Cene konzumnih kokošijih jaja

Ja prodajem domaća jaja po 12din.mada su kod mene u prodavnici podigli cenu na 18din.
kažu da je slaba ponuda,koja je maloprodajna cena..............
 
Svi su podigli cene konzumnim jajima. Komsinica koja prodaje jaja kod kuce, jaja osrednje velicine prodaje po 15,0 din. za komad.
 
Situacija je jako losa,neće biti tržišta,jer nema ni kupaca,a cena ide od 13-18 din.po kom.!:off_topic:
 
Poslednja izmena:
trzista ima koliko hoces ,, evo o cemu se radi ,, kad bi nam ponestala jaja , uvozila su se ,ali u okruzenju ih ima malo tako da je cena koja jeste ,, a kupaca ce biti uvek tako da za to nema problema , znaci mnogo manje jaja u odnosu a trziste koliko ih trazi :ppozdrav:
 
Moj komšija je pre neki dan rekao: "Ja moja jaja ne dam ispod 18 dinara."
 
Za proteklih mesec i po jaja su u Srbiji poskupela 50 odsto, što je više nego u protekle četiri godine. Cena bi mogla da pređe i 30 dinara za komad Tako su pre samo četrdesetak dana na pijaci koštala 11 i 12 dinara, a u marketima 15 i 16, dok su sada najmanje 17 dinara na pijaci, odnosno 24 u radnjama.
Da stvar bude gora, najavljuje se da će cena pred Uskrs, kada se jaja najviše i kupuju, dostići pa i preći doskora nezamislivih 30 dinara za komad.

Direktiva o "humanom" smeštaju za koke nosilje stupila je na snagu početkom 2012. godine. Uredba Evropske unije zabranjuje gajenje živine u žičanim kavezima, u kojima kokoške nemaju dovoljno prostora i postavlja nove standarde. Po propisu, kavezi moraju imati 750 kvadratnih centimetara po koki, umesto dosadašnjih 550.

Problem sa nedostatkom jaja na tržištu poklopio se sa manjim uvozom jer farmere iz Francuske, Španije i Poljske, glavne izvoznike u Češku, muče isti problemi. Mnogim stanovnicima Poljske to je trenutno posebno veliki problem, jer je, po tradiciji, kupovina pred Uskrs veoma velika.
 
Nama je uvek malo sve,kolika got cena bilo čega da bude,a trenutna cena u JA je,13 -18 din.po kom.,a kako čujem,dostići će i do 30 din.po kom.Neko ce se :osmeh:,neko ::samo bes::,a neko bogami ::novac:::ppozdrav:!
 
Juce je bilo u emisiji "Znanje imanje"~cena jaja u Bugarskoj 40 din/kom.,a ni ostale zemlje u regionu ne zaostaju mnogo...Kod nas se cena polako penje na gore,konacno da gospoda koja su navikla na "bagatela"seljacke proizvode malo dublje zavuku ruku u dzep.::novac::
 
Ja prodajem domaca po 14 dinara i opet se komsije mrste, u prodavnicama su od 15-17, kod mene uvek sveza jaja nekima uzmem iz gnezda i prodam al opet ne valja hteli bi dzaba.
 
Ja prodajem domaca po 14 dinara i opet se komsije mrste, u prodavnicama su od 15-17, kod mene uvek sveza jaja nekima uzmem iz gnezda i prodam al opet ne valja hteli bi dzaba.
Pokojni Duško Radović je u svojoj knjizi ''Dobro jutro Beograde'' ovako prokomentarisao ovu situaciju:
''Ako su vam jaja na pijaci skupa, probajte da čučnete i izbacite nešto iz sebe, pa onda to prodajte pa da vidite koliko vredi'':osmeh:
 
ma neka se mrste nek bude kao i u Bugarskoj. Pa neka drze kokoske sami i kupuju koncentrat ,lece ih pa neka cekaju dali ce svaki dan da snese ili nece lako je onaj u ministarstvu uzme prospekt i pogleda 1 jaje dnevno konzumacija hrane 125 grama i to jeto, pa u prospektu zp pise da kukuruz rodi preko 20 t po hektaru al ko je to dobio
 
Da naglasim jaja koja prodajem su od domacih koka imam i 5 nosilja ali od njih slaba vajda jedu kao ale a snose max 3 jaja ali su zato njihova krupna
 
Mislim da cena jajeta treba da je oko 15 din. za komad. Sve sto bude vise je dobro doslo ljudima, red je da i njima svane.
 
