Pčelarstvo za početnike

Salinjo:
Pčelarenje sa različitim vrstama košnica se razlikuje zbog njihove konstrukcije i samog oblika. Kad su u pitanju nastavljače one jesu slične ali se pčele različito ponašaju u njima. Pošto se dosta koriste LR košnice rekao bih nešto o tom što ti nazivaš: "vrh košnice pred bagrem i pred zimu" za ove košnice.
Obično se kaže da je za dobru pašu potrebno jako društvo. To je samo dio priče ali treba tu još dosta ,štobi muzičari rekli finog podešavanja.
1. Pred bagrem treba imati društvo koje drži dva LR nastavka puna pčele (drže sve ulice) i prelaze u medišni nastavak.
2. Društvo nesmije biti u rojevom nagonu.
3. Imati dovoljan broj izletnica, pčela koje nose nektar.
To je cilj za svaku važnu pašu. Znači kad isplaniramo koju pašu koristimo kao glavnu ciljano poduzimamo sve radnje da dobijemo gore navedeno društvo. Mogu se koristiti sve paše ali je teško držati društvo na vrhuncu duži period a da neuđe u rojenje ili smanji nagon za unošenje nektara.
Pred zimu treba pomoći društvu da proizvede dovoljan broj zimskih pčela. Treba da drže jedan nastavak i dodiruju drugi. Što je manja količina pčele, teže prelaze na ostale ramove sa hranom na hladnom vremenu a do proljeća ih dosta ugine pa kasnije kreće leglo. Iznad tog nastavka sa pčelama postaviti drugi sa medom i polenom. I u donjem nastavku okviri obično budu puni meda. Sveukupno treba oko 15-tak kg ostaviti za zimu. Neće one to sve potrošiti (zavisi i od pčela i od vremena) ali ako ima malo meda one ga čuvaju za kasniji razvoj legla i uglavnom gladuju a to opet stvara druge probleme.
Pošto je pitanje bilo koji je cilj a ne i kako ga dostići ovo me oslobađa daljneg traženja slova. Ipak napominjem da nije samo važno imati punu košnicu pčela. Važno je i šta one rade unutra. Događa se da ih ima dosta a meda nema.
 
Naravno da može da pukne trenutni izvoz meda, med iz Kine na veliko ide po ceni od 0,80 euro centi, a nama za bagremov med plaćaju preko 3,5. O cenama meda iz Australije i Argentine ne vredi ni pričati, to je isto mizerno. Samo što je od biljaka (eukaliptus) koje ne uspevaju u Evropi pa nije traženo toliko.
 
bre da li u ovoj zemlji covek moze da radi nesto sto voli i sto je lepo a da usput moze i da zivi od toga i da plasira proizvod...
 
Kao što je rečeno u prethodnim postovima, trenutno može med, takođe se uz to traži propolis, a u sezoni su traženi i pčelinji rojevi. Takođe se mogu na tržištu plasirati i matice, ali su one kao i rojevi sezonska roba, samo dok su pčele aktivne.
 
u slucaju da je moj razlog bavljenja pcelarstvom samo med, da li bi bio u obavezi da iz kosnica vadim i polenov prah i propolis?tj da li bi stetilo pcelama da to ne radim?
 
Sve što pčele unesu u košnicu njima je potrebno. Med koriste za hranu. Polen u kombinaciji sa medom i matičnom mliječi za hranu legla. Propolisom zatvaraju pukotine na košnici, sužavaju prevelike prolaze, lijepe na podnjaču ako su ramovi visoko, ( u normalmoj košnici pčele ne lete nego se penju), balzamiraju štetočine koje su ušle unutra i uginule ili su ih one ubile,a koje nemogu izbaciti van.
Kao što vidiš sve im treba i možeš im nanijeti štetu ako nešto uzmeš a nikako ako sve ostaviš.
 
Pozdrav, da li može neko da mi objasni kako se bira koja je boja dobra za košnice i kakav u ticaj ima boja košnice na pčele?
 
Košnice se boje prvenstveno zato da se spriječi propadanje (pucanje i truljenje) daske. Boje se samo izvana. Prvi premaz se obavlja nešto rijeđom bojom da se ista bolje upije u drvo. Drugi premaz ide gušćom bojom. U današnje vrijeme ima boja koje se uspješno nanose na sve materijale. Većina ih dobro prijanja na drvo ali se uglavnom biraju uljane boje. Mislim da su nešto masnije od nitro boja.
Kad je u pitanju nijansa boje mislim da to neigra nikakvu ili bar ne vidljivu ulogu za život i rad u toj košnici. Ipak neki preporučuju boju slonove kosti kao najbolju. Smatram da su sve boje u svjetlijim nijansama (da nije puna boja već malo razblažena u neku nijansu) dobre za košnice.
Kao što sam gore naveo košnice se boje samo izvana. To nesmeta pčelama ali kad bi bojali iznutra to bi bila druga priča. Bilo bi problema. Dali su košnice obojene jednom ili u više boja nebitno je, ali obično se prednja strana boji u različitim nijansama. Kod načina pčelarenja gdje su košnice zbijene jedna do druge (na nekom vozilu i sl.) smatra se da različite boje pomažu u orijentaciji pčela izletnica. Ipak tu je nemoguće i zbog drugih faktora (uglavnom vjetar) spriječiti ulijetanje u tuđe košnice. Dok traje paša to nije problem ali u bespašnom periodu može izazvati grabež. Pčele za orijentaciju uzimaju druge parametre a ne boju pa tako kad se skloni košnica one nepogriješivo dolaze baš na mjesto gdje se nalazilo leto.
 
