznam šta je uzrok tog bola.... da li neka upala ili oštećenje hrskavice ili neka treća povreda ili pak nešto četvrto...
Uglavnom ja ću ići da nakopam gavez i opet ću pokrenuti "terapiju"...sad idu dugi zimski dani...tjt duge su večeri...a ne verujem da će štetiti
 
Evo konačno danas, sam išao i iskopao gaveza...napunio kesu...kad sam očistio, oprao i narendao bilo ga je za tri tegle...morao sam malo i pritisnuti...nalio sam rakije ..i tako čekaće na prozoru...
 
Prihranio sam voćke sa rastvorom od razložene/raspadnute koprive, gaveza, raznoraznih plodova i očišćenih kora od raznih plodova, lubenica, paradajz, raznih trava, maslačka, preslica (rastavić)...bilo je dodato i malo slavola... Osećalo se samo tako... uveče kad dođem kući ne mogu miris da isteram iz nosa...
Mešao sam 0.5l tog rastvora na 10 litara vode za nove sadnice i 0.25l na 10 litara vode na starim sadnicama...
 
Jeste, to je neka vrsta tečnog đubriva-bio enzima upotrebio sam umesto jesenjeg đubrenja. Kod mene je par jutara bilo mraza pa je vegetacija stala. Sadnice su odbacile lišće.
Mada je količina bio enzima koju sam stavljao malo prevelika - trebalo je manje stavljati.
 
Pa ne znam koliko će to efekata imati???
I sam kažeš da je vegetacija stala...
Ako si sipao tečnost oko biljaka, bojim se da biljke neće ništa od toga usvojiti...
Bojim se da će to oteći pored korena a ovaj neće reagovati...
Druga je priča sa veštačkim đubrivima u granulama...ona se polako otapaju i kad biljka na pragu proleća oživi, usvaja hranljive materije iz njih...
A i tu nema nekog velikog iskorišćenja tih materija...
A možda sam ja u zabludi...
 
Nisi u zabludi...ali ima nešto i u mikroorganizmima i dobrim bakterijama koje su se stvorile u tom bio enzimu tokom tri meseca raspadanja. Deda Lala bi nam to bolje objasnio. Cilj mi je da poboljšam zemljište pa i ako ode ispod korena biće koristi.
 
Možda tu ima nečeg...no ja sam i dalje skeptičan...
Ja za to ( mislim na obogaćivanje zemljišta mikroorganizmima) ipak koristim stajsko , lepo pregorelo đubrivo...ipak je ono u kakvo-takvom čvrstom stanju...
 
Voleo bih i ja tako ali je kod mene stajsko đubrivo skupo. Nude mi 5000 za pregorelo đubrivo od svinja. A čitam u drugoj temi u Vojvodini ti za 2000 i utovare i razbace po njivi. Ali pošto nema đubriva onda pravimo kompost. Od raznih ostataka, trava, grančica, ostataka iz kuhinje...svačega... pravimo gomile pa čekamo da istruli. Trebalo bi i tu svežeg đubriva al ga nemam - i kompostiranje je nauka za sebe. Dovijamo se kako znamo. Mislio sam i da rasturim peletirano stajsko đubrivo - kupovno ali mislim da to ne može da zameni pravo stajsko. S tim kupovnim ću možda s proleća da prihranim. Ima šumarak u blizini pa može i taj humus da se iskoristi.
Danas sam zalio bio enzimom ostale voćke u voćnjaku, okopao lesku što mi je preostalo i zvanično za ovu godinu završio. Možda posadim još neku sadnicu u decembru ali idu slave i praznici i ako vreme posluži. Čitam u drugim temama kako kolege sade pa me odmah zasvrbi ašov.... Sledeće godine nastavljam u januaru, februaru, martu kad i dok god vreme dozoli. Nemam više ni puno mesta za sadnju a neka mesta moram da sam da napravim, da u rupe stavim zemlju, kako bi opstale biljke.
 
