Maticnjaci za rasad Jagoda

Frigo i zeleni živić proizvedeni u matičnjaku (na majci) bi trebalo da daju sličan rodni potencijal, a sve ostale sadnice garantovano daju manji prinos. Slična stvar vam je, na primer, sa krompirom. Nije isto da li sadite elitu, prvu, ili drugu reprodukciju.
 
@radashine
Mozes li mi pojasniti to sto si napisaou maticnjaku(na majci)da li to podrazumeva zeleni zivic koji se dobija pikiranjem stolona u case za supstratom,pa se posle ukorenjavanja stolon presece od majke,jesi na to mislilo?Izvini sto pitma ovakve stvari,pocetnik sam pa neznam.
 
Ne, mislio sam na ove firme koje imaju ogromne matičnjake jagoda (Poljska, Italija, Holandija...) i koje se bave proizvodnjom (original, ili elita) živića. TAKAV živić (frigo ili zeleni) ima najveći rodni potencijal. Prva stepenica ispod (probao lično) je da posadiš frigo u svaku drugu rupu na foliji, pa kada pusti stolone, ispod folije jedan provučeš do prazne rupe i tako napraviš novu sadnicu (direktno od frigo i direktno na mestu rasta). Još jedna stepenica na dole je kada stolon od frigo živića užiliš u čaši, pa ga posle negde sadiš. Još lošije je kada od tog napravljenog iduće godine praviš nove sadnice... Malo konfuzno, ali se nadam da si shvatio poentu. Pozdrav.
 
Iz knjige ''Tehnologija gajenja jagodičastok voća''

Živić se proizvode kao zeleni ( rastu u kanaliću pored matične biljke) ne odvajaju se od matične biljke dok ne porastu dovoljno.Kada porastu dovoljno vade se iz zemlje ako se odmah sade oni su samo zeleni živići ako takvi živić posle potrebnih mera zaštite odlaze u hladnjaču u kojoj je temperatura -2c, na period od najmanje 20 dana onda se takvi živići nazivaju frigo i prolaze period jarovizacije gde se dejstvom hladnog talasa vriši preobraćanje vegetativnih pupoljka u generativne pupoljke.
Drugi način proizvodnje zelenih živića je pikiranjem, gde nakon određenog vremena kada se živić dobro razvije on se može odmah upotrebiti ili odložiti u hladnjaču Na ovakav način proizvode se waiting bead sadnice.
Treći način je proizvodnja kontejnerskih sadnica koja se po ovom autoru proizvodi isključivo od baznog bezvirusnog materijala. Kaže, sadnica se uzima kada se formiraju dva do tri lista i osrednji koren, odseca se od matične biljke vadi i presađuje u stiroporske saksije napunjene sterilnim supstratom sa dosta humusa. Posle toga kontejneri se unose u plastenike sa atumatskim sistemom orošavanja prihranjivanja i zasenjivanja gde ostaju oko 2-3 meseca i do tada razviju prečnik korenovog vrata od 13 mm ako su minitray odnosno 17mm ako su trayplant. Nakon toga se uzimaju i stavljaju u hladnjaču.
Znači svaka sadnica koja je provela minimum 20 dana u hladnjači naziva se frigo, tako da je pojam frigo sadnice vrlo širok.
 
jasam gledao na emisiju dobra zemlja,gde se u holandiju prave nove vrste jagoda,i onaj botaničar ili šta već kaze,ako zivić nasledi sve osobine roditelja dobili smo novu vrstu jagoda,ne hibrid,legalizuju je daju joj ime i ide u prodaju.ovo sam i pitao zao što su zimus imali ovde oglasi ,,prodajem ziviće prvu,drugu treću reprodukciju,,sorta je jedna stvar a hibrid druga stvar što radašin upoređuje sa krompir.
 
