Orah - opšta tema

Pozdrav svima,
što se tiče rodnosti oraha evo ja sam malo pratio situaciju na imanju gde smo podigli plantažu leske, blizu Krušedola.
Ima 110 stabala oraha uglavnom starih nekoliko desetina godina (najstariji su sađeni 1967. godine). Reč je o sejancima, apsolutno ekstenzivan uzgoj (sakupi se rod, prosuši, krcka i prodaje).
Od tih 110 stabala 63 se nalaze u bregu gde su pregusto posađeni (na oko 8 metara) krošnje su se spojile odavno. Ostali ajde da kažem imaju dosta svetlosti. Ponavljam nikakvo polivanje, đubrenje, prihrana, rezidba nikad ništa samo se suve grane iznesu. Nekoliko stabala se i potpuno osušilo u predhodnih par godina, i izvađena su za ogrev. Ortak i ja smo posadili plantažu leske gde nam orah sada pravi odličnu vetrozaštitu (sa jedne strane breg sa 63 stabala a sa druge strane bregić sa 21 stablom). Razmišljali smo o eventualnoj revitalizaciji kroz jednu radikalnu rezidbu sredine krošnji ali stabla su veoma visoka, potrebne su platforme, deo stabala je na strmom terenu i na kraju ipak neka procena je da jednostavno ne vredi ulagati u njih.
ROD: Pratim situaciju u poslednjih 4 godine i prosek jeste oko 940 kg u ljusci što se nakon sušenja svuče na nekih malo više od 700 kg suvog oraha u ljusci, odnosno oko 240 kg jezgra spremnog za prodaju. To u proseku po stablu daje nekih 6,5 kg suvog oraha u ljusci ili 2,1 kg jezgra za prodaju. Razočaravajuće, ali to je realnost! Prosek bi bio i lošiji da nije bilo rodne 2015. godine kada je sakupljeno oko 1,6 tone oraha u ljusci (1,2 t suvog oraha u ljusci) i oko 400 kg jezgre. Odnos belog jezgra naspram tamnijeg bude 70:30% u korist belog, sa izuzetkom ove godine kada je prvi put taj odnos obrnut. Belo jezgro se prodaje 800 din/kg a tamnije jezgro i lomljeni 500 din/kg. Pozdrav svima.
 
Ne grešite ništa. Ranije su davali nešto bolji rod, ali je evidentno da opada rodnost pogotovo u poslednje 3 godine, sigurno imaju uticaj i mrazevi i pregusta sadnja, opet kažem nisu ni sortni. Takođe, deo roda pojedu životinje (veverice, glodari, kerovi). Možda sam i ja malo konzervativno računao oko kaliranja ali svakako ne prelazi u proseku 2,5 kg jezgra za prodaju po stablu. Pozdrav
 
Niko se ne javlja pa cu ja da pokusam.
Ja sam moje orezivao kao poboljsanu piramidu sto teoretski glasi ovako..
Meni je najniza osnovna grana na relativno velikoj visini od 170 - 180 cm , vidim da i ti si ostavio prilicno visoko stablo.
Na toj visini mi je ostavljena prva grana , tu sam se trudio da ona bude na jugozapadnoj strani a onda sve ostale 4-5 na visini 25 - 35 cm visine od pomenute najnizte.
Druga osnovna grana je jugoistocna , treca posledicno severozapadna i cetvrta na severoistocnoj..
Mislim da na odredjenim orasima imas dovoljno malih grana da odaberes dve ili cak 3 buduce osnovne grane a onda da pustis vodecu granu da sledece godine izaberes jednu ili zavrsne dve osnovne .
Na onima koje su na 4 ili 6 fotografiji je to jos uvek slabo tako da tu mozes skratiti ponovo citavo stablo na metar visine ili jos nize da bi ojacao koren i sledece godine krenuo u odabir kvalitetnijih sekudarnih grana ..
Puno sam i koristio tegove tj. flase svih dimenzija tj. pola , litar ili 2 litra da bi njima te osnovne grane prilagodjavao da budu idelanih 45 stepeni u odnosu na vodecu ..

