Cena pšenice 2026

Код нас аконтација 19, не гледа се протеин, само влага, хектолитар и нечистоћа. Сад је нечистоћа 3, тј преко тога се скида.
 
Cena je vrh vrhova. Na kojoj ceni proizvodnja postaje neisplativa za vlasnika zemlje, tj onog koji ne uzima zakup, seje svoje seme, i prska jedared? :D
 
Cena je vrh vrhova. Na kojoj ceni proizvodnja postaje neisplativa za vlasnika zemlje, tj onog koji ne uzima zakup, seje svoje seme, i prska jedared? :D
Ako racunas tako, i uracunas jos subvencije onda 5 din kg da si na nuli.
Ali ko danas se bavi poljoprivredom samo a da nema zakupa?
Treba obnavljati mehanizaiju i placati kredite za istu kupovinu mehanizaciju i zemlju.
Treba i ziveti od toga 12 meseci i skolovati decu.
Vredi valjda i ta sama zemlja koja je sopstveno vlasnistvo nesto za tih godinu dana?
 
Sve se u sustini svodi na vreme. Da li vremenski ja u ratarstvu mogu da zaradim vise nego u nekom drugom poslu koji znam da radim, te da li stradjujem vise (u smislu zdravlja). Ovo je individualna stvar naravno ali vredi je racunati. Racunica je teska iz razloga sto se bilo koja ratarska kultura ne kultivise svaki radni dan tokom cele godine. Ipak treba uzeti nekih 12 sati dnevno, 80 dana u godini kao reper, realno, za 100 hektara solo rada. To je 960 casova rada. Ulaganje na maksimalno, za prinos od recimo 9 tona koliko sam imao rod u proseku, racunica kaze da ako bih platio sve operacije, deklarisano seme i tri prskanja, kostalo bi 160 000 dinara. Umanjeno za subvenciju od 23000 to mu dodje 137000. Dodati zakup zemljista od 400 evra koliko placam troskovi izlaze na 184000. 9000x21-184000= 5000 dinara. 5000 dinara za 10 sati rada. Satnica 500 dinara. Jel sam pogresio negde u racunu?
 
Kolika je moja satnica sa prinosom od 4t po ha, a sve prouzrokovano visom silom?? Znaci ne mozes tako da racunas. Kao i sto ne mozes da racunas realno vreme provedeno u poslu na njivi.
 
Ја сам подвукао црту и у минусу сам 800кг/кј жита. Да би био на нули требало је да ми роди 3900кг/кј,али на жалост родило је 3100кг/кј и још сам и задовољан јер колико чујем било је оних и са много, много мањим приносима.
 
Mislim da je problem u razmisljanju. Covek je takav po prirodi, navikne se na nesto i ide istim putem i ne razmislja da li postoji nesto bolje, isplativije, lepse, zdravije itd. Znaci, mora da se uzme digitron u ruke, olovka i da se podvuce crta. Ti fazoni pare na kamari i td, a svake godine kamara manja, mislim to je suplja prica. Treba uhvatiti neki prosek, pa ne zivimo kao kornjace dvesta godina
 
Nazad
Vrh