Ajde vidim da ste tu nalupali mnogo toga a u pravilu nemate pojma kao ni ja vecinu stvari.
Razmnozavanjem jagode preko stalona , bez obzira na kakvu god sortu jagoda mislite , dobiva se totalno identicna sorta kao i od majke biljke , nije bitno dali je frigo , zelena ili nekakva druga sadnica jagoda.
Rodnost sadnice naj vise ovisi o debljini korjenovog vrata i zbog toga se sadnice razvrstavaju po klasama A- , A , A+ , A++ , A++ ide do presjeka vrata debljine 32 mm , a sami si mozete zamisliti koliko je to debel vrat od jagode , naj losiji su A- , to su sa precnikom mislim od oko 4 do 6 mm.
Ako pravite iz sjemena , onda nikada ne znate sta cete da dobijete jer uvjek postoji mogucnost da se sorta pomjesala sa nekom drugom , petom ili nekom divljom iz okoline rasadnika , i tako se dobijaju nove sorte , recimo ja sam ove godine imao Asia i Suger Lia u istom plasteniku i uzeo sam oko 1500 sjemenki sa jednog ploda koji je po mom ukusu i misljenju bio super okusa , velicine i izgleda , tvrdoce mesa i posadio sam sjemenke da vidim sta cu da dobijem od nove sorte.
Posto se jagoda razmnozava putem stalona vegetativno odnosno iz svoje vlastite zelene mase mozete da je razmnozavate milionima puta i nece se nista mjenjati sto se tice kvalitete sadnice , odnosno roda , a da bi dobili kvalitetnu sadnicu nije dovoljno samo uzeti stalon vec ima tu puno pravila kojih se treba drzati da bude super kvalitet sadnice.
Uglavnom , sto bolji korjen , sto veci presjek korjenovog vrata , sto zdravija lisna masa , sto ranija sadnja i bolje ukorjenjivanje to vam je bolji urod bez obzira na vrstu sadnica , i naravno sa sto manje stetocina , bolesti i drugih nametnika , jer mozete imati A++++++++++++ sa koliko god hocete pluseva sadnice , ako je mazne pepelnica , grinja , cvjetojed , pipa ili nesto trece moze se desiti da imate manje uroda nego na A- sadnici.::vadjenje_repe:: ........... ::prica::
 
Znaci, kolko sam ja pohvatao za letnju sadnju bolje da se sadi zeleni zivic, ako planirate sledece godine da berete vecu kolicinu. MAnje je ulaganje u sadnice a na prolece ce isto dati kao i frigo.
 
Tvrdim da sadnica (frigo ili zelena) dobijena od BAZNOG BEZVIRUSNOG MATERIJALA u matičnjaku daje mnogo bolji kvantitet i kvalitet ploda! Lično probao, ista njiva, ista sorta, identični uslovi i tretman. 1.000 frigo živića Albe (2 banka), sledeća 2 banka 1.000 živića Albe u ekstra kondiciji, koje sam napravio u čaši, pored majke (prošlogodišnja frigo sadnica, ekstra razvijena) bez kidanja stolona do sadnje. Rezultat (berba 2011. godine): dva banka sa frigo živićima iz Italije - prosek 980 grama, a dva banka sa sadnicama koje sam pravio (biljka ekstra razvijena, možda je čak i lepše izgledala pre branja od ove frigo) - 570 grama! Ponavljam, ovo sam testirao vrlo ozbiljno i precizno, od prvog do poslednjeg koraka, baš iz tog razloga da znam šta i kako ubuduće. To su suve činjenice i rezultat mog testa. Ko hoće nek veruje, ko neće, opet lepo. Pozdrav svima.
P.S. Neko reče, što bolji koren. Mislim da u tome i jeste caka (ili kvaka, kako kažu komšije) što mi ne možemo tako dobro razviti korenov sistem pre sadnje.
 
Znaci, kolko sam ja pohvatao za letnju sadnju bolje da se sadi zeleni zivic, ako planirate sledece godine da berete vecu kolicinu. MAnje je ulaganje u sadnice a na prolece ce isto dati kao i frigo.

U pravilu ako kupuješ zelene živiće oni su dosta skuplji od frigo , ali ako ih sam praviš prodješ sa jednom četvrtinom cjene od kupovne , znači možeš proći sa otprilike 10 dinara po sadnici ako sam praviš.
Količina roda zavisi od gore navedenih stvari tako da uopste nema smisla raspravljati koja će sadnica dati više , ali u pravilu u istim uvjetima , sa istom debljinom vrata i sa istim zdravstvenim stanjem jagode , zelena sadnica posadjena isti dan će dati više roda jer u pravilu tek nakon 40 dana frigo živići će imati isti korjenov sistem kao i zelena sadnica kada je posađena , a to je dosta velika razlika kod jagoda.
 
Evo da i ja postavim par slika od jagoda.