A sada rezanje tj. ja cu predloziti samo za prvi orah a onda ces i ti pretpostavljam shvatiti moju filozofiju dok nije iskluceno i da neko drugi se ukljuci u pricu .

Ja bih na tom orahu iskoristio gledajuci bocne grane odozdo prvu tj. najnizu , trecu i sedmu kao tri buduce osnovne grane . Ostale bih sve odsekao do osnove , ostavio stablo na nekih 60cm od najvise ili sedme odozdo u mojoj prici . To bi obezbedilo da ove tri izabrane grane ove godine krenu da se razvijaju i da sledeceg proleca izaberes poslednju cetvrtu kao i da brines o ostalim granama da se pravilno razvijaju tj. da nize ne prerastu one iznad njih i obrnuto ...
Evo i slike iz paint brash-a ako moze da se vidi nesto pa srecno * sada mi deluje da sam sedmu granu koju pominjem da ostavis kao zakacio malo crvenom bojom ali nisam neki strucnjak za crtanje **

Orahe7f8a266b6a34e07.jpg



- - - - - - - - - -

Evo i moje slike danasnje sa placa.
kako nisam imao sta pametno sa sobom okrecio sam sve vocke kombinacijom krec , sumpor i kuhinjska so..

Znaci_proleca_medju_orasima-2019fe78ce8de1c2a7d9.jpg


AVhwi
AVhwi
 
Bio sam danas do voćnjaka pre nego što ćeš postovati i vidim ne ide mi rezanje oraha na prvom - gledam velike formirane, gledam moje rezanje i odustanem, ostavim da jos jednom pogledam u knjige :)
Sada mi je mnogo jasnija poboljsana piramida, Hvala ti Panto SD!
 
Bio sam danas do voćnjaka pre nego što ćeš postovati i vidim ne ide mi rezanje oraha na prvom - gledam velike formirane, gledam moje rezanje i odustanem, ostavim da jos jednom pogledam u knjige :)
Sada mi je mnogo jasnija poboljsana piramida, Hvala ti Panto SD!

Ovo i mene zanima jer moram sada da orezhem prezhivele dvogodishnje sadnice. Na kom rastojanju si sadio i koji tip uzgojnog oblika krune zhelish da formirah? Mislim da treba da orezhesh i vrh sadnice bilo da je rech o poboljshanoj piramidi ili palmeti.
 
U subotu i ja orezivao.
Pored ostalih pozitivnih stvari orezivanja koje su nam kolege objasnjavale pregledom odsecenih grana sam nasao 2 zeuzere pirine tj. crva u poslednjoj generaciji * ove godine bi da nije bio primecen se transformisao u leptira i nastavio misiju* kao i nekoliko mesta sa nekoliko ovih crva u prvoj generaciji .
Znaci borba sa ovom napasti se kod mene jos uvek nastavlja ....
 
Jel moguce Panto da ti jos uvek vodis borbu! Kod mene vec u zadnje dve godine ni jedan jedini leptir da sam ga video. Do duse, redovno prskam, redovno kontrolisem.. Nasao sam na par mesta pokusaj ubusivanja, ali nigde stetu nije napravio. Ono sto sam primetio je da dosta vise ptica ima u vocnjaku. Cvorci, senice, vrapci, rode itd. Mislim da one dosta pomazu, jer svuda oko mene su oranice i nemaju gde da se zadrzavaju, osim kod mene na granama. Jesi li razmisljao o tome da nabudzis neke kucice? Jel ti blizu neka suma? Zasto toliko leptira? Mora da ima nesto specificno tu, cim toliko insekata imas.. Ja sam vec postavio 4 kucice za vetruske(od toga su vec dve naseljene) i misevi koji su me mucili, polako se smanjuju. Takodje dosta sova sve vise posecuje vocnjak.
 
Leptira je tesko videti jer je noćna * ptica* i prava informacija je ona koju vidis kada montiraš feromonsku klopku . Ja po sezoni ulovim minimum100 leptira imajuci u vidu da sam obično postavljao 2-3 klopke. Sumnjam da u okolini postoji zapusten vocnjak ili parcela gde je *baza* drvotočca ali ne mogu da provalim gde i kako to eventualno resiti jer ima mnogo manjih voćnjaka i bagremara u blizini. Moracu da jos par godina klopkama i prskanjem da kombinujem zaštitu a onda se nadam da će mi i orah izrasti da mu leptir neće toliko ni biti pretnja . Smatram da drvotočac može napraviti velike probleme u prvih nekoliko godina rasta oraha jer može ubušivanjem da ošteti stablo ili osnovne grane gde ukoliko ne ostane primećen i polomi se grana teško posle možeš da popraviš stvar.Kad stablo i osnovne grane budu većih dimenzija on ne može da dopre do sredine grane i problema u najavi pa pretpostavljam da onda i nije žestok problem .
Pozdrav !
 
Poslednja izmena:
Jesi li malo prostudirao 'životne navike' zauzere i koliko može da preleti u stadijumu leptira... barem da znaš koliku teritoriju da pregledaš...
 
NIsamo odavno posto ne stizem... ali se secam da sam stavljao i malo fasadexa drzi do sledece godine?
Nisam probao, jer ne znam ni sta ima u sebi od hemije.. Mada su tu verovatno i neki lepkovi, pa drzi toliko dugo. Meni bitnija dezinfekcija, a krec odradi svoje kad treba. Dosta mi i sto produzi vegetaciju malo. Mada lepo bi bilo da to cele godine stoji. Razmisljao sam da dodam podlogu za zid u smesu sa svim sa snimka, ali probacu to prvo kao eksperiment, pa ako nema posledica, ko zna.. :)
 
Jesi li malo prostudirao 'životne navike' zauzere i koliko može da preleti u stadijumu leptira... barem da znaš koliku teritoriju da pregledaš...

Malo sam istrazivao svojevremeno , nabasao sam izmedju ostalog i na neki dokument Americkog poljoprivrednog biroa iz 1909 gde opisuju Zeuzeru kao opasnost za njihov Central park koja je dosla iz Evrope , ali nisam video kako i koliko moze da leti . Ono sto je bitno je da mu se svidja kalemljeni orah i to je opasna stetocina na koju nas rasadnicari i knjige ne upozoravaju .
Kada sam 2013-te objavio sliku ulazne rupe na nekoliko oraha par meseci je bila enigma o cemu se radi dok neko nije jednostavno napisao Zeuzera pyrina ... . Kasnije mi se taj orah se prelomio na nekih 20 cm od zemlje gde sam video crva pa bar sam definitvno ustanovio sa cime imam problem.
Sto se tice fizickog pregleda relativno lakse , mada ni to nije laganica jer ulazna rupa bude sa strane koja nije vidljiva sa kote 0 ili jako lici na pupoljak ili nesto slicno , ali ju je moguce videti kada crv bude veliki , preradjuje vece kolicine drveta i ostavlja karakteristicnu *piljevinu* na ulaznoj rupi.
Problem je uloviti ubode i razvitak zeuzere u prvoj generaciji jer cesto nema vece rupe i dobrog razloga da se sumnja u njeno prisustvo .

Evo kako sam danas , kada sam resio da pokupim i spalim orezane grane , video crve koji mi deluju kao ona u prvoj generaciji ali PONAVLJAM da sam ovakvo drustvo lovio i u mladim granama gde jednostavno ne postoje ostecenja ni ulazne rupe !!!!

Zeuzera-u-najavi66af839ee63f3d2c.jpg


Uvek ih po pravilu ima 3-5 u ekipi i cekaju prolece da se pretpostavljam spuste ili premeste na drugu poziciju .
Znaci sve sto orezem posle par dana obavezno palim, danas je zbog vlage u granama gorelo i pucalo kao da kokicarim , sto je i preporuka nekih savetnika za orahe .
Lovim ih feromonskim klopkama i povremeno prskam insekticidima uz nadu da kada orasi izrastu nece im ovaj crv biti problem koji ih moze unakaziti i *ubiti *.
Pozdrav !
 
Nazad
Vrh