To sa stajskim đubretom jeste problem...Za ono od svinja je preskupo nemoj ni razmišljati...Ali zar nemaš negde blizu neku živinarsku farmu....? Mora imati neko tu u blizini, raspitaj se malo...nije bitno da li za piliće da li za nosilje...vidi ljudi to rade i po garažama...Nećeš mi verovati.... ja sam svojevremeno ( pa nekih desetak godina unazad ....i možda još malo...) čistio kokošarnike i golubarnike ...samo da izvezem đubre na njivu... Beše to period kad sam sadio papriku na većim površinama...Duduše imam svoj traktor i kola...tako za dan, dve ture...pokrijem nekih desetak ari...pa vajdica...
Što se komposta i peletiranog đubreta tiče...ja bih to izmešao...na gomili i pustiš ih da se sjedine i zajedno skapavaju...Ako ti je blizu taj šumarak...iskoristi lišće..sad u ovom periodu...sakupiš u džak , pa na gomilu i zalivaj i gazi...
Ja se sećam tamo u ranoj mladosti krajem šezdesetih, početkom sedamdesetih...Majka me terala da po šumi brat i ja sakupljamo lišće od hrasta da prostiremo pod krave...Velika gospoda moj Deda i Otac nisu obezbedili slamu za zimu...pa smo vukli šuške sve do snega...kad se vratim iz škole....a kad sam išao posle podne , krave su legale na golo...A sećam se onih prtenih džakova...eh odmah je bilo vike i dreke ako vide da si vukao džak...i oni su bili deficitarni...ako ih vučeš ,brzo će se iscepati...Kad je pao sneg onda je Majka seckala sitno, sekirčetom, taluske od kukuruzovine,koje je ostalo od krava posle obroka i time prostirali da goveda ne ležu na mokro...
Ali zato te jeseni je bilo super jakog stajskog đubreta od lišća hrasta...
Ti si završio radove a ja sam tek na pola...ostalo mi je još jedan red vinograda da izriljam i dvadesetak voćki da izriljam, naravno pre toga raznosim stajnjak kofama, jer ne mogu da izguram kolica, zbog ove zadnje kišice... Kad to sredim ostaje mi da istanjiram dva međureda sa voćkama i izorem dva međureda vinograda...ali to mora biti kad se nakvasi dobro zemlja, jer je sad osušena zemlja još uvek.
Tek onda prelazim na voćnjak-šljivar gde postupak ponavljam...đubrenje pa riljanje...E tu imam da sadim nekih petnaestak komada...A imam i trešnje i šljive i kruške, normalno sve su divlji izdanci...pa ćemo kalemiti...
Ono što mi izdanaka ostane...kod kuće ću formirati rastilo...
 
Imao sam još bliže do vikendice i placa, šumarak sa topolama. Rasle topole i bagremac ispod, bila prava džungla. Plašio sam se za decu zbog zmija. Povremeno sam terao starog da prokrči metar do međe (žičana ograda) da bude čistina. Zemlja je bila prekrivena humusom nekih desetak cm, crn humus, rastresit. I komšija rešio da sredi plac, posekao topole, posekao bagremac. Ja se obradovao eto lepe čistine i prirode. Mišljah sad će da gaji povrće i da razbije sa tom lepom zemljom. Kad ono - isprskao totalom. I tako 5-6 puta u toku godine. I ubio onako lepu zemlju. I naravno posadio pauloniju. Misli da će da zaradi. Mnogi tako odmah računaju na iljade i na kamione i avione.... Uzgred svi puževi se preselili kod nas a i krtice.... Al dobrodošli su svi.... ponekad... al bagramac i dalje raste... ne da se...

Baš mi je drago što si sve isplanirao i što znaš šta je sledeće. Kad reče presađivanje, kalemio sam na izdanak višnje neku trešnju, na spavajući pupoljak, kalem grančice mi dao komšija. Znam da to nije dobro rešenje al mi je najvažnije da se to primilo, pa nek traje dok traje. Sve mislim da je sunberst al on tvrdi da je stela. Lepa trešnja, sočna, velika a koštica veoma mala. Uglavnom to što se primilo, par njih od nekih desetak prutića, ću da presadim kod brata u dvorište, neka rastu i nek čekaju da ih beru neki novi klinci. Načekaće se da čuju dečji smeh, braca mator, vreme mu je odavno, neće da se ženi....Tu je već jedna stara trešnja i jedna stara kajsija (pisao sam već). Eto, nađoh sebi posao, bolje to nego da riljam za grašak... ili nije... dalek je put do vrta bez motike....
 
Vidim pominješ zmije...Bila je ona reportaža od onog "kockastog" , (tako zovem onog što vodi kvadraturu kruga) negde letos, o zmijama na teritoriji cele zemlje Srbije...Poenta je da mi imamo "samo" tri vrste otrovnih zmija...poskok , šarka i još jedna, zaboravio sam ime, koja obitava samo na jednoj lokaciji, neka planina, na jugozapadu, ne sećam se...a ove prve dve samo na visinama preko petsto metara od nivoa mora...onda reče kolika je to teritorija i ispade da svega desetak posto teritorije nastanjuju otrovnice u Srbiji...Tako da ti druže pored Dunava a i ja pored Morave, nemamo se čega bojati...A i da pretrpiš ujed otrovnice bitno je da uroku od sedam do deset sati stigneš do lekara, naravno bolje što pre. Tako da bojazan od otrovnica nije veliki u ovoj našoj ( kakvoj-takvoj) lepoj zemljici Srbiji...
A i taj će se usrećiti sa tom paulovnijom...
Što se tiče trešnje na podlogu višnje, pa nije to neka greška... to su slabo bujne i kratkovečne biljke (kažu nekih dvadesetak godina)...Ja sam pročitao od početka ceo forum i mogu ti reći da postoje veliki ( ha i više) zasadi, ili su pak postojali...Koliko sam zaključio , da pre pojave podloga "gizele" višnja kao podloga se koristila za gusti sklop zasada trešnje, tako da to nije neka greška ili promašaj...I ja ću isto nakalemiti ....isto na višnji par komada u delu šljivara gde ne želim visoki porast...proletos sam već kalemio i primi se kalem ali cela biljka se osuši tokom leta...Ipak su u pravu ono koji kaleme dvogodišnji izdanak...ili jednoipogodišnji sejanac ili pak stavi izdanak u rastilo pa prenesi već primljen kalem na stalno mesto...
Što se tiče brata...HM.... i ja imam brata koji se nije oženio...
A što se tiče graška....grešiš...Vidi, to je jako potrebno povrće...koliko ti je potrebno krompira tokom godine, toliko ti je potrebno pasulja (naravno ne isto u kilogramima) a graška i boranije kao polovina od pasulja...a ostali delovi su kupus( podvarak i kuvani) paprika i ostalo...Znači grašak okvirno tri do čak pet puta mesečno ( kako ko voli) ali i najlakše se i proizvodi...prvog ga posadiš, još dok ima snega i dok počne okopavanje ti ga obereš...ja koristim prostor u vinogradu gde sam vadio neke redove...i dok počne prskanje tamo u maju , grašak povađen... E to ti je kalkulacija kod onih ( kao ja) koji se trude da na svojoj okućnici proizvedu što više za potrebe svoje porodice ...makar to ponekad bilo i skuplje nego , jednostavno kupiti...ali bar znaš ŠTA jedeš...
Uh , ja se raspričao...izvini!!!
Pozdrav!!!
 