Uzeo sam nešto jagoda Alba od Fragarira ZG frigo sadnice.
Jagode sam zasadio početkom 9 mjeseca Alba a stalone od njih sam uzimao početkom 11 mjeseca prošle godine.

U proljeće sam ih morao premjestiti jer su bile dosta u hladovini i maknuo sam foliju sada su na zemlji sa dosta komposta.

Ova slika je danas slikana i to je živić Alba zasađena prošle godine i danas su zadnje jagode sa nje obrane.


Ovo su staloni od tih jagoda snimljeno 29.10.2012 i nalazi se na trećoj strani ove teme koje sam uzeo za reprodukciju u 11 mjesecu neznam tačno datum i bile su u čašama ispod mini tunela sve do sredine 3 mjeseca ove godine kada su zasađene.



Ove slike su od tih stalonea, prva reprodukcija Albe.
Danas slikano


Danas slikano


A ovo je lisna masa od jagoda prve reprodukcije, redovito su staloni zakidani ne namjeravam ih dalje razmnožavati.
Od ovih živića iduće godine planiram nešto roda bar 500 grama po živiću, ja se nadam.

Danas slikano
 
Evo da i ja postavim par slika od jagoda.

Uzeo sam nešto jagoda Alba od Fragarira ZG frigo sadnice.
Jagode sam zasadio početkom 9 mjeseca Alba a stalone od njih sam uzimao početkom 11 mjeseca prošle godine.

U proljeće sam ih morao premjestiti jer su bile dosta u hladovini i maknuo sam foliju sada su na zemlji sa dosta komposta.

Ova slika je danas slikana i to je živić Alba zasađena prošle godine i danas su zadnje jagode sa nje obrane.


Ovo su staloni od tih jagoda snimljeno 29.10.2012 i nalazi se na trećoj strani ove teme koje sam uzeo za reprodukciju u 11 mjesecu neznam tačno datum i bile su u čašama ispod mini tunela sve do sredine 3 mjeseca ove godine kada su zasađene.



Ove slike su od tih stalonea, prva reprodukcija Albe.
Danas slikano


Danas slikano


A ovo je lisna masa od jagoda prve reprodukcije, redovito su staloni zakidani ne namjeravam ih dalje razmnožavati.
Od ovih živića iduće godine planiram nešto roda bar 500 grama po živiću, ja se nadam.

Danas slikano

Da sada ne duljim , ti si proizveo A++ sadnicu jagode tip zelena sadnica , precnik korjenovog vrata je tu odoka procjenjeno veci od 19 mm rekao bi oko 23 do 25 milimetara.
Prednost kod pravljenja sadnica direktno sa biljke majke je u tome sto se biljka hrani i dok nije razvila korjenov sistem i samim time dobijas biljku koja ima veoma razvijenu lisnu masu sa veoma debelim korjenovim vratom , mana takve proizvodnje je sto ako nasad nije zdrav prenosis bolesti i na mlade biljke.
Zbog toga se uzimaju staloni koji imaju mali korjenov sistem , osisa se lisna masa sa njih , kada se prime , odnosno kada poteraju 2 ili 3 lista ide se sa insekticidima , fungicidima i tako redom , naravno sve ide preventivno kako bi se dobila sto zdravija biljka sa sto manje mogucih rizika zaraze bilo gljivicama , bakterijama ili nemetodama odnosno insektima.

- - - - - - - - - -

Tvrdim da sadnica (frigo ili zelena) dobijena od BAZNOG BEZVIRUSNOG MATERIJALA u matičnjaku daje mnogo bolji kvantitet i kvalitet ploda! Lično probao, ista njiva, ista sorta, identični uslovi i tretman. 1.000 frigo živića Albe (2 banka), sledeća 2 banka 1.000 živića Albe u ekstra kondiciji, koje sam napravio u čaši, pored majke (prošlogodišnja frigo sadnica, ekstra razvijena) bez kidanja stolona do sadnje. Rezultat (berba 2011. godine): dva banka sa frigo živićima iz Italije - prosek 980 grama, a dva banka sa sadnicama koje sam pravio (biljka ekstra razvijena, možda je čak i lepše izgledala pre branja od ove frigo) - 570 grama! Ponavljam, ovo sam testirao vrlo ozbiljno i precizno, od prvog do poslednjeg koraka, baš iz tog razloga da znam šta i kako ubuduće. To su suve činjenice i rezultat mog testa. Ko hoće nek veruje, ko neće, opet lepo. Pozdrav svima.
P.S. Neko reče, što bolji koren. Mislim da u tome i jeste caka (ili kvaka, kako kažu komšije) što mi ne možemo tako dobro razviti korenov sistem pre sadnje.

Mogu da se kladim da ti je tvoja sadnica imala deblji korjenov vrat od frigo sadnice u trenutku cvjetanja , i to nema veze sa frigo ili necim drugim vec jednostavno sa time sto kada sadis zelei zivic ti ga sadis sa zemljom , sa razvijenim korjenovim vratom , sa razvijenim korjenom i to je ona prednost zelenih zivica , a samim time sto imas deblji vrat to znaci da ti biljka ima u sebi veci cvjetni potencijal , daje krupniji cvjet a samim time i krupnije plodove i tako redom , i daj mi koji god hoces stalon a ja cu ti od njega napraviti sadnicu koja ce dati veci rod od maticne biljke , ako hoces moze biti i 4 godina zivic , ali male sanse da ce ta sadnica biti zdrava na razlicite bolesti jer je koncentracija bolesti na parceli koja je 4 godine pod jagodom oko 3 miliona puta veca od one na koju su tek posadjeni zivici jagode a na kojoj je uzgajana recimo psenica.
 
O.K., važi. Ja svake godine kupujem bezvirusne frigo živiće, ti ih sebi pravi i svima lepo. Ja sam to i testirao upravo zbog toga da bih znao šta mi je isplativije. Meni je, neuporedivo, isplativije da kupim uvozni bezvirusni frigo živić po 20 evrocenti komad. Pozdrav.
 
Tvrdim da sadnica (frigo ili zelena) dobijena od BAZNOG BEZVIRUSNOG MATERIJALA u matičnjaku daje mnogo bolji kvantitet i kvalitet ploda! Lično probao, ista njiva, ista sorta, identični uslovi i tretman. 1.000 frigo živića Albe (2 banka), sledeća 2 banka 1.000 živića Albe u ekstra kondiciji, koje sam napravio u čaši, pored majke (prošlogodišnja frigo sadnica, ekstra razvijena) bez kidanja stolona do sadnje. Rezultat (berba 2011. godine): dva banka sa frigo živićima iz Italije - prosek 980 grama, a dva banka sa sadnicama koje sam pravio (biljka ekstra razvijena, možda je čak i lepše izgledala pre branja od ove frigo) - 570 grama! Ponavljam, ovo sam testirao vrlo ozbiljno i precizno, od prvog do poslednjeg koraka, baš iz tog razloga da znam šta i kako ubuduće. To su suve činjenice i rezultat mog testa. Ko hoće nek veruje, ko neće, opet lepo. Pozdrav svima.
P.S. Neko reče, što bolji koren. Mislim da u tome i jeste caka (ili kvaka, kako kažu komšije) što mi ne možemo tako dobro razviti korenov sistem pre sadnje.
jeste li racunali mozda sledece godine koliko je donela ploda alba koju ste sami proizveli? jer ovako ste gledali rod frigo sadnice stare 1,5 god i sadnica od 6 meseci i s obzirom da je frigo sadnica bila bolje razvijena naravno da je dala bolji prinos
 
O.K., važi. Ja svake godine kupujem bezvirusne frigo živiće, ti ih sebi pravi i svima lepo. Ja sam to i testirao upravo zbog toga da bih znao šta mi je isplativije. Meni je, neuporedivo, isplativije da kupim uvozni bezvirusni frigo živić po 20 evrocenti komad. Pozdrav.

To je ok samo kod nas je 35 centa jedan zivic frigo A kvalitete.
Meni se recimo kod frigo svidja sto je veoma brza sadnja dok su zelene ubitacne za sadnju , sve ima svoje i prednosti i mane.
 
Ovde je 20 evrocenti... Onda, imam subvencije države 700.000 dinara (6.100€) po hektaru, što iznosi nekih 17.5 dinara (15 evrocenti) po živiću. Tako da, realno, ja frigo živić plaćam: 23.00-17.50=5.50 dinara, ili 5 evrocenti.
1 radnik posadi oko 1.000 frigo živića za dan (dnevnica je 1.800 dinara - 15/16€)
 
radashine, ja ove godine pravim slican ogled, samo je razlika sto cu kontejnerske (stavljane case pored maticne, sece se kad se sadi) saditi odmah, a frigo tek za mesec ipo - dva. Videcemo razliku dogodine.
Reci samo jedan bitan podatak, u kom mesecu si sadio tu kontenersku sadnicu?
Misljenja sam da je VEOMA bitno da se na vreme posadi.
Ja sam prosle godine sadio veoma kasno i desilo se da je jagoda (kontejnerska) na prolece izuzetno lepo krenula i razvila se odlicno, ali da nije dala dobar prinos. Toliko su se razvile u masu i krenuli zivici, da vec sada od jedne jagode imam po dva formirana zivica u casama koje vec mogu da secem i sadim, a pored njih jos 5-6 na kojima se pojavio koren.
Dakle, moje misljenje je da ako se kasno posadi u prolece se sadnica (kontejnerska) razvije u masu mozda i bolje od frigo (kao sto i ti kazes), ali ne daje dobar rod.
Ne kazu dzaba ljudi da se rodni potencijal formira od 1. septembra, a to i Mile nekoliko puta ponavljao u Konjuhu.

p.s. radashine, ako si kontejnerske sadio pre 10. avgusta, onda je verovatno ipak bolja frigo sadnica, sto se videlo u tvom ogledu.
 
@joker
Kazes kontejnerske(stavljane case pored maticne,sece se kad se sadi).Zar ne moze da se presece stolon ranije pre sadnje, recimo nakon pikiranja otprilike 20-25 dana dok se ne ukoreni pa da se posle samostalno zivic razvija u casi,a kasnije po potrebi posadi?ZAr mora non stop biti stolon povezan sa maticnom biljkom sve dok se ne posadi?
 
Danas sam citao na jednom hrvatskom sajtu o jagodama,gde kazu da stoloni moraju biti vezani za maticnju biljku od 4-6 sedmica,da bi se odsekli i razvijali kao samostalne kontejnerske sadnice...Da li je to previse vremena,kakva su vasa iskustva?
 
radashine, ja ove godine pravim slican ogled, samo je razlika sto cu kontejnerske (stavljane case pored maticne, sece se kad se sadi) saditi odmah, a frigo tek za mesec ipo - dva. Videcemo razliku dogodine.
Reci samo jedan bitan podatak, u kom mesecu si sadio tu kontenersku sadnicu?
Misljenja sam da je VEOMA bitno da se na vreme posadi.
Ja sam prosle godine sadio veoma kasno i desilo se da je jagoda (kontejnerska) na prolece izuzetno lepo krenula i razvila se odlicno, ali da nije dala dobar prinos. Toliko su se razvile u masu i krenuli zivici, da vec sada od jedne jagode imam po dva formirana zivica u casama koje vec mogu da secem i sadim, a pored njih jos 5-6 na kojima se pojavio koren.
Dakle, moje misljenje je da ako se kasno posadi u prolece se sadnica (kontejnerska) razvije u masu mozda i bolje od frigo (kao sto i ti kazes), ali ne daje dobar rod.
Ne kazu dzaba ljudi da se rodni potencijal formira od 1. septembra, a to i Mile nekoliko puta ponavljao u Konjuhu.

p.s. radashine, ako si kontejnerske sadio pre 10. avgusta, onda je verovatno ipak bolja frigo sadnica, sto se videlo u tvom ogledu.

Sadio sam ih 18. jula, i frigo i kontejnerske.

Druga stvar, meni se ne isplati da ih pravim i da daju istu količinu roda, zbog subvencija.

Treća stvar, ovde su neki moji poznanici koji iz raznih razloga nemaju pravo na subvencije uradili sledeće - posadili su frigo živiće u svaku drugu rupu (što je ranije moguće, 01. jula ako stignu), čim su krenuli stoloni provukli su ispod folije jedan do susedne (prazne) rupe i tako popunili ceo jagodnjak. Kažu (nisam ja testirao, planiram ove godine na jednoj manjoj parceli da i to testiram pa javljam iduće godine rezultate) da nema skoro nikakve razlike i da je to odličan način smanjivanja troškova proizvodnje. Ja sam jedan takav jagodnjak (Alba) obišao neposredno pre početka berbe i bio impresioniran rodom. Ko hoće neka proba, ja hoću, pa javljam rezultate, kako sam već rekao. Pozdrav svima.
 
Nazad
Vrh