Koliko ćemo dobiti od kolaća ostaje da se vidi ....... ili možemo da utičemo na nju....... ??
Evo jedan citat :
Evo jedan citat :
Sad se bije bitka za paorske pare
Ako misle da se bore za veći budžet za narednu godinu, poljoprivrednici to treba da rade sada, kada se pogača mesi, a ne da jadikuju kada se iseče, a njima pripadne okrajak. Kako sada stvari stoje, paorska kasa biće teža od lanjske, ali nikako i dovoljna, jer država nema sada tih para da zakrpi sve rupe u agraru. Svi traže više ali, ako sada ne krenu u lobiranje, posle neće biti vajde.
Uslov je i da stave u drugi plan partijske i interese pojedinaca koji vode poljoprivredna udruženja.
Osam najvećih poljoprivrednih udruženja u zemlji uputilo je zahtev resornom ministarstvu, odnosno Vladi, da agrarni budžet mora biti najmanje pet odsto ukupnog, s obrazloženjem da poljoprivreda mora dobiti više baš zbog aktuelnih problema koje ima, kao i zbog činjenice da je među retkim privrednim granama koje ostvaruju suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni.
Tih pet odsto, ako se uzmu u obzir i vlastiti prihodi Ministarstva poljoprivrede, moglo bi iznositi 40 milijardi dinara. Ove godine, podsetimo, paori su mogli računati na oko 26 milijardi, što je 2,6 odsto ukpnog budžeta.
– U 2004. godini agrarni budžet je dostizao pet odsto ukupnog i bilo je logično da raste kako se primičemo periodu približavanja Evropskoj uniji, međutim, to nije bio slučaj. Za 2011. godinu agrarni budžet treba da iznosi najmanje pet odsto i da raste po godišnjoj stopi od 20 posto sve do 2015. godine da bi tada dostigao deset odsto učešća u ukupnim rashodima republičkog budžeta – ističe sekretar Udruženja za poljoprivredu u Privrednoj komori Vojvodine Đorđe Bugarin. – Samo pod tim uslovima može se nešto uraditi ozbiljnije u poljoprivredi na prilagođavanju procesu integracije koji predstoji.
On takođe napominje da iz agrarne kase ne ide sve na davanja poljoprivredi već i na funkcionisanje Ministarstva, i naglašava da je zahtev poljoprivrednika da tih pet odsto ide samo njima, a da funkcionisanje državnog apararta mora biti namireno iz drugih izvora. Bugarin ocenjuje i da se mora proširiti krug korisnika para iz agrarne kase.
– To više ne može biti onaj mali broj korisnika koji je u sistemu PIO, i generalno, politika se mora voditi tako da svi koji se bave poljoprivredom mogu računati na isti novo mera, bilo da je reč o budžetskoj podršci po hektaru, po grlu ili po litru mleka. Takođe, ne treba favorizovati pojedinca, već podržati udruživanja poljoprivrednih proizvođača – veli Bugarin. – Između ostalog, i zemljišnu politiku treba voditi na drugačiji način, ne samo preraspodelom zakupa nad državnim zemljištem već preraspodelom vlasništva u korist onih koji imaju šansu da se nose s konkurencijom koja će sutra postojati i ovde, kada se u potpunosti oslobodimo carinskih zaštita.
– Najvažnije je da država konačno shvati da se svaki dinar uložen u poljoprivredu stostruko vraća, pogotovo u kriznim vremenima kada je hrana veliko bogatstvo, i da subvencije usmeri ka poljoprivrednicima, a ne trgovcima, zadrugama, pravnim licima... – kaže za „Dnevnik“ predsednik Asocijacije poljoprivrednika Vojvodine Miroslav Ivković, napominjući da bi subvencije po hektaru trebalo da su oko 5.000 dinara veće, s obzirom na rast evra, cena repromaterijala... – S 200 evra po hektaru barem bismo se primakli proizvođačima iz okruženja, kojima, uz postojeće podsticaje, ne možemo biti konkurentni.
– Nažalost, ne znači da će poljoprivrednici dobiti više para ako budžet bude veći, a da je tako, videli smo ove godine. Veliki deo kolača otišao je onima koji nisu poljoprivrednici. Recimo, dve i po milijarde dinara iz državne kase dobili su proizvođači đubriva, to jest trgovci. Dakle, ne treba da se povećava budžet da bi se davalo takvima, a sudeći po onome što se sada iza brega valja, sve miriše na to.
Slađana Gluščević - Dnevnik