Nemora to biti ko zna kakav pritissak bitno samo da vuce da koliko toliko se uskladi sa tvojom brzinom baliranja nista komplikovano ,nismo nikad radili bez inokulanata .Zna sigurno neko malo bolje da ti objasni efekat inokulanata ,ako ne probacu ja .
---------- Poruka napisana u 10:19 ---------- Prethodna poruka je at 10:16 ----------
Bakterije mlečne kiseline su zastupljene u prirodi na živim biljkama, pa zajedno sa njim dospevaju u masu koja se silira, gde fermentišu šećere do mlečne kiseline i vrše konzervisanje biljne mase (spontana fermentacija). Meðutim, karakteristično za većinu bakterija mlečne kiseline iz prirode je da su heterofermentativnog tipa, odnosno, da sa učinkom od svega 50-ak procenata koriste šećere za sintezu mlečne kiseline. Ovo predstavlja njihov veliki nedostatak pri siliranju biljnog materijala koji sadrži “kritične” količine šećera, a takve su upravo leguminoze (lucerka, crvena detelina, grašak, grahorica…). Upravo je ova činjenica i navela naučnike na ideju da se pri siliranju koriste specijalni biološki dodaci, koji sadrže odabrane sojeve homofermentativnih mlečnih bakterija, odnosno bakterija sa maksimalnim učinkom u produkciji mlečne kiseline (preko 90%). Danas na tržištu postoji veliki broj različitih bioloških dodataka, sa različitim fabričkim nazivima. Savremeni biološki preparati sadrže Lactobacillus plantarum i druge Lactobacillus vrste, u kombinaciji sa Enterococcus, Lactococcus i Pediococcus vrstama. Za praktičnu upotrebu koriste se u suvom stanju ili u vidu rastvora. Suvi preparati se pre upotrebe rastvaraju u manjoj količini vode i prskanjem što ravnomernije rasporeðuju po masi za siliranje u silo-objektu. Rešenje novijeg datuma je aplikator koji se ugraðuje na silo-kombajn, i koji odmah tretira usitnjenu masu pre nego što bude prebačena u transportno sredstvo. Inokulanti se preporučuju pre svega pri siliranju onih biljnih vrsta koje sadrže rastvorljive šećere na samoj granici šećernog minimuma. Ukoliko se ovakav materijal prepusti prirodnim procesima siliranja, zbog male efikasnosti heterofermentativnih mlečnih bakterija neće se nagraditi dovoljno mlečne kiseline, pa se dobija loša silaža, a u krajnjem slučaju i sasvim neupotrebljiva. Meðutim, pri korišćenju inokulanata, odnosno specijalnih dodataka na bazi homofermentativnih mlečnih bakterija, odmah u startu se postiže visoka brojnost mlečnih bakterija, i to onih sojeva koji daleko racionalnije koriste šećere, pa će se nagraditi znatno veće količine mlečne kiseline. Treba znati da je ova vrsta dodataka najefikasnija u provenulom materijalu, sa vlagom manjom od 65%. Iz tog razloga, pri siliranju lucerke, deteline pa i trava, trebalo bi obavezno sprovoditi i ovu meru, odnosno kratkotrajno prosušivanje pokošenih biljaka, koje po lepom i sunčanom vremenu može da se izvede za samo nekoliko sati. Pored toga, inokulanti se mogu koristiti u kombinaciji sa manjim količinama ugljenohidratnih dodataka, jer se time sigurno obezbeðuje supstrat za njihovo delovanje. Osim za navedene kulture, inokulanti se sve češće dodaju i pri siliranju kukuruza, i pored činjenice da ova biljna vrsta sadrži dovoljne količijne fermentabilnih šećera. Svrha korišćenja inokulanata pri siliranju kukuruza jeste skraćenje trajanja fermentacije za 30-50%, i time raniji početak korišćenja silaže. Biološki dodaci (inokulanti) novije “generacije” pored homofermentativnih bakterija mlečne kiseline sadrže i celulolitičke enzime, i nazivaju se zajedničkim imenom bakterijsko-enzimski dodaci. Ovi dodaci razlažu celulozu do šećera, obezbeðujući dodatni susptrat za aktivnost bakterija mlečne kiseline. Dodatni efekat njihovog rada je povećana svarljivost tretiranih silaža, te se koriste pri siliranju različitih sirovina. Najnovija “generacija” inokulanata sadrži pored homofermentativnih i heterofermenativne bakterije, koje u ograničenoj meri stvaraju sirćetnu, buternu i propionsku kisleinu. Za razliku od mlečne kiseline, koja je jako baktericidno ali slabo fungicidno sredstvo, navedene kiseline su odlični fungicidi, te su značajni za kontrolu aktivnosti gljivica (plesni i kvasaca) u eventualnoj naknadnoj fermentaciji. Na taj način se povećava “aerobna” stabilnost, pre svega silaža poreklom od kukuruza, što je čest problem koji zadaje glavobolju našim farmerima.
---------- Poruka napisana u 10:28 ---------- Prethodna poruka je at 10:19 ----------
Dalje ako nemas puno lucerke za senazu najprostije resenje kupis jedan novi spric rucni za prskanje napravis tu i pred baliranje jedan cepa po otkosima ispred prese i to ti je to za prvu pomoc dok nekonstruises nesto prakticnije.Ali znaci mora da se vodi racuna o vremenskom intervalu nesmeju inokulanti biti izlozeni mnogo suncu i nekonzerviran.