Mislim da to neće ići jer je trešnja daleko bujnija i tako će se ponašati.

Malo sam višlje kalemio pa će biti dobro.

...A što se tiče graška....grešiš...
A što se tiče graška (nisam to napisao u negativnom kontekstu - više za riljanje) i svega što može da se proizvede u bašti, pokušavamo da proizvedemo a da ne prskamo. Čak smo ove godine uspeli (supruga rukovodi) da proizvedemo luka a da ne prskamo hemijom i nije bilo ni crva (mušice). Malo tečne koprive - mnogo puta, malo šećera sa koprivom pre trećeg pera, malo rasola, ostaci od lukovine za jaja i još travke koje su tada porasle i eto luka dok ne stigne mlad sledeće godine. Kod nas je problem što se sve mora posaditi rano. Kad izađe sunce ono upeče ko da zagreva tepsiju. Takav je valjda položaj - 'delta' morave je samo par kilometara udaljena. Čudna je ta mikro klima na tom potezu (klikni na Veliku Moravu u potpisu). Oluje idu niz Moravu a voćnjak-plac je dovoljno udaljen. Kad pada grad obično ne pada na toj lokaciji. I ove godine je bilo teškog grada u SD-u negde u oktobru i sve se belelo od kuglica grada a tamo nije padao. Čak i kada u gradu pada kiša tamo ne pada i obrnuto. Pravili smo neku vrstu grafičkog prikaza ruže vetrova gde je centar bio na položaju gde je železara i kad smo malo proučili videli da vetrovi ne duvaju prema tom potezu gde se uliva Morava. Tako da se tu i manje zagađuje - pišem manje jer ipak znam da ta zagađenja stižu svuda uokolo. Sada su mnogo manja nego u periodu od osnivanja pa do pre desetak godina. Tamo gde se vidi da vetrovi duvaju tamo su i ljudi više bolesni a mahom oboljevaju od kancera.
Potpuno si u pravu za proizvodnju povrća u bašti. Mi smo ove godine probali da uradimo i još jednu setvu graška i boranije, tamo u avgustu ali je samo delimično uspelo. Bile one silne vrućine a i nismo bili tu nekoliko dana pa nije bilo zalivano. Ali nešto je rodilo. Još uvek se upoznajemo sa mogućnostima i zahtevima te zemlje i tog mikropodnevlja.
Naša zemlja voli da se kopa - prosto samo što ne kaže - uzmi motiku...Pretpostavljam da će nam najveći izazov biti to sunce. Čim izađe dovoljno visoko opeče. Zato se i plašim za voće koje sam posadio da ih sunce ne prevari da krene. Kao ove godine, dugo je bilo hladno i vlažno i kad je sunce upeklo već je bilo kasno da se nešto posadi. Al mi smo sve na vreme posadili 14-e u jesen i ponešto u januaru i februaru ove godine.

A zmije su plemenita bića...potomci oumoljskih zmajeva...samo daleka im lepa kuća....

Gavez i dalje raste pored skoro svake voćke.
 
Bilo je već priče o trešnji na višnji, čak su i slike bile i jasno se vidi da već druge godine ramene grane trešnje imaju duplo veći obim od debla koje je višnja, što neminovno vodi u odlamanje krošnje od debla nakon par godina.

Ja sam kod mene iz zezanja na jednoj mladoj višnji dve od četiri ramene grane odsekao i nakalemio trešnju i vidi se razlika, nije duplo deblje ali se vidi.
 
Ma blagorodna je ovo zemlja...
Još je moj pokojni Deda pričao: " Sinko... ekser li izgubiš, sekirče će nađeš"....
 
Nazad
Vrh