Da li mi mozete reci koliko vremena nedeljno covek mora da izdvoji da bi pcelario stacionarno na nekoliko kosnica ?

Konkretno da li je moguce uspesno odrzavati pcelinje drustvo obilazeci ga jednom u 7-10 dana ?

Razmisaljam da sa kumom postavim nekoliko kosnica na jedan plac 35km od grada, ali bi u najboljem slucaju mogli da obilazimo kosnice vikendima.
 
Ovo sve zavisi od sezone. To nije poput zanatstva pa da može biti isti intenzitet tokom cele godine, ovde zavisi da li se priprema neka paša ili je period tihog unosa. Sa nekoliko košnica se može izaći na kraj, tako da ćete imati meda za sebe. Ali to bi značilo svaki vikend da se ode do njih.
 
Sem aprila meseca kada bi bilo poželjno da ste na pčelinjaku svakog vikenda u ostalim periodima je dovoljno svaki drugi vikend da ste na pčelinjaku stim da treba da znate kada dođete šta treba i raditi. Tu se već javljaju problem jer je svako pčelinje društvo priča za sebe.
 
Hvala. Znaci nije neizvodljivo. Jasno mi je da ne postoji pravilo koliko cesto treba obilaziti kosnice, ali trebao mi je neki orijentir da znam da li je izvodljivo.
 
Košnice se nemoraju često obilaziti ali veoma je važno odraditi potrebne poslove i to u pravo vrijeme. Ako se ne odradi u pravo vrijeme kao da nije ni urađeno. Zbog toga treba voditi evidenciju o svakom društvu posebno. Često se nešto zaboravi a treba uraditi. Loše je i štetno, zbog dvoumljenja dali je nešto odrađeno ili ne, otvarati košnice i uznemiravati pčele. Najbolje je u svaku košnicu ispod krova staviti svesku i kad dignemo krov imamo sve informacije a neuznemiravamo pčele. Naravno ovo je izvodivo kod nastavljača koje imaju sve djelove (zbjeg, poklopnu dasku,).
 
Pozdrav kolege pcelari evo od nedavno i ja sam postao pcelar dobio sam 5 kosnica.
 
pozdrav svima pocetnik sam pcelar zanima me ako nisam pcelama obezbijedio dovoljnu kolicinu hrane dali to mogu obavit u oktobru mjesecu :sta:
 
Pčele možemo prihranjivati tokom cijele godine. Vrsta i količina hrane zavisi od toga šta želimo postići. Pčele koje nisu imale dovoljno hrane u prethodnim mjesecima 8 i 9, nisu razvijale dovoljno legla tj. mladih zimskih pčela a to će se osjetiti u proljeće.
Malo je kasno za pregled koliko ima meda jer su nastupili hladni dani i pčele su obrazovale klube u kojem će zimovati i netreba ih bez prijeke potrebe (znatiželje) uznemiravati. Pod uznemiravanjem mislim na podizanje i premještanje ramova radi utvrđivanja i raspoređivanja hrane. Otvaranje košnice i dodavanje pogače direktno na satonoše iznad klubeta nije problem. To se u nuždi može uraditi i zimi čim temperatura poraste iznad nule. Pčele ne troše mnogo hrane sve dok nekrene leglo. Zato treba u proljeće pripaziti da neponestane hrane.
 
Da li je cena od 120 eura za lr kosnicu sa jakim drustvom prihvatljiva,nameravam se baviti od proleca pcelarenjem tj.pokusati rad sa pcelama,rad sam uzeti tri do pet kosnica,mislim da je to za pocetak dovoljno...........
 
Da, ako je slaba ponuda gotovih košnica u tom regionu slaba. Ako ima više njih koji prodaju košnice sa društvima cena zna pasti i do 80 eura.Ali obavezno se raspitati u okolini do nekih 50 kilometara da li ima još takvih ponuda za prodaju celih košnica sa pčalama, jer za par košnica se isplati i otići sa auto prikolicom malo dalje pa dovesti.

Pored snage društva, obratiti pažnju na to koliko su košnice stare, da li im se može odvojiti podnjača od prvog nastavka, da li imaju redovnu podnjaču ili duboku.
 
Nazad
Vrh