Juce je bilo u emisiji "Znanje imanje"~cena jaja u Bugarskoj 40 din/kom.,a ni ostale zemlje u regionu ne zaostaju mnogo...Kod nas se cena polako penje na gore,konacno da gospoda koja su navikla na "bagatela"seljacke proizvode malo dublje zavuku ruku u dzep.::novac::
Ovo je "SRBIJA",bagatela sa 8 na 18 din.?:sta::sta::sta:Jako ::lose:: se svima piše!!!:bravo:

---------- Poruka napisana u 23:31 ---------- Prethodna poruka je at 23:28 ----------

Lako podici cenu ali dal ce neko kupiti ja komsijama prodajem pa mi se ne zamera sa komsijama zbog cene jajeta
Pravo pitanje,a i odg.!:sta::osmeh:
 
Lep mrazic :osmeh:.Dobar jutar zivinarima i ostatku sveta.
[h=2]Cena jaja zbunjuje i farmere[/h]
Iz Novina (3. april 2012.)

Ponuda našeg stočarstva neretko je slaba, pa to dovodi do naglih skokova cena i nestašica na tržištu. Primer za to su jaja, čija cena ne zbunjuje samo građane, nego i neke farmere.Za razliku od ratarske proizvodnje, gde je relativno lako preći sa gajenja jedne kulture na drugu, na većini farmi to nije moguće.Pre svega, za ozbiljno stočarstvo neophodna su velika ulaganja koja se ne vraćaju u celini, već u prvim godinama rada. Otud ne čudi to što proizvodjače mleka zbunjuje trenutno visoka cena jaja na pijacama.Takav paritet između cena jaja i mleka ne pamti farmer iz Zmajevu Josip Murgač.“To nema nigde da dva jajeta koštaju koliko i litra mleka. Ja ne znam da li je lakše hraniti kokošku ili kravu. Mi za mleko dobijamo 30 dinara od mlekara i pet dinara od države. To znači da cena ne pokriva ni dva jajeta. Koliko samo treba hrane za jednu kravu”, žali se Murgač.Na stabilnu cenu presudno utiče izbalansirana ponuda i tražnja. Međutim, kod jaja prevagu na pijacama ima tražnja. Blizina Uskrsa, sezonski je povećala kupovinu, ali je izostala veća ponuda. Za to ima nekoliko razloga, tvrdi profesor Miladin Ševarlić.“Trenutni skok cena jaja nije samo posledica sezonskog karaktera. To je i posledica promena standarda uzgoja koka nosilja u Evropskoj uniji od Nove godine, pa praktično u celoj Uniji postoji deficit ponude jaja. To je naročito izraženo u zemljama koje nisu uspele brzo da se prilagode standardima, kao što su Bugarska i Rumunija. Zbog toga je smanjen pritisak ponude jaja sa nižim cenama”, zaključuje Ševarlić.U svinjarskoj proizvodnji izraženo je ciklično kretanje cena. Nedavno je bio veliki udar na tu granu stočarstva, kaže profesor Ivan Radović.Kako je dalje rekao, tada je smanjen broj svinja, a regulator ponude i tražnje na tržištu je niska kupovna moć stanovništva.“Negativni ciklus je bio 2007. godine, kada su se krmače prodavale za 35 dinara za kilogram, što je bilo frapantno i mi smo tada sa 550 hiljada krmača u Srbiji spali na ispod 300 hiljada. Sa tolikim padom, nestao je i određeni broj tovljenika, a povećao se broj klanica. Usledila je povećana potražnja za tovljenicima, ali ono što možda poravnava ponudu i tražnju jeste slaba kupovna moć stanovništva”, zaključuje RadovićKada stočarstvo ima, kako se to kaže, “tanku ponudu”, onda osim ekonomskih, veliki uticaj na cene imaju i prirodni uslovi. Ne treba zaboraviti ni to da je protekla zima načinila velike štete živinarima, pa sada visoka cena jaja treba, makar delimično, da nadoknadi gubitke u toj proizvodnji.Izvor: RTV (Stevan Davidović)
 
Nazad